Info

Dr. Ednan Drljević: U cijeloj BiH moguć scenarij kao u Novom Pazaru

Epidemija COVID-19 pokazala je da je otpornija nego se to očekivalo, a svoju silinu demonstrirala je u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije pogađajući gradove i naseljena mjesta bez nekog jasnog logičkog reda. U Bosni i Hercegovini virus COVID-19 širio se u Tuzli i okolnim mjestima, u Sarajevu. U susjednim državama širio se u gradovima i po cijelim regijama, a najteže zdravstvene posljedice pretpila je regija Sandžaka i gradovi Novi Pazar, Sjenica i Tutin.

Ovakvom širenju zaraze najviše je pogodovalo popuštanje epidemioloških mjera, stav je infektologa dr. Ednana Drljevića koji smatra da je učinjena velika pogreška opštim ukidnjame restriktivnih zdravstvenih mjera. To se trebalo raditi postepeno uz pažljivo posmatranje ponašanja virusa na terenu dodaje, priznajući da je uvođenje sličnih zabrana, u ovom tenutku, nemoguće. Kao član kriznog štaba Zeničko – dobojskog kantona učestvuje u borbi protiv širenja pandemije neprekidno napominjući da je za sada jedna od najefektivnijih mjera u toj borbi edukacija stanovništva. Građanima se mora neprekidno objašnjavati o kako opasnoj je bolesti riječ i neprekidno se mora apelirati da se strogo poštuju mjere nošenja maski na licu, držanja fizičke distance i higijenske dezinfekcije ruku.

Doktor Drljević je ubijeđen da dođe li do daljnjeg opuštanja u poštivanju epidemioloških mjera BiH može očekivati da joj se „desi“ situacija u Novom Pazaru, dakle situacija u kojoj broj novozaraženih raste geometrijskom progresijom, a zdravstveni sistem dolazi u stanje da ne može izdržati prekomjernu navalu pacijenata. „Virus je kao tronožac“, upozorava Drljević koji insistira na tome da se shvati nejgov trostruki efekat – uticaj na ekonomiju, na psihu čovjeka i, na koncu, na tjelesno zdravlje individue. Samo kada se shvati njegova razarajuća efektivnost bićemo u stanju uspješnose se boriti protiv njega.

Po Vašem mišljenju zašto sada bilježimo iznenadni i nagli porast zaraženih COVID-19?

– To je posljedica popuštanja lockdowna i popuštanja mjera u cijeloj BiH, posebno u Fedraciji BiH, jer kada smo imali vjerske praznike mjere su velikim dijelom popuštene, ali baš naglo i mimo svih pravila struke. Veliki broj mjera ukinut je odjednom, a s druge strane ne radi se to tako nego se mjere ukidaju jedna po jedna, ali se ukidaju one mjere koje su dokazano bile dobre a ovdje je bilo mjera koje nisu bile ni poštovane pa su onda ukinute sve mjere.

Ljudi su onda praktično smatrali da je epidemija bila i prošla i počeli su se ponašati kako vidimo da se ponašaju. Ovo je posljedica tog jednog nekritičkog i ranog prestanka poštovanja mjera, a s druge strane su započeli iz EU-a da dolaze ljudi bez ikakve kontrole, naročito iz Srbije i počeo je da raste broj pacijenata koji su uvezeni sa strane i onda da se nekontrolirano širi, čak ni službe nisu radile kako treba tako da je došlo do ogromnog povećanja oboljelih.

Mi kada smo u kantonu (Krizni štab Zeničko-dobojskog kantona) analizirali odakle su oboljeli prvi slučajevi su bili iz Švedske, novouvezeni slučajevi i klasteri iz Švedske, Tutina, Novog Pazara, iz RS-a iz Teslića, a sada u ovom vremenu najveći broj slučajeva je povezan sa Sarajevom i Tuzlom.

Kada govorite da su mjere naglo ukinute da li to znači da se opet trebaju uvesti strožije mjere kako bi se suzbilo širenje virusa?

– To je sada nemoguće. Nigdje u svijetu kada ukinute najstrožije mjere počevši od policijskog sata, pa poptunog zatvaranja države, zabrane kretanja, se ne vraćaju na snagu – te mjere je nemoguće ponovo uvesti. To čak zadire u ljudska prava. Te mjere nije trebalo popuštati ili je trebalo popuštati postepeno. Sada nam ostaju ove mjere koje su sada na snazi uz eventualno mogućnosti da se te mjere pooštravaju pa da se recimo broj ljudi pri organizaciji skupova u vanjskoj sredini sa 300 smanji na 50, pa da se onda maske koje su obavezne nositi u zatvorenim prostorijama i tamo gdje se ne može ostvariti distanca da se moraju nositi i u zatvorenom i u otvorenom prostoru.

