Čelnici Evropskog halal–vijeća u prvoj posjeti BiH – Halal Food Council of Europe(HFCE) najveća je organizacija za certificiranje halal–proizvoda u Evropi. Do sada je više od 550 velikih kompanija dobilo halal–certifikat ove organizacije koja ih redovno kontrolira kako bi se uvjerila da je način proizvodnje ostao nepromjenjen.
Pišući o razlikama između klasičnih i savremenih naučnika, francuski pisac i filozof Paul Sartre primjetio je da su naučnici danas gurnuti u specijalizirane oblasti naučnog rada te da su zaboravili na sve drugo na šta ih nauka obavezuje. Nekada je, piše Sartre, naučnik morao imati barem ona osnovna znanja iz svih oblasti, ali je morao posjedovati i ono što se od savremenih naučnika obično ne očekuje, a to je etika i društveni angažman. ˝Nuklearni fizičar bio bi naučnik samo ako bi potpisao peticiju protiv nuklearnih istraživanja˝, objašnjava Sartre. Ipak, neki su savremeni naučnici odoljeli izazovima vremena i čine sve što mogu da svojim istraživanjima ne samo da zadovolje svoj naučni nerv nego i da poboljšaju kvalitetu života svoje zajednice, ali i čovječanstva. Jedan je od njih sedamdesetdvogodišnji Iqbal Ahmed Qureshi, Evropskog halal–vijeća,koji je svoja znanja iz hemije iskoristio ne samo za olakšavanje svakodnevnog života muslimana u Evropi nego i za poboljšanje njihovog statusa u Belgiji kroz neumorni društveni angažman. 
Qureshi je rođen u Indiji, a u Pakista-nu je magistrirao hemiju. Godine 1969. odselio je u Belgiju, u kojoj se zaposlio u hemijskoj industriji. Prije 17 godina Qure-shi je, zbog naučnog rada i društvenog an-gažmana, kraljevim dekretom postavljen za potpredsjednika “Šure” i predstavnika manjina muslimana Belgije. “Islam je u Bel-giji 1974. godine priznat kao ravnopravna religija, između šest religija koje podržava Vlada. Godine 1999. Vlada je odlučila da muslimane organizira u jednu skupinu sa zajedničkim predstavnikom, a ja sam iza-bran za predstavnika u Vijeću muslimana Belgije bez obzira na njihovu nacionalnost. Muslimana u Belgiji ima mnogo. Imamo 350 džamija. Samo bošnjačka zajednica muslimana ima oko 7.500 članova. U tim danima ponudili smo našeg ili, bolje reći, vašeg savjetnika za islamska pitanja, ima-ma Ðikića, da sudjeluje u mnogim tijelima državne ‘Šure’. Koristim priliku da mu se zahvalim za doprinos belgijskom društvu i muslimanima Belgije te upoznavanje s va-šom priznatom Islamskom zajednicom u Hrvatskoj koja, evo, obilježava obljetnicu institucionalnog priznanja”, ističe Qureshi.
CERTIFICIRANJE HRANE, ODJEĆE, KOZMETIKE…
Ipak, najveća priča u koju je Qureshi uključen jeste organizacija Evropskog ha-lal-vijeća. Organizacija je osnovana 2003. godine pod imenom Islamic Food Coun-cil of Europe, a 2010. godine promijenila je ime u Halal Food Council of Europe.
Qureshi ističe da postoji više od 550 velikih kompanija kojima je or-ganizacija HFCE dala halal-certifikat i koje redovno kontrolira kako bi se uvje-rila da je način proizvodnje ostao nepro-mijenjen od dana izdavanja certifikata. “Trenutno smo najveća organizacija za certificiranje halal-proizvoda u Evropi i za nas rade najveći stručnjaci iz oblasti nauke, poput svjetskog naučnika dr. Abi-da Masooda, koji je profesor na Oxfordu. Ovo je naša prva zvanična posjeta Bosni i Hercegovini. Došli smo na prijedlog našeg koordinatora za zemlje Balkana, gospodina Nizama Ðikića, da ponudimo svoja znanja i iskustva kako bismo po-mogli muslimane i privredu ovdje. Bo-sna i Hercegovina, kao jedina evropska zemlja s većinskim muslimanskim sta-novništvom, strateški nam je veoma važ-na. Želimo da kompanije iz Bosne usko-ro počnu izvoziti svoje halal-proizvode, koji su certificirani, u muslimanske ze-mlje, poput Malezije, Singapura, UAE i Indonezije. Nadam se da će do toga doći i da će vaši privrednici prepoznati poten-cijale koje nudi halal-certifikat. Tako bi se ojačala bosanskohercegovačka ekono-mija, a to je veoma važno jer je proteklo tek 20 godina od okončanja rata. To je veoma kratak period da bi se jedna dr-žava potpuno oporavila u ekonomskom smislu”, objašnjava Qureshi. Direktor HFCE-a kaže da su se susre-li s timom Agencije za halal-certificiranje pri Rijasetu Islamske zajednice BiH te da su razmijenili iskustva u oblasti halal-cer-tificiranja. Qureshi kaže da organizacija čiji je direktor planira izdvojiti određe-na sredstva za stipendiranje nadarenih studenata u Bosni i Hercegovini, ističući da se