Naše

Gasifikacija Zenice, možda?

Gasifikacija Zenice, možda? – Danas je u organizaciji IGT d.o.o ( Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku ) iz Sarajeva u Hotelu Zenica održan okrugli sto na temu “Dani primjene prirodnog gasa – Zenica 2019.g.” Obrađeno je više tema, sa prezentacijom idejnog projekta snabdjevanja grada Zenice prirodnim plinom. Predstavljena je primjena gasa kao i oprema poznatih firmi koje se bave gasnom tehnikom (Bosch, Vailliant i dr.) Jedna od tema je bila i kvalitet zraka u Zenici, koju je prezentirao V.prof.dr Lemeš Samir sa Politehničkog fakulteta u Zenici.

Ideja je postala aktuelna nakon početka realizacije projekta energetske efikasnosti na KB Zenica, čiji projekat finansira EBRD i gdje je jedan od većih zahvata rekonstrukcija toplane za grijanje KB Zenica i uvođenje prirodnog plina kao energenta. Ovaj objekat je jedan od značajnijih lokalnih izvora zagađenja zraka i njegovo eliminisanje će sigurno doprinjeti sanaciji stanja na lokalnom nivou.
Kada pričamo o prirodnom plinu, svjedoci smo da u toj oblasti postoji največi broj otvorenih i neriješenih pitanja. Nesporno je da je to čist, elegantan i poželjan izvor energije, ali samo kada su ispunjeni i neki osnovni uslovi, koje je nažalost u BiH teško obezbijediti. Jedan od osnovnih je da imate uređenu zakonodavnu oblast koja pokriva plinsku energetiku. Zbog različitih političkih i drugih interesa, BiH godinama čeka donošenje jedinstvenog zakona o gasu na državnom nivou i pitanje je da li će se ikad i donijeti. Morate imati pouzdan i stabilan izvor snabdjevanja, uz mogučnost alternativnog snabdjevanja iz drugih izvora. Takvu situaciju u BiH sada nemamo, jer je jedini izvor ruski gas, koji “putuje li putuje” iz Rusije, pa preko Ukrajine do Srbije, RS pa tek onda dolazi na područje FBiH. Koliko god mi to ne voljeli, politička situacija je u najmanju ruku konfuzna i plin kao strateška roba je i sredstvo za ostvarenje raznih, pa i čisto političkih ciljeva. Otuda i blokiranje FBiH od strane RS uvođenju alternativnih izvora i pravaca snabdjevanja u FBiH ( južna konekcija i Azerbajdžan ). Ovo su one geopolitičke i geostrateške igre na koje teško možemo efikasno utjecati. Kad tome dodamo naše unutarnje probleme i recimo situaciju da u FBiH taj plin preprodaju razne kompanije jedna drugoj ( Energoinvest, BH gas, Sarajevo gas, Toplane Sa i ko još sljedeći u nizu ) dobijamo jednu potpuno konfuznu situaciju koja sigurno ne ulijeva povjerenje u stabilnost i pogotovu rentabilnost korištenja gasa.

Na svjetskom tržištu je pogotovu haotična situacija i cijena prirodnog plina u pravilu prati cijenu sirove nafte koja se mijenja zavisno o političkoj situaciji, pa je tako iznesen podatak da u određenom vremenskom razdoblju može biti i do tri puta skuplja ili jeftinija, zavisno od svjetskih trendova i regionalnih sukoba, kao i geostrateške situacije na globalnom nivou. Jasno nam je da je plin geostrateška roba na svjetskom tržištu i kao takav njegova cijena je apsolutno nepostojana i nestabilna. Ako ovdje suprostavite interese Rusije, Kaspijskih država, Turske, Libije, Iraka, Irana, Sirije, USA i njihovog terminala na Krku u Hrvatskoj, situacija je za dugo godina potpuno nepredvidiva. U ovakvoj situaciji se okrenuti korištenju prirodnog plina je slična klasičnom kockanju sa nepredvidivim posljedicama. Pri tome ulažete ogromna sredstva u izgradnju plinovoda i primarne infrastrukture, pa tek onda distributivnu mrežu na lokalnom nivou. Sa druge strane, građani u BiH su najnižeg standarda i teško je očekivati upotrebu relativno skupog energenta. Preko 70% građana spada u kategoriju energetskog siromaštva i kako očekivati širenje mreže potrošaća u takvoj situaciji. Izgradite skupu razvodnu mrežu i onda brojite na prste priključene nove potrošaće ili na koji način možete privući konzumente osim niskom ili prihvatljivom cijenom. A oni jednostavno nisu takvih platežnih mogučnosti niti će plin doći u rang cijena jeftinih goriva kao drveta ili uglja. I ne treba zaboraviti činjenicu da je propusni kapacitet sada izgrađenog plinovoda Semizovac-Zenica nedovoljnog kapaciteta za povečanje broja potrošaća u Zenici, a pogotovu proširenje na druge gradove.

Jedna od neiskorištenih razvojnih šansi koja riješava puno više drugih problema su spalionice komunalnog otpada, onog istog sa kojim muku mući čitava BiH, Sarajevo, Mostar, Zenica, hiljade divljih deponije, stotine hiljada tona otpada po čitavoj teritoriji države. Kako to treba raditi, imamo dobar primjer u susjedstvu. Grad Beč ima deset ekoloških spalionica komunalnog otpada sa ukupnom instalisanom snagom 2800 MW ( oko 56 onih zeničkih od 50 MW ) i griju kompletan grad. Imaju razvodnu mrežu dugu preko 1000 km i pokrivaju čitavu gradsku zonu. I naravno, potpuno su ekološke sa svim emisijama koje se kontrolišu i nadziru 24 h i svim parametrima u propisanim granicama. Zato nije čudo što je već godinama na prvom mjestu u svijetu po ekologiji i kvalitetu života. I da uporedimo dodatne efekte u odnosu na plin :
– rješavate deponovanje komunalnog otpada i plastike, koja je trenutno ekološki problem br,1 u svijetu,
– imate kontinuiran priliv sirovina i potpuno besplatan energent, dobijamo znatno nižu cijenu energije jer ne uvozimo skupi energent,
– imate dobijanje ili toplotne ili električne energije koju možete upotijebiti za supstituciju grijanja na lokalnom nivou,
– time rješavate i problem aerozagađenja i lokalno i na širem nivou,
– ne zavisite o uvozu, politici, interesima, lobijima, ucjenama,….
– imate neporedivo čišći okoliš, bez divljih deponija što nema cijenu.

Na kraju, ne treba se čuditi što jedna Švedska uvozi komunalni otpad jer ga koristi kao i Austrija za proizvodnju energije. Kada se već ulažu velika finansijska sredstva u infrastrukturne projekte, onda ih treba usmjeriti u rješenja koja ispunjavaju više kriterija i donose benefite u više kategorija. I sigurno je jedno od takvih, organizovano skupljanje i selekcija komunalnog otpada sa korištenjem ekoloških spalionica smeća i proizvodnjom električne ili toplotne energije.

Alibegović Zlatan

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem