Planirate pokrenuti vlastiti posao, no, strah od odabira najboljeg oblika poslovanja, fiskalizacije i papirologije vas koči u ostvarivanju ideje? Iako su nadležne institucije u Bosni i Hercegovini najbolja adresa na koju možete svratiti u potrazi za odgovorom na pitanje da li je bolje otvoriti obrt ili društvo sa ograničenom odgovornošću, odlučili smo probuditi Sherlocka Holmesa u nama i istražiti postupak otvaranja ovih društava i njihove prednosti. Vodili smo se priručnicima, zakonima i drugim spisima koji pobliže uređuju ovo pitanje.
OBRT
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluge na tržištu. Obrt može obavljati i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu u popisu vezanih i povlaštenih obrta ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
Tko može osnovati obrt?
Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava uvjete i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu. U tom slučaju vodi obrt putem poslovođe koji mora zadovoljavati sve uvjete propisane Zakonom o obrtu. Umirovljenici mogu obavljati obrt, ali im se u slučaju istovremenog vođenja obrta, mirovina stavlja u stanje mirovanja. Strani državljanin može obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu, da ispunjava opće i posebne uvjete i uz primjenu načela uzajamnosti. Obrtom se smatra i obavljanje domaće radinosti, odnosno djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava ručni rad i usluge u domaćinstvu. Ovakav obrt obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt i to najduže šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine a u to vrijeme obrtnik uspostavlja svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u Obrtni registar .
Uvjeti osnivanja obrta:
Fizička osoba može obavljati obrtničku djelatnost ako ispunjava opće i posebne uvjete.
Opći uvjeti:
Da je državljanin Bosne i Hercegovine; da je poslovno sposobna; da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom; da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje; da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima;
Posebni uvjeti:
Propisana razina stručnosti (stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit) ako se radi o obavljanju vezanih obrta; suglasnost o obavljanju posebnog obrta u slučaju obavljanja posebnih obrta, koju izdaje nadležno federalno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje poslova miniranja ili cestovnog prijevoza putnika ili stvari.)
Procedura osnivanja:
Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom u općinskom organu nadležnom za oblast obrtništva, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u općinskom organu i besplatni su. Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti: ovjereni preslik CIPS osobne iskaznice, popunjene obrasce RL-1 i RL-3, ljekarsko uvjerenje kojim se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira, dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti (svjedočanstvo o završnom ispitu, majstorska diploma, uvjerenje o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe), dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora, ako je potreban za obavljanje djelatnosti koja se registrira (ZK izvadak o vlasništvu ili ugovor o zakupu), potvrdu da odlukom organa starateljstva nije stavljen pod starateljstvo, potvrdu da pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, potvrdu od nadležne porezne uprave da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima, suglasnost o obavljanju posebnog obrta u slučaju obavljanja posebnog obrta i dokaze o uplati cijene obrtnice i upravnih pristojbi.
Prednosti:
Manji troškovi i jednostavniji postupak registracije; troškovi se ne povećavaju sa brojem djelatnosti koje se u obrtu obavljaju; registraciju obrtnik obavlja sam, dok registracija pravne osobe obvezno uključuje odvjetnika ili notara; knjigovodstvo je jeftinije jer se radi o prostom knjigovodstvu i obrtnik ga može voditi samostalno; porezom na dohodak oporezuju se samo primici koji su stvarno naplaćeni od kupca, a u izdatke se priznaju samo iznosi plaćeni dobavljačima. To ne vrijedi u slučaju PDVa-a (ukoliko je obrtnik u sustavu PDV-a) koji se obračunava i uplaćuje na temelju izdanih, a ne isključivo naplaćenih računa.
Troškovi i obveze:
Obrtnik mora započeti sa obavljanjem djelatnosti unutar godinu dana od dana registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak ponavlja. Obrtnik je dužan, u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti, prijaviti se u registar poreznih obveznika, prema svom prebivalištu ili trenutnom boravištu. Ukoliko ocijeni da će u prvoj godini poslovanja ostvariti ukupne primitke u iznosu većem od 50.000 KM, treba podnijeti i prijavu u registar obveznika PDV-a. Osim administrativnih obveza, da bi se stvarno počelo poslovati potrebno je: pribaviti Rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima, otvoriti žiro-račun i izraditi pečat.
Poslovni prostor treba imati: uređenu i opremljenu pristupnu površinu; najmanju visinu 2,40 m, a prostor manji od 10 m² i visinu 2,10 m; ulazna vrata široka najmanje 0,90 m;najmanje 3 m² podrumskog prostora sa najmanje 10 m³ zapremine po uposlenom radniku;stepenište širine 1 m ako je sagrađen na 2 ili više katova; prostore za osobnu higijenu uposlenih; uređaje i opremu za gašenje požara; osvjetljenje od minimalno 20 luksa po m²; dobro prirodno ili umjetno provjetravanje.
Računovodstvo:
Kao što smo prethodno istaknuli, prednost obrta u odnosu na pravnu osobu (dioničko društvo, društvo s opgraničenom odgovornošću) ponajprije se ogleda u jednostavnom postupuku registracije i nižim administrativnim troškovima. Kod obrta knjige nisu složene, vode se po načelu jedostavnog knjigovodstva, što znači da ih veliki broj obrtnika može voditi samostalno. Ukoliko niste sigurni, onda se ne libite upitati knjigovođu sve što vas zanima. Odabir knjigovođe je također jako važan, dakle stručnost i kvalitet moraju imati primat. Pitate se zašto? Raučonovođa ne odgovara pred zakonom, dakle vi ćete biti odgovori za sve eventualne porezne i druge prekršaje koje nastanu njegovom greškom.
Fiskalna kasa:
Vlada FBiH je donijela odluku kojom se određuje koji subjekti ne moraju imati fiksalnu kasu. Više o tomu možete saznati ovdje. Za detaljnije informacije, obratite se Poreznoj upravi.
Društvo sa ograničenom odgovornošću – doo
Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Za obaveze društva s ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom. Udjeli osnivača društva s ograničenom odgovornošću mogu biti različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio.
Tko može osnivati doo?
Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Osnivati ga mogu fizička lica, domaća i strana te pravna lica. Kada društvo sa ograničenom odgovornošću osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju.
Procedura osnivanja:
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću obvezno sadrži:
1) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača; firmu, sjedište i djelatnost društva; iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela članova; prava i obaveze članova društva; postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu; način izmirenja troškova osnivanja društva; imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u registar društava; posljedice neuspjelog osnivanja; posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.
Uz prijavu za upis osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću u registar društava prilažu se izvorniku ili ovjerenom prepisku:
1) osnivački akt;
2) dokaz o izvršenoj uplati uloga u novcu;
3) izvještaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i pravima;
4)lista sa osobnim podacima članova uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, sa njihovim izjavama o prihvaćanju dužnosti.
Koje su isprave potrebne za osnivanje d.o.o.?
Svi privredni subjekti su dužni u roku od 60 dana od dana upisa u sudski registar dostaviti Statut društva koji je potvrđen od strane notara. Svi privredni subjekti sud dužni u roku od 30 dana prijaviti sudskom registru sve promjene koje su nastale za subjekt upisa. Za osnivanje društva ograničene odgovornosti za upis u sudski registar potrebno je dostaviti slijedeće:
zahtjev za registraciju, obrasce možete preuzeti na sudu; osnivački akt; dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun u banci; dokaz o uplati sudske takse i potvrda o uplati takse za objavljivanje oglasa o osnivanju firme u Službenim novinama FBiH, odnosno Službenom Glasniku RS; potvrda iz porezne uprave o nepostojanju duga; ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje firme u unutrašnjem i vanjskom prometu – potpis ovjerava notar, izjava direktora o prihvaćanju dužnosti .
Da biste mogli izraditi pečat potrebno je da priložite kopiju rješenja o upisu društva u sudski registar, a na pečatu minimalno morate imati naziv i sjedište firme – cijena od 30 do 50 KM. Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za Poreznu upravu za dobivanje identifikacijskog broja i Obavještenja o razvrstavanju na šifru djelatnosti. Nakon dobivanja identifikacijskog broja, društvo se mora upisati u Registar obveznika indirektnih poreza, ukoliko planira ostvariti godišnji oporeziv promet veći od 50.000 KM.
Kako otvoriti žiro račun u banci?
Da biste otvorili žiro-račun u banci potrebno je dostaviti kopije sljedećih dokumenata: rješenja o upisu u sudski registar (ne može biti starije od 6 mjeseci); rješenje o identifikacijskom broju potvrda o matičnom i carinskom broju (za društva čija djelatnost obuhvaća i vanjsku trgovinu); identifikacijski dokument za osobe koje trebaju dobiti punomoć za žiro-račun koji se otvara; ovjeren potpis ovlaštenih osoba za platni promet.
Fiksalizacija:
Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju – fiskalizacija + fiskalni uređaj, će vas koštati cca. 600-700 KM (minimalno).
Prednosti osnivanja doo:
Najveća prednost društva sa ograničenom odgovornošću je odgovornost za obveze samo do visine vlastitog kapitala unesenog u poduzeće, kontinuitet poslovanja zbog jednostavnog prijenosa vlasništva i relativna lakoća dobivanja kapitala.
Troškovi i obveze:
Član društva sa ograničenom odgovornošću odgovara za obveze društva u visini njegovog uloga u istom. Minimum osnovnog kapitala iznosi 2.000 KM, s tim da vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100KM. Ulagač u društvu sa ograničenom odgovornošću nije osobno odgovoran ni za jednu od obveza društva, već odgovara vrijednošću uloženog kapitala u poduzeće.
Član društva dužan je u roku i na način određen osnivačkim aktom, statutom i odlukama skupštine društva izvršiti uplatu uloga. Član društva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne može na njima pridržati nikakvo pravo niti društvu nametnuti ograničenja. Društvo ne može uplatu uloga odgoditi, ne može člana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti nešto drugo osim onoga što je ugovoreno. Član društva koji ne izvrši uplatu uloga u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu određenu ugovorom i naknaditi društvu i drugim članovima štetu koju pretrpe uslijed njegove radnje. Uprava društva će člana koji obavezu uplate uloga nije izvršio 60 dana po isteku ugovorenog roka pismeno obavijestiti da je isključen iz društva. Isključeni član društva gubi sva prava iz udjela i davanja učinjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan izvršiti uplatu uloga u cijelosti, zateznih kamata i naknade štete po osnovu neblagovremene uplate. Društvo može putem suda tražiti ispunjenje obaveze člana društva.
Računovodstvo:
Gospodarska društva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje sljedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije). Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige, te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o potraživanjima i obavezama (knjiga izdatih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.- u vrši prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je račun naplaćen. Kao što smo već rekli, to donosi posebnu pogodnost s aspekta poreza na dohodak, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi.
manager.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
