Osvrt: vlast ne vidi da je u poljoprivredi spas – Danas smo bili svjedoci javne rasprave o budžetu ze-do kantona i izjava prisutnih predstavnika kantonalnog udruženja za poljoprivredu da je potrebno povećati ova izdvajanja za 500 000 KM, i to prvenstveno radi povećane proizvodnje jagodičastog voća (malina).
Obzirom da dotični jedino ovu granu poljoprivrede mogu dobro pohvaliti i tražiti povećanje izdvajanje za poljoprivredu na račun ove grane, dužni smo prezentovati i slijedeće činjenice radi javnosti:
Planirana izdvajanja iz budžeta ze-do kantona za 2016 godinu su 0,71 % od ukupnog budžeta od 282 mil. maraka.
Preuzete obaveze Federacije BiH po Zakonu o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju su 3-6 % od usvojenog budžeta.
Obaveze proističu iz Sporazuma o pristupanju WTO i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, vlada F BiH je za 2016 godinu planirala 2,5 % budžeta. To predstavlja svjesno kršenje zakona.
Ukratko ću prezentovati izdvajanja za poljoprivredu pojedinih zemalja iz okruženja i EU. Podaci su za 2012. godinu, ali nisu doživjeli veće izmjene. Tako Hrvatska izdvaja 4,45 % BDP , Srbija 3 % BDP, Švajcarska 5,8 % (3 728 000 000 švic.franaka), Poljska 3,52 % BDP, Slovenija 5,1 % BDP, Njemačka 0,3 % (965 000 000 eura), Francuska 3,47 % itd.
Nije samo procenat izdvajanja bitan za razvoj poljoprivrede, nego je veoma bitan i plan poticaja kao i pravednost raspodjele sredstava. Da li će sredstva dobiti preduzeća/obrti kako kažu u našem kantonalnom ministarstvu ili će te poticaje dobiti i stvarni registrovani poljoprivrednici koji su upisani u RPG kao i u Registar klijenata. Samo u našem ministarstvu “tumače” da udruženja nemaju pravo na poticj što se kosi sa zakonskim i pozakonskim aktima Federacije BiH koja tretiraju poljoprivredu.
Tako smo odbijeni na Javnom pozivu za ujednačen poljoprivredni razvoj. Aplicirali smo za dovođenje vode sa privatnog izvorišta za navodnjavanje novih zasada malinjaka. Tražili samo polovinu sredstava ( 8252 KM), a podijelili 182 000 KM,. U sliv Babine rijeke sigurno nisu. U komisiji za poljoprivredu skupštine kantona niko se ne bavi ovom problematikom. Oni su tu samo da povećaju svoja lična primanja. Poslali smo im prigovor na odbijanje dostavljenog projekta.Da se vratim malinama.
U Srbiji se 492 000 ljudi bavi poljoprivredom ili 21,3 % ukupno zaposlenih. Najlakše je napraviti radno mjesto u poljoprivredi, samo to naši političare slabo vide. Kao primjer uzimam “siromašnu i jadnu” Srbiju, jer smatram da mi možemo bolje, ali da li je to tako neka svako zaključi. Malinar u Srbiji aplicira i dobija poticaj po slijedećem:
– nabavka certificiranih sadnica malina (1kom/1 KM; 1100 kom/dulumu),
– nabavka naslona (direka, kolaca cijena 1kom/6 KM),
– obrada zemljišta i sadnja malina,
– analiza zemljišta (58 KM), zatim
podizanje novih matičnih zasada malina tj. za proizvodnju sadnog materijala (ovo ima i kod nas jer postoiji samo par rasadnika).
Za ove stavke se dobija 40 % vrijednosti troškova, a za područja sa otežanim uslovima rada se dobija 55 % vrijednosti troškova. Za Sliv Babine rijeke ne treba govoriti u koje područje pripada, gdje smo ponovo zahuktali sadnju novih zasada malina. Za 15 mjeseci je zasađeno 92 duluma sa certificiranim sadnicama i još toliko sa “razguljenim” sadnicama, bez pomoći našeg kantona, a gdje živi 9500 punoljetnih zapostavljenih, siromašnih i uglavnom demobilisanih boraca. Ovim će se godišnje obezbjeđivati preko 1000 000 KM. Da nastavim daljnje poticaje koje daje Srbija.
– Osnovni podsticaj za biljnu proizvodnju, sve biljne kulture (pesticidi i dr.),
– regres za gorivo, sva registrovana poljoprivredna gazdinstva imaju pravo i na ovaj poticaj,
– regres za đubrivo, isto kao naprijed navedeno,
– osiguranje zasada, 40 % od visine plaćene premije osiguranja.
– Podrška investicijama u primarnoj proizvodnji (oprema i mehanizacija). Ima i kod nas ovaj poticaj. Ove godine ga iskoristila četvorica poljoprivrednika. Kupljena 4 traktora u kantonu. Golemo, nema šta.
Postoje još 4 poticaja koje vlada Srbije daje , ali da ne opterećujem više čitateljstvo.
Dosadašnjom politikom podjele poticaja za poljoprivredu našeg ministarstva, stanovništvo masovno iseljava iz Sliva Babine rijeke jer nema od čega živjeti. Navešću nekoliko primjera: iz sela Ponihovo su svi iselili (živi samo jedan čoban u selu), iz Vranovića i Jasike je iseljeno 50-70 %, iz Hrastovca i Slivnja je iseljeno oko 50 %, iz Trešnjeve glave i Biškovića oko 30-50 % i da ne nabrajam dalje. O ovim problemima se niko ne bavi, niti ih analizira.
Naše ministarstvo mora imati podatke i o strukturi poljoprivrede u ovom slivu, o kapacitetima, poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, ruralnom razvoju, o kratkoročnim i dugoročnim planovima. dobnoj i polnoj strukturi stanovništva koje se bavi poljoprivredom, edukovanom stanovništvu i da brine o edukaciji, mora imati srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora i da opet ne nabrajam dalje. Svi mi vidimo da oni žele samo da dijele naš novac, a da za to niko ne postavlja pitanja.
Sadnja malina konstantno i uspijeva jer ovdje nema komisija od strane vlasti, nema elaborata, studija izvodljivosti, studija uticaja na okoliš, novoformiranih joint venture kompanija, otvaranja itd.
Ovo je ujedno i najuređenija oblast, jer ogromna većina plaća porez i prilikom kupovine sadnica, a uglavnom skoro svi proizvođači plaćaju porez prilikom prodaje tj. otkupa malina. Obzirom da većina ide za izvoz time su izbjegnuta domaća mešetarenja i učešće politike.
Zaključak neću izvoditi, jer je tako očit iz gore iznešenog. Minimalni budžet kantona za poljoprivredu bi trebao biti 6 000 000 KM, tada bi bili u službi naroda, rezultati bi bili znatno veći i kada bi podjela tih sredstava bila poštena. Mogu li to iznijeti postojeći državni uposlenici ovog ministarstva.
Jakub Spahić/Eko Tvrtkovac za Zenicablog
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
