Foto: Zeničani na Maloj Ćabi – Četrnaestočlana grupa zeničkih planinara 15. novembra, po nevjerovatno lijepom vremenu, kakvo je rijetko u ovo doba godine, izvela je uspon na najviši vrh planine Treskavice, Malu Ćabu (2086 mnv). Turu ukupne dužine 26 kilometara, grupa je realizovala za 11 sati hoda. Cilju se prišlo stazom Turovi – p.d. Sustavac – Veliko jezero – Ušljiva vrela – Hercegovačka vrata – Mala Ćaba.
Pogled sa vrha je, zasigurno, jedan od najljepših, jer se vidik pruža od Maglića (2386 mnv) na jugoistoku do Cincara (2006 mnv) na sjeverozapadu. Vidljivost je bila skoro pa savršena, te su učesnici mogli da vide najbliže planine “kao na dlanu” – Visočicu, Bjelašnicu i Jahorinu.
Treskavica je, zbog svoje nepristupačnosti, ali i zagađenosti minama iz protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu, ostala u zaleđu glavnih ciljeva planinara. Uprkos markacijama, mora se posvetiti posebna pažnja na neeksplodirana ubojna sredstva zaostala iz ratnih dejstava iz 1994. i 1995. godine na ovom području.
No, posjeta planini Treskavici, domu 365 izvora i nekoliko jezera, ostat će u prelijepom sjećanju svim učesnicima.
O samoj Treskavici se može više saznati u tekstu doajena bh. planinarstva, gospodina Brace Babića (objavljeno na http://www.zone-2000.net/arhiv/08/022treska/doc01.htm ):
“Posmatrajući iz Sarajevskog polja u pravcu juga i jugoistoka, uočićemo veliki planinski sklop (oko 30 km vazdušne linije) u kojem se svojom visinom i položajem ističe Treskavica. Svoj impozantni masiv Treskavica (2086 m nv) je popriječila nešto drugačije u odnosu na susjedne planine Visočicu (1967 m nv), Bjelašnicu (2067 m nv) i Jahorinu (1916 m nv) i tako donekle poremetila harmoniju Dinarskog sistema koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok.
Čak i na prvi pogled Treskavica se svojim stjenovitim grebenima i vrhovima (Oblik, Zubovi, Ilijaš, Treskač, Ogorjeli kuk…) bitno razlikuje od susjednih planina, od razvučene i smirene Bjelašnice do jednolične Jahorine. Samo Visočica svojim vrhovima, oštrim grebenima i cirkovima pokazuje da je imala istu prošlost i sudbinu kao i Treskavica, da su obje planine kroz milenije brusili gotovo isti glečeri i razarali isti seizmički potresi.
I dok je priroda škrtarila na susjednim planinama na Treskavici se gotovo rasipnički ponašala. Podarila je i ukrasila lijepim jezerima, mnogobrojnim hladnim vrelima, gustim i sjenovitim šumama, sočnim pašnjacima i izazovnim vrhovima. Planinari, alpinisti, lovci i drugi zaljubljenici prirodnih ljepota rado su odlazili na Treskavicu.
Rat je prohujao Treskavicom i sve se promjenilo. Na Kozjoj luci nema više doma, a ni malog limenog tornja na vrhu. Preko planine vodi granica vidljiva jedino u mapama Dejtonskog sporazuma. Jednima pripade Pašina planina, Ćabenske stijene i Oblik (FBiH), a drugima Zavite stijene, Lupoč i Treskač (RS).
Planina ljepotica postade nam ružna, negostoljubiva i opasna po život. Ono po čemu se danas Treskavica razlikuje od susjednih planina su MINE! Sve ostalo je daleka prošlost koje ćemo se uvijek prisjećati sa dubokom nostalgijom nabijenom silnim emocijama.
Zanimanje za Treskavicu se povećalo nakon što su se 14.03.1999. godine Muhamed Šišić i Redžep Grabus popeli na vrh Ćaba – Pakliješ (2086 m nv) najviši vrh Treskavice. Uspon na vrh je izveden iz sela Rakitnica (1160 m nv) za 7 h, pravcem: Šljemena (1425 m) – Baletina voda (1500 m) – Ploča (1600 m) – Volija jama (1700 m). Bio je to prvi poslijeratni zimski pristup vrhu.
Treskavica je prije rata bila ispresjecana planinarskim transferzalnim putevima tako da su obilaznici mogli da upoznaju njene najljepše kutke, jezera i najznačajnije vrhove.
Posljednjih godina Treskavica je i pored trajne opasnosti od mina postala meta mnogih posjetilaca kako zimi tako i ljeti. Iz razloga sigurnosti posjetilaca planine Treskavice markirane su sljedeće staze:
– Turovi (898 m) – Pl. kuća “Sustavac” (1140 m) – Skok – Kozja luka (1510 m) – Šišan (1580 m) – Veliko jezero (1550 m) 3 h. Napomena: na stazi prije početka uspona ka Skoku je odvojak (lijevo) za vodopad 15 minuta.
– Turovi (898 m) – Kazani – Hrasno – Veliki Kožljen (1437 m) – Pl. kuća “Sustavac” (1180 m) 1.30 h. Napomena: na Kožljenu je odvojak za Turov stan.
– Pl. kuća “Sustavac” (1140 m) – Veliki Kožljen (1437 m) – Progriženica – Pešter – Turov stan (1640 m) – ispod Zubova – Šišan (1580 m) 4 h. Napomena: na Turovom stanu je odvojak za Jablan do i Godinju.
– Godinja (953 m) – Cikuša – Turov stan (1640 m) – Volujsko ždrijelo – Crno jezero (1675 m) – Šišan (1580 m) 5.30 h. Napomena: na ulazu u Volujsko ždrijelo je odvojak (desno) za Jablan do (1650 m) 10 minuta. Na izlazu iz ždrijela je odvojak (lijevo) za vrh Oblik (1876 m) 40 minuta, staza je označena kamenim čovuljcima. Iznad vrela kod ponora pod Oblikom s južne strane je odvojak (desno) za Trokun vrelo (1800 m) 30 minuta.
– Šišan (1580 m) – Crno jezero (1675 m) – Trokun vrelo (1800 m) – Prohin smet (1850 m) – vrh Ogorjeli kuk (1943 m) 3.30 h. Napomena: na Prohinom smetu je odvojak (desno) za pećinu Ledenica (1750 m) 15 minuta. Prije uspona na Ogorjeli kuk je odvojak (lijevo kod dva vrela!) za vrh Barice (2062 m) 40 minuta staza je označena kamenim čovuljcima.
– Dujmovići (950 m) – Pazarište – Crvena kosa – Kučare – Pećina Ledenica (1750 m) 3 h. Napomena: prije pećine Ledenica kod Ždrebanovog vrela je odvojak (desno) za Prohin smet (1850 m) 20 minuta. Od pećine može se nastaviti za Jablan do (1650 m) 1 h i Veliki Čardak (1750 m) 1 h
– Dujmovići (950 m) – Brda – Kilavac – Orlica – Jablan do (1650 m) 3 h. Napomena: iz Jablan dola se može nastaviti za Turov stan 1 h, Veliki Čardak 1 h, pećinu Ledenica 1 h, Oblik 1 h i Crno jezero 1.30 h.
Navedene staze se mogu kombinovati kao kružne ture. Akciju markiranja staza vodili su Planinarsko sportsko društvo “Treskavica” Trnovo (RS) i Općina Trnovo (FBiH) i trajala je od 2005 – 2007. godine. Ako idete po prvi put na Treskavicu onda OPREZ! Staze su markirane, ali ipak ponesite mapu Treskavice ili GPS, neka vam se nađu u ruksaku, vjerujte neće vam biti viška. SRETNO!”
Četrnaestočlana grupa zeničkih planinara 15. novembra, po nevjerovatno lijepom vremenu, kakvo je rijetko u ovo doba…
Posted by Afan Bosnolog Abazović on 16. Novembar 2015
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
