Ljudi

Još jedan gotovo zaboravljeni Zeničanin: Tri decenije od smrti Derviša Imamovića

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

Derviš Imamović (23.10.1913., Zenica – 17.1.1994., Sarajevo) sin je Fehimov i Hasibin (rođena Kundalić). Imao je dvojicu braće i jednu sestru. Knjiženik je bio i Sead Imamović, njegov sin iz prvog braka.

Danas, 17. januara 2024. godine, navršava se trideset godina od smrti Derviša Imamovića.

Bavio se fotografskim poslom, familijarnim naslijeđem. Od tog posla je poprilično dobro živio pa je putovao Evropom i upoznavao se s mnogim ljudima i idejama.

Između dva rata pisao je drame, a napisao je i roman o sakupljačima uglja.

Između dva svjetska rata (1932.) dobio je nagradu na sarajevskom dramskom konkursu za aktovku (jednočinku) Dekret. Godinu dana kasnije štampana je njegova druga knjiga (Drame), a šest godina kasnije, 1939. godine, iz štampe je izašla Halda (bila zabranjena). Njegov roman Granit objavljen je 1970. godine.

U izdanju BZK Preporod Zenica 2004. godine objavljena su njegova sabrana djela.
Bio je rukovodilac kulturne sekcije Radničkog doma u Zenici i, u međuratnom periodu, aktivista u radničkom pokretu.

Bio je urednik lista Zeničanin (1933. i 1934.), prvog književnog lista u Zenici koji je u to vrijeme bio na udaru cenzure. Sarađivao je u listovima: Stožer i Putokaz (Beograd) i Kultura (Zagreb), a šezdesetih godina 20. vijeka i u zeničkoj Našoj riječi.

Kao član KPJ bio je učesnik je NOP-a od 1941. U proljeće 1942. uhapšen je i mučen u ustaškim zatvorima. Odatle je otpremljen u Jasenovac, a zatim i na sjever Norveške, gdje je bio jedan od organizatora ilegalne partijske organizacije. Tokom 1943. pobjegao je u Švedsku, gdje je godinu poslije prikazana njegova aktovka Žrtva Jugoslavije.

Od juna 1945. godine radio je u diplomatskoj službi u Švedskoj, Danskoj i Finskoj, a potom i u Ministarstvu vanjskih poslova.

U Moskvi je diplomirao književnost i ruski jezik. Radio je u moskovskom Naučnobibliografskom odjeljenju Savezne biblioteke za stranu literaturu i na Radio-Moskvi, kao kontrolni redaktor za emisije na švedskom i norveškom jeziku.

U Moskvi su, 1959. godine, u Imamovićevom prevodu na ruski jezik, štampana Carska goveda Hasana Kikić. Priređivao je i ruske prevode Krležinih djela. Dobitnik je Plakete grada Zenice i 27-julske nagrade za prevodilački rad. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod. Njegov roman Crveno proljeće otkupljen je na tradicionalnom konkursu novosadskog dnevnika za roman s temom iz NOB-a.

Midhat Kasap



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno