Analiza podjele poticaja u poljoprivredi ZDK – Ministarstvo za poljoprivredu ZDK je 05.05.2015. godine donijelo Program utroška sredstava za poticaj u poljoprivredi za 2015. godinu u iznosu od 2 000 000 KM. Zaključno sa 31.12.2015. godine donijeli su Zaključke o utrošku sredstava u iznosu od 1 843 786 KM.
Za pohvaliti je vladu ZDK što Odluke i Zaključke objavljuje na svojoj službenoj stranici. Od svih usvojenih zaključaka nedostaju tri Zaključka o realizaciji 423 859 KM. Poslat je zahtjev ovom ministarstvu da objavi i dostavi nam i ove podatke. Radi toga, sada, dajemo analizu samo poticaja za jagodičasto voće (maline i borovnice), jer je ova proizvodnja najtransparentnija i obuhvata 26,1 % ukupnih poticaja za poljoprivredu.
U tabelarnom prikazu su date sabrane vrijednosti izražene u KM po vrsti poticaja i gradu realizacije. U čitavom kantonu je proizvedeno 1 450 665 kg maline i za to je isplaćeno 290 133 KM. Od toga je najviše proizvedeno u Žepču (Željezno polje) i to 825 675 (???) kg, za što je proizvođačima isplaćeno poticaja u iznosu od 165 135 KM.
Zenica je već na drugom mjestu po proizvodnji malina u kantonu. Ovo je posebno vrijedno ako se zna da je ova proizvodnja tek počela ozbiljno da se razvija tokom protekle tri godine i postignuti rezultati su posebno značajni ako se zna da je stalno apostrofirano da se u Zenici ne može razvijati ozbiljna poljoprivreda. U Zenici je proizvedeno tokom protekle godine 262 840 kg maline, za što su vrijedni malinari dobili poticaj od 52 568 KM.
Proizvedeno je čak više nego u Visokom koji je tradicionalno poljoprivredni kraj. Postavlja se jednostavno pitanje: Ko je za to zaslužan i šta su razlozi tome. U ovom periodu je bilo penzionisanje lica u gradskoj administraciji koji su bili zaduženi za poslove poljoprivrede. Od momenta njihovog odlaska, ova administracija je postala pristupačnija i transparentnija poljoprivrednicima.
Te poslove, sada, profesionalno radi samo jedna osoba sa povremeno pridodatom još jednom osobom, što je premalo za obim posla. Smatram da će ova služba postati usko grlo, ako se u narednom periodu profesionalno ne primi još jedna osoba. Drugi bitan razlog uspjeha ove proizvodnje u Zenici je poticaj koji ostvaruju malinari za nove zasade malina i koji su najveći (koliko znam) u Federaciji i to 0,5 (0,4) KM za sadnicu, što znači 550 (440 ) KM po dulumu zasada malina. Što nije malo, a koje obezbjeđuje gradska administracija. Treći razlog je postojanje sigurnog otkupa, izgradnje hladnjače i gostoljubivosti uposlenih opće zadruge Pronatura iz Zenice.
Znači kompletno zaokružen proces i svi u lancu su zadovoljni konačnim ishodom. Iz tabele je vidljivo da u općinama Usora i Breza nema uopšte proizvodnje malina, a da je zbir proizvodnje malina u gradovima Olovu, Maglaju, Zavidovićima, Varešu, Tešnju i Kaknju mnogo manji nego u Zenici i iznosi 177 790 kg maline.
U protekloj godini je pored postojećih malinjaka, zasađeno još 437 novih duluma sa certificiranim sadnicama (kupljene uz fiskalni račun) za što su malinari dobili poticaj u iznosu od 131 000 KM. Vjerujem, da je najmanje još toliko (i više) zasađeno sa razguljenim sadnicama. Znači može se reći da je zasađeno novih 1000 duluma sa malinama. Što će biti povećanje biznisa sa malinama za dodatnih 7 000 000 KM.
Najviše zasađenih novih malinjaka je urađeno u opštini Zavidovići, a njima opet slijede novi zasadi u Zenici. Ja čak i mislim da je najviše zasađeno u Zenici, iako pokazatelji govore drugačije.Razlog je netransparentnost i dezinformacije od uposlenih u kantonalnom ministarstvu da proizvođači koji su dobili poticaj od općine/grada neće dobiti poticaj od kantona što se pokazalo netačnim. Zbog toga mnogi malinari nisu predali zahtjeve za poticaj od kantona.
Osvrnuo bih se još na proizvodnju u Žepču (Željeznom polju). Od ukupno proizvedenih 825 675 kg malina, opća zadruga “Žepački rolend” je otkupio i prevezao 456 466 kg. Poticaj su dobili za prevoz, a ne za zamrzavanje malina. Ko je onda otkupio i prevezao preostalih 369 209 kg malina i postavljam opravdano pitanje, gdje su ove maline prevezene i zamrznute (825 t malina). Radi se oko 3 000 000 KM.
Mislim da je većina završila u Natural food d.o.o Sarajevo, Heko d.o.o Bugojno i Klasu-Sarajevo. Na ovaj način se razvijaju opštine u drugim kantonima jer će se tamo ostvariti većina zarade (sarajevski i SBK), dok Zeničko-dobojski daje poticaj, a u lokalnim administracijama malinari rješavaju svoj status. Logično je da ovi kantoni ili preduzeća daju poticaje onim proizvođačima sa kojima imaju ugovore, a ne naš kanton.
Trgovina nema granica, ali se ova anomalija rješava različitim koeficijentima poticaja za lokalne zadruge i firme od zadruga i firmi iz drugih kantona. Administracija kantona mora se posvetiti ovom problemu ili to oni rade namjerno u koordinaciji sa firmama iz drugih kantona radi svog interesa.
Drugi dio analize poticaja u poljoprivredi će biti mnogo zanimljiviji, ali o tome po dobijanju gore navedenih podataka.
ekotvrtkovac/Spahić Jakub
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