Evropsko halal-vijeće ne bavi samo certificiranjem hrane nego i farmacije, te odjeće i kozmetike.Dr. Abid Masood, profesor s Oxfor-da, zaposlen kao konsultant i revizor u Evropskom halal-vijeću, u razgovoru za Stav istaknuo je da on dolazi iz svijeta na-uke i da je već 18 godina zaposlen u far-maceutskoj industriji. Masood poručuje da ne treba miješati farmaceutsku industriju a HFCE-om, ali i naglašava da bez farma-cije ne bi bilo načina da se provjeri i izda halal-certifikat. “U pitanje halal-certifikata nauka je itekako uključena, možda i više nego što većina ljudi pretpostavlja. Napri-mjer, nedavno smo pozvani da certificiramo firmu u Engleskoj koja se bavi proizvod-njom tkanina. Naučnim analizama usta-novili smo da je hlorofil iz boja kojima se farbaju tkanine porijeklom iz Kine i da je povezan sa svilenom bubom. Naravno, sintetika u kojoj ima svile zabranjena je muškarcima, a naučna analiza bila je ko-načna presuda toj firmi. Nismo im izdali halal-certifikat i nećemo to učiniti sve dok oni ne promijene hlorofil i dok u njemu ima ijedne sumnjive supstance”, pojašnja-va dr. Masood. On kaže da u organizaciji kakva je HFCE ima puno detektivskog rada i danonoćnog istraživanja kako bi se prepoznalo da li je nešto halal ili haram.
Iqbal Ahmed Qureshi: “Bosna i Hercegovina, kao jedina evropska zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom, strateški nam je veoma važna. Želimo da kompanije iz Bosne počnu izvoziti svoje halal-proizvode, koji su certificirani, u muslimanske zemlje, poput Malezije, Singapura, UAE i Indonezije. Nadam se da će do toga doći i da će vaši privrednici prepoznati potencijale koje nudi halal-certifikat”
HALAL INDUSTRIJA VRIJEDI 3 TRILIONA DOLARA
Govoreći o značaju halal-ishrane i izbjegavanja zabranjenih plodova, dr. Masood podsjeća da je Adem, a.s., izveden iz Dženneta onda kada je kušao zabranjenu hranu. “Kur’an na mnogo mjesta jasno govori o tome šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno od jela i pića, te je vrlo važno muslimane educirati o tome.
Zabrane o kojima govorim čak su i striktnije u Bibliji. Međutim, nama je veoma važno da se pridržavamo slova Kur’ana i hadisa. Poslanik, a.s., u jednom je hadisu kazao da će Kijametski dan nastupiti onda kada ljudi prestanu paziti na to šta jednu. Stoga nastojimo prije sve ga educirati muslimane o tome kako ih ne bi zadesio njihov Kijamet”, poručuje dr. Masood.
On pojašnjava da postoji više od 100 proizvoda od svinje, a da mnogi muslimani ne znaju za njih. “Nije to samo meso. Recimo, od svinjske dlake najčešće se proizvode četkice koje žene koriste za šminkanje. Na sve te proizvode treba obratiti pažnju. O GMO hrani s naučnog aspekta prezentiram činjenice i poručujem da nije sve crno-bijelo čak ni u toj oblasti.
Halal-industrija trenutno vrijedi 3 triliona dolara, ali postoji mnogo onih koji žele sabotirati naše napore da educiramo muslimane o onome šta im je zabranjeno. Ipak, sve je više onih koji traže halal-certifikat ne samo u industriji ishrane nego i u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Recimo, u proteklih šest godina mnoge su velike kompanije prepoznale potrebu za halal-certificiranjem kako bi proširile svoja tržišta na islamske zemlje. Tako smo certificirali Nestle, Coca-Colu, Pepsi. To je velika stvar, zaista. Mnoge islamske zemlje ne proizvode dovoljno hrane, a u Evropi se proizvodi višak potreban nekim drugim tržištima. Stoga je posebno važno to što neke evropske kompanije žele halal-certifikat, jer time osiguravaju ne samo muslimane Evrope već i muslimane svijeta. Potreba za halal-certificiranjem veća je u Evropi nego u muslimanskim zemljama”, objašnjava Masood.
Prijedlogom koordinatora Nizama Đikića, dr. Masood i Qureshi sastali su se s Razimom Čolićem, direktorom Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice BiH, s kojim su razgovarali o načinima unaprjeđenja halal-certificiranja u Bosni i Hercegovini. “Već su nas velike islamske zemlje prepoznale kao važnu organizaciju čiji pečat daje sigurnost muslimanima u tim zemljama. Želimo da tako bude i s Bosnom i Hercegovinom. Želimo pomoći bosanskim kompanijama da lakše stupe na tržišta muslimanskih zemalja. Gledano geografski, Bosna bi mogla biti veoma važna za ciljeve koje želimo postići, a oni se prvenstveno ogledaju u našoj želji da proširimo sve pa i vaše halal-proizvode na što veći broj tržišta u svijetu”, kazao je dr. Masood.
Prijedlogom koordinatora Nizama Ðikića, dr. Masood i Qureshi Sastali su se s Razimom Čolićem, direktorom Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice BiH, s kojim su razgovarali o
načinima unaprjeđenja halal-certificiranja u Bosni i Hercegovini. “Već su nas velike islamske zemlje prepoznale kao važnu organizaciju čiji pečat daje sigurnost muslimanima u tim zemljama. Želimo da tako bude i s Bosnom i Hercegovinom. Želimo pomoći bosanskim kompanijama da lakše stupe na tržišta muslimanskih zemalja.
Gledano geografski, Bosna bi mogla biti veoma važna za ciljeve koje želimo postići, a oni se prvenstveno ogledaju u našoj želji da proširimo sve pa i vaše halal-proizvode na što veći broj tržišta u svijetu”, kazao je dr. Masood. Nizam Ðikić, vjerski savjetnik i
koordinator Evropskog halal-vijeća za Balkan, kazao je za Stav da cilj ove posjete nije samo jačanje svijesti o važnosti halal-proizvoda nego i jačanje ekonomije cijele regije.
“HFCE je s organizacijom IFANCA iz Čikaga najveća svjetska organizacija za halal-certificiranje. Veoma smo sretni što smo stupili u kontakt s Rijasetom, univerzitetima i Agencijom za certificiranje u BiH, a posebno se zahvaljujem magistru politologije Džemalu Smajiću, koji je doprinio dolasku HFCE-a u BiH te časopisu Stav na prepoznavanju važnosti ovog događaja. Željeli smo da se prezentiramo i nađemo model za potpisivanje memoranduma o razumijevanju koji omogućava uzajamnu promociju I pomoć. Nadam se da ćemo mi biti spona između međunarodnih kompanija s privrednim komorama, kompanijama i Agencije za halal-certificiranje u BiH.
Pored našeg primarnog cilja, HFCE ima i promotivni, edukativni i socijalni sektor. Naprimjer, prošle je godine Evropsko halal-vijeće bilo jedan od sponzora kategorije 15 džuzeva EU takmičenja u učenju Kur’ana, koje se tradicionalno održava u Zagrebu. Posebno ističem Hrvatsku, jer je ona jedina zemlja u EU u kojoj su muslimani
potpuno integrirani u društvo. Hrvatska i Mešihat IZ s dr. Hasanovićem na čelu zaista zaslužuju sve čestitke s naše strane. Koristim priliku kao utemeljitelj islamskih kulturnih centara Bruxellesa, Genta i naše krovne organizacije džemata
Bošnjaka Belgije kroz rad u džematu Antwerpena izrazim srdačnu zahvalnost gospodinu Iqbalu, istinskom prijatelju Bošnjaka, koji je omogućio da dođe do državnog priznanja našeg džemata u Gentu.
Ostali su u proceduri i nadam se da će sadašnja rukovodstva naših džemata privesti započete projekte uspješnom kraju koji bi rezultirao priznavanjem i drugih naših džemata. Mi smo na usluzi Rijasetu po svim pitanjima od opće koristi. Želimo stvoriti klimu saradnje i međusobnog podržavanja i iskreno se nadam se da ćemo produbiti našu saradnju sa Sarajevom, ali i drugim regionalnim centrima”, poručio je Ðikić.
DAUTOVIĆ: HALAL‑CERTIFIKAT NAŠA JE IDENTIFIKACIJA
Sarajevski imami kao i neke mualime prisustvovale su seminaru na kojem je predavao dr. Abid Masood. Posebno izlaganje na seminaru imao je i Amir Sakić, koji je pred-stavio Agenciju za halal-certifikat, koju je osnovala Islamska zajednica. “Puno toga što smo čuli od Sakića i dr. Masooda. Nismo znali niti smo posvećivali dovoljno pa-žnje svim proizvodima kojima je preplavljeno tržište. Smatram da su nas naša braća iz Bruxellesa na vrlo lijep način poučila o MGO hrani, o kojoj se nedovoljno govori u našoj zemlji. Važno je da priča o halal-hrani, halal-bankarstvu ulazi u javni diskurs i da se o tome govori. Certificiranje halal-hrane važno je za budućnost muslimana Evrope. Nekada smo konstatirali da muslimani nemaju nijedan svoj proizvod koji je tako certifi-ciran, proizvod s kojim smo se mogli identificirati. Halal-certifikat je naša identifikacija, i ovdje i u Evropi. Sada, u bilo kojem dijelu Evrope i svijeta možemo naći čistu hranu koja je certificirana. To olakšava život onim muslimanima koji putuju, ali i onim koji su došli u Evropu, a žele konzumirati halal-hranu. To je izuzetno značajan projekt koji će pomoći muslimanima da upotpune svoj tjelesni i duhovni život”, naglasio je Ferid ef. Dautović, glavni imam Medžlisa Sarajevo.
(Piše: Hamza Ridžal / Magazin STAV br. 58, preneseno uz dozvolu izvora)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
