Intervju: Jakub Hasić, specijalista za maloljetničku delinkvenciju – Maloljetni delinkventi odavno su postali naša svakodnevica i skoro da nema dana, a da se u policijskim biltenima ne nađu inicijali iza kojih se kriju maloljetni delinkventi. Oni najčešće kradu, pljačkaju, napadaju, dilaju i konzumiraju drogu. Magistar socijalne pedagogije Jakub Hasić, specijalista za maloljetničku delinkvenciju, svakodnevno se susreće sa postupcima maloljetnika te njihovim devijantnim i delinkventnim ponašanjem.Vezano za navedenu problematiku razgovarali smo sa magistrom Jakubom Hasićem, inspektorom u Upravi policije MUP-a Ze-Do kantona.
Kao stručnjak za maloljetničku delinkvenciju i kao uvod u naš razgovor možete li nam reči koje su to osnovne odrednice maloljetničke delinkvencije?
Maloljetnička delinkvencija ima karakter individualne pojave jer se u svom elementarnom vidu ispoljava preko konkretnih oblika socijalnog ponašanja pojedinca. Osim toga, maloljetnička delinkvencija ima karakter i društvene pojave jer se pokazuje kao posljedica određenih društvenih uticaja i procesa. Iako je pojedinac nosilac delinkvencije, njegovo ponašanje je prioritetno društveno uslovljeno, jer je u sukobu sa određenim društveno uspostavljenim sistemom vrijednosti i normama.
Problematiku maloljetničke delinkvencije treba sagledavati kroz prizmu lošeg kvaliteta života, na koji način to možemo predstaviti široj društvenoj zajednici?
U kontekstu problematike koja se obrađuje potrebno je istaći da pojavu maloljetničke delinkvencije treba sagledavati kroz prizmu lošeg kvaliteta života koji se ogleda u raznim aspektima. Između ostalog, kvalitet života maloljetnika mjeri se funkcionalnošću porodice u svim segmentima življenja. U tom smislu, u funkcionisanju porodice egzistiraju različiti problemi, počev od emotivnog neslaganja roditelja (svađe, netrpeljivost, tuče), socijalnih i ekonomskih problema (zaposlenost, stambeno pitanje, niska lična primanja i siromaštvo itd), raspad porodice (razvod, smrt jednog ili oba roditelja, odlazak na rad u inostranstvo jednog ili oba roditelja i sl), zlostavljanje djece zbog roditeljske socijalne ili emocionalne nezrelosti, bolesti i slično (seksualno zlostavljanje djece, prebijanje i maltretiranje itd), zanemarivanje vlastite djece i prepuštanje iste uticajima lošeg društva i vršnjaka sa negativnim, devijantnim, obrascima ponašanja). U vezi navedenog, loš kvalitet života proizilazi prvenstveno iz dezorganizovane porodice u kojoj postoji nesklad normalnog i očekivanog funkcionisanja. To znači da bilo koja disfunkcija porodice (nepotpuna porodica, loši materijalni ili stambeni uslovi, loši odnosi i svađe, te poročan život roditelja i slično) onemogućava normalno i očekivano socijalizovanje mladih naraštaja i predisponira njihovo devijantno i delinkventno ponašanje.
Šta nam možete reči o maloljetnicima kao ciljanoj grupi i o samom kvalitetu života mladih ljudi danas?
Maloljetnici kao ciljna grupa su osobe na koje se može uticati u pozitivnom ili negativnom smislu, pri čemu pozitivni uticaji predstavljaju protektivne, a negativni uticaji prediktivne, riziko faktore delinkventnog ponašanja. Ti uticaji na maloljetnike se najbolje ostvaruju unutar porodice i u školi, kao i kroz socijalnu podršku maloljetnicima, pri čemu nivo kvaliteta života maloljetnika unutar tih agenasa socijalizacije najbolje opredjeljuje njihov put ka prosocijalnom ili asocijanom ponašanju.
Kvalitet života mladih ljudi danas je prilično nizak, sagledavanjem svih parametara koji se odražavaju na njega, među kojima izdvajamo socioekonomski parametar po kojem znatan dio današnje omladine počinje radni život kasnije nego što je to bilo nekad. Također, i vrijeme školovanja im je produženo, pa su zbog takve pozicije dugo i posve ekonomski ovisni o starijima.
S druge strane, mladi nastoje osigurati položaj i mjesto u društvu za koje smatraju da imaju pravo u čemu nailaze na nerazumjevanje kod starijih. Takav inferiorni položaj mladih snažan je pokretač brojnih revolta zbog postojanja kontradiktornosti izmedju njihovih velikih fizičkih i duhovnih potreba i minimalnih zahtjeva društva za njihovim društvenim angažovanjem.
U kojim se oblastima društvenog života ponašanje maloljetnika najjasnije manifestuje?
Kvalitet života kao generalni parametar koji determinira ponašanje maloljetnika u raznim oblastima društvenog života, najjasnije se manifestuje u porodičnom okruženju kao ambijentu u kojem dijete i maloljetnik usvajaju osnovne norme ponašanja i suočavaju se sa raznim potrebama i problemima u njihovom zadovoljavanju
Porodica predstavlja prvu stepenicu u procesu socijalizacije kod svakog pojedinca, te je kvaliteta života odnosa s roditeljima, kao i dinamika odnosa u porodičnom okruženju ključni faktor kvaliteta razvoja djeteta. Važnost uticaja roditelja i općenito porodičnih prilika kao rizičnih faktora i prediktora delinkventnog ponašanja je neupitan. Danas postoje brojni autori koji govore u prilog kvalitetu porodičnih odnosa i privrženosti, niskom nivou roditeljskog nadzora, grubim oblicima roditeljskog discipliniranja, bračnim problemima, roditeljskom odbijanju djeteta, slaboj uključenosti u odgoj djeteta, kriminalnom i ovisničkom ponašanju roditelja kao vrlo snažnim prediktorima budućeg delinkventnog ponašanja djece.
Posebno je potrebno naglasiti nizak kvalitet života djece u porodicama sa poremećenim odnosima i strukturom, te sa tog aspekta najčešći razlog za pojavu devijacija i delinkvencije kod mladih treba tražiti u neuspješno provedenoj socijalizaciji djece unutar porodice kao osnovnog agensa socijalizacije i osnovnoj ćeliji društva.
Dakle, neuspješna socijalizacija djece kao uzrok delinkventnog ponašanja mladih proizilazi prevashodno iz niskog kvaliteta života u porodicama koji se ogleda u egzistiranju različitih problema od kojih dominiraju emotivna neslaganja roditelja, socijalni problemi, predrazvodne faze, a naročito zlostavljanja djece zbog roditeljske emocionalne ili socijalne nezrelosti, bolesti i slično.
Vrlo često možemo čuti da su maloljetnici učestvovali u raznim oblicima krivičnih i prekršajnih djela, šta su motivi takvog delinkventnog ponašanja?
Delinkventno ponašanje je uglavnom svjesni i motivisani proces, zato što osoba prije vršenja inkriminisanog djela donosi odluku. Svakom delinkventnom ponašanju prethodi određeni psihološki proces pobude, koji je povezan sa interesima, potrebama, sposobnostima, stavovima, emocijama, i drugim ličnim osobinama. S obzirom da je čovjek svjesno biće, on u svoje životne planove, aktivnosti i ponašanja unosi elemente svijesti. Među tim elementima svijesti najznačajniji su motivi, zato što su uvijek vezani za određene ciljeve želje i interese, i zbog toga imaju velik značaj i uticaj na ponašanje pojedinca. Motivi su povezeni sa ljudskim ciljevima i potrebama, i formiraju se kao osnovna težnja da se zadovolje neke potrebe. Dakle, imajući u vidu činjenicu da su motivi za izvršenje bilo kojeg oblika krivičnog ili prekršajnog djela značajni i za dalji rad pravosudnih i policijskih organa, te socijalnih službi u njihovom ispitivanju, mora se posvetiti posebna pažnja u cilju poduzimanja odgovarajućih mjera kojima bi se uticalo na buduće ponašanje maloljetnika.
Biografija: Jakub Hasić rođen je 1970. godine u Zenici. Osnovnu i srednju školu završio je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Master studij na Odsjeku za socijalnu pedagogiju Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici upisao je 2015. godine kao redovan student i ispite položio u roku 2016. godine. Magistarski rad odbranio je 2017.godine na temu „Odnos kvaliteta života i delinkventnog ponašanja maloljetnika“.
Zaposlenik je Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko – dobojskog kantona već 23 godine, trenutno radi u činu inspektor. Oženjen je i otac dvoje djece. Veliku podršku u svemu pa i u ovom cjelokupnom radu imao je od svoje porodice. Za vrijeme agresije na BiH u periodu 1992-95. godine bio je pripadnik Oružanih snaga BiH u policijskim snagama.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