Sve ove druge mjere je nemoguće ponovo uvoditi nego treba istrajati na ovome da se te mjere koje su sada na snazi maksimalno poštuju i da se otkrivaju klasteri, odnosno da se vrši edukacija stanovništva. To je prva mjera, edukacija, dalje veliki broj testiranja i na trećem mjestu bi bio otkrivanje klastera odnosno povećanje broja ljudstva koje radi na terenu.

Po Vašem mišljenju, da li je virus oslabio ili mutirao?

– Nema dokaza nigdje, ja to pratim svakodnevno, da je virus mutirao. Najvjerovatnije da će biti da je u ljetnim mjesecima makroorganizam postao otporniji, odnosno naše tijelo postaje otpornije i gornji dišni putevi nisu propusni za viruse tako da oni mahom i ne prodiru u krv iz sluznice nego ostaju na sluznici u momentu prenošenja. To je razlog zašto je sada broj kliničkih slika manji i zašto se ti teški klinički oblici rijeđe javljaju.

Znači li to da bi sa dolaskom jeseni i hladnijeg vremena situacija mogla da se promijeni?

– Kako da ne, sigurno će se promijeniti. Ja vam to garantiram. Dolaskom jeseni, kada se u tim gornjim disajnim putovima javljaju upale i kada postoji veliki broj sezonskih infekcija, sezonske gripe, prehlade i naročito H1N1. U jesen imamo veliki broj upala pluća i upala sluznice grla i nosa, tu su i bakterijske upale pluća najčešće pneumokokne i kada dođu sva tri faktora i kada se spoje u jedan i to se dešava svake godine u zimskom periodu. Tada imamo spoj sezonske griupe i pneumokoknih bolesti i drugih bolesti disajnih puteva i sada još ako dođe infekcija COVID-19 to će biti alarmantno stanje kojim će biti teško vladati.

Postoji li još uvijek opasnost za naše zdravstvene sisteme da sa naglim povećanjem broja oboljelih dođe do opterećenja i da se dovedemo u situaciju da u BiH imam italijanski senarij, ili da se desi nešto slično ovome što se dešavalo na Sandžaku?

– Postoji mogućost. Mi možemo zahvaliti što smo, ipak, sticajem okolnosti, mjere uveli čak, neću reći na vrijeme nego prerano jer je naš Federalni krizni štab uglavnom formiran od hrvatske komponente i oni su se naslanjali na Zagreb pa su uveli prerano sve mjere što je nama jako dobro došlo. Isto tako, su dosta toga odradili i civilni štabovi na nivou kantona pogotovo tamo gdje se politika nije puno petljala u struku kao što je slučaj u Ze-do kantonu i rezultati su bili impresivni. Međutim, mi smo imali tu sreću u nesreći da smo imali maglajski scenario po firmama i u Tešnju tako da se mi nismo opuštali dok su drugi krizni štabovi maltene bili raspušteni. Kako nisu imali oboljelih prije mejsec dana onda su najednom, kada se pojavio veliki broj oboljelih, izgubili kontrolu i situaciju je sada puno teže kontrolirati. To se dešava u Tuzli i Sarajevu.

Što se tiče situacije u Sandžaku to je nastalo najviše zbog toga što su pred izbore ukinute sve mjere, organizirane utakmice, organizovani izbori, tamo se desio i Bajram baš u jeku najveće inferkcije COVID-a tako da je cijela Srbija, a pogotovu dio gdje su Bošnjaci u većini u tom dijelu je nastao taj katastrofalni scenarij. Tome je doprinjelo i što su bolnice imale osnovna sredstva, ali su bili kadrovski slabo organizirani, tako da su imali i više od deset smrtnih slučajeva, praktično, svaki dan u Novom Pazaru.

Taj scenarij je moguć i kod nas da se desi ukoliko se opustimo i ne budemo vršili testiranja, ukoliko ne budemo stalno hodali po terenu i otkrivali nove klastere i ukoliko zajedno sa vama medijima ne budemo vršili edukaciju stanovništva, a to u Njemačkoj zovu upravljanje medijima. Vi morate stalno imati nekakve poruke građanima da budu plasirane preko medija koje će doprinjeti da se situacija uozbilji i da se ta bolest uspori tako da zdravstveni sistem ima mogućnost da odgovori na sve izazove.

U Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu situacija je eskalirala, kako kažete, zbog izbora i bajrama, i kažete da se slično može desiti u BiH. Hipotetički, šta bi značilo da neki grad u BiH pogodi pandemija razmjera kao što je ova u Novom Pazaru?

– Mi smo u Ze-do kantonu imali klaster iz Novog Pazara i taj virus je bio kod nas u cirkulaciji i možda je još uvijek. Nije tu stvar do virusa ni do otpornosti makroorganizma nego je stvar što se broj oboljelih širi geometrijskom progresijom i što se to u Novom Pazaru pustilo do maksimuma i kada se broj proširio onda je u kratkom vremenskom periodu zabilježen ogroman broj novooboljelih.

Onda smo tu imali 20 posto teže bolesnih i imamo smrtnost koju imamo i onda puno ljudi zahtijeva kiseoničku podršku i dolazak na respiratore. Ako vi imate danas 30 ljudi za respiratora a imate deset respiratora onda ćete ove druge ljude morati pustiti da umru ili da im ne pružitre kompletnu podršku, to je taj najgori scenarij iz Bergama. Mi smo sebi od početka postavili cilj da usporimo epidemiju što smo i uspjeli. Trenutno Ze-do kanton ima jednu od najpovoljnih situacija u Federaciji BiH.

Čini se da je jedino preostalo, dok se ne proizvedu vakcina i lijek, sprovoditi nefarmaceutske mjere. Koliko fizička distanca, nošenje maske i higijenska dezinfekcija ruku mogu pomoći da se suzbije širenje virusa?

– To je od presudne važnosti. Distanca i nošenje maske su od presudne važnosti. Ipak se ustanovilo, evo nakon ovih šest mjeseci koliko imamo iskustva, da je prenos zrakom najučestaliji i onda su neke dileme oko maski pale i praktično sada znamo ukoliko onaj ko je zaražen nosi masku šanse da prenese virus su manje od 10 posto. A ukoliko nosi i onaj drugi koji nije zaražen i koji je u kontaktu sa bolesnim, koji ima masku, tu su šanse da se ne razboli 95 posto.

Mi znamo da su najbolje maske koje i mi koristimo m95 maske i to su one koje stvaraju 95 posto zaštite. Kada čovjek ima obične maske, kada imaju potencijalni bolesnik i potencijalna žrtva, onda se ta mogućnost zaista smanjuje na minimum. Zaštita je gotovo optimalna. Ukoliko se još doda distanca koja je sada smanjena na jedan metar i ukoliko se izloženost tzv. ekspozicija bude ispod 15 minuta onda su šanse za dobiti zarazu minimalne.

Šta su to i kakvi su to asimptomatski slučajevi i koliko su opasni u širenju infekcije COVID-19?

– Vidim da se dosta piše u medijima i stručnim publikacijama o tome. Ja kada sam analizirao situaciju zbog predavanja u ljekarskoj komori vidio sam da su svi pacijenti imali nekakve simptme i nisam zvao to asimptomatski nego oligosimptomatski, odnosno pacijenti sa blagim i malim simptomima. Znamo zahvaljujući istraživanjima da 78 posto ljudi ima neku temperaturu preko 37,2 i ostaje samo vrlo mali broj onih koji nemaju temepraturu a i oni imaju neke simptome – promjenu okusa, kašalj, malaksalost tako da je broj tih asimptomatskih slučajeva, koji nemaju baš nikakvih simptoma, izuzetno mali.

Problem su oligosimptomatski slučajevi, pogotovo mladi ljudi koji te nekakve temepraturice i blagu malaksolost gotovo i ne primjećuju, te drugi simptomi koji su slabo izraženi i oni se ponašaju kao da su potpuno zdravi i obavljaju sve svoje funkcije i socijalne kontakte tako da šire tu bolest. Najveći širitelj bolesti, zbog svoje energije i otvorenosti, su mala djeca a najveće žrtve su njihove dede i nene. O tome treba posebno voditi računa i voditi računa o toj staroj populaciji gdje se smrt od par procenata penje na 15,8 kao što je bilo u Belgiji kod ljudi starijih od 65 godina.

Jesmo li u procesu sticanja imuniteta krda i da li će ukidanje mjera doprinjeti da se virus širi, oslabi i da se stekne kolektivni imunitet?

– To je nemoguće, to je jedna totalna zabluda. Taj švedski model koji je htio izazvati imunitet krda ostaje u perspektivi kao jedan od modela. On se sastojao od zaštite staračkih domova i bolnica a ostalo je pušteno zbog privrede – da se život normalno odvija. I mi ćemo doći u takvu fazu. A imuniteta krda nikada neće biti jer da bi to razvili morate imati preko 70 posto ljudi koji su prebolovali. Pokazalo se da se u svim državama to kreće od dva do tri posto. Da imate one koji su prebolovali a da nisu znali da su prebolovali. I u Švedskoj očekuju najviše pet posto.

Govoriti o imunitetu krda je nemoguće i to se neće desiti. Pojavljuje se jedan drugi problem. Ljudi koji su preboljeli koronu u Engleskoj već su izgubili 25 posto imuniteta, postoji mogućnost da za pola godine izgube imunitet i da ponovo obole u sljedećoj sezeni. Ali i drastične mjere restrikcija više ne dolaze u obzir. Bolest je tronošac koji se sastoji od ekonomskog dijela, psihičkog dijela i od tjelesnog razboljevanja. To je tronožac u kojem se o svakoj nozi mora podjednako voditi računa.

Izvor: Al Jazeera

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem