Info

Bh. mediji o EU: Izvještaji, malo analiza i nimalo komentara

Izvještaji, malo analiza i nimalo komentara
Izvještaji, malo analiza i nimalo komentara

Bh. mediji o EU: Izvještaji, malo analiza i nimalo komentara – Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini pohvalila je, za posljednjeg posjeta Sarajevu, europski put Bosne i Hercegovine rekavši kako je u posljednje dvije godine ta država „napravila impresivne korake“ na putu prema EU. Nije baš precizirala što je to „impresivno“ na europskom putu BiH, no rekla je kako „postoje ohrabrujući trendovi u ekonomskom rastu“. Priznala je i da se ti trendovi „još uvijek bitno ne osjete u životima građana, ali bitno je nastaviti ih“.

Pokušavajući kasnije objasniti što je to „impresioniralo“ povjerenicu Mogherini na europskom putu BiH, ministar vanjskih poslova Igor Crnadak je ustvrdio kako je „u prošloj godini mnogo urađeno i nije čudo što postoji jedna takav stav“. Po njemu, „teško je to prenijeti na obični rječnik i građanima objasniti što to znači“.

No, na ponovljeno novinarsko pitanje što je to tako impresivno, odgovorio je: „Mislio sam da pratite malo. Podnijeli smo aplikaciju za članstvo, koja je prihvaćena, a počeli smo i sa upitnikom. Mislio sam da se to zna, da to nisu nepoznate stvari“. I okrenuo se političkom obračunu s Miloradom Dodikom, a cijela priča, pogotovo poruke povjerenice Mogherini, pale su u sjenu dnevnopolitičkih tema.

Većina građana podržava ulazak u EU

Analizom izvještavanja bh. medija u dane posjete Federice Mogherini i njenog susreta s vodećim bh. političarima stječe se dojam koji zapravo i prati europske teme – o eurointegracijama i putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji uglavnom se izvještava i, uz poneki intervju, malo analizira i nimalo komentira.

Dokazuju to i istraživanja koja provode znanstvenici, ali i institucije, tijela i udruge koje u svom nazivu imaju europski prefiks, a ne manje bitna su i iskustva novinara. Dijelu njih postavljena su pitanja koliko su mediji, a time i bh. javnost informirani o europskom putu Bosne i Hercegovine, jesu li i koliko novinari upućeni u europske teme, što su u ovom trenutku teme koje trebaju, moraju i mogu zanimati bh. javnost kad je EU u pitanju, te zašto bi EU trebala biti tema koja bi mogla zanimati građane BiH?

Direkcija za europske integracije, koja djeluje pri Vijeću ministara BiH, od 2008. godine provodi redovita ispitivanja javnog mnijenja o raspoloženju bh. građana prema EU, koje ih teme zanimaju te kako se informiraju. Posljednjih pet godina pripremaju i polugodišnje izvješće o praćenju medija (media monitoring) kojim bude obuhvaćeno 22-25 elektronskih, tiskanih i internet medija u BiH.

Po rezultatima posljednjeg ispitivanja javnog mnijenja, onom iz prošle godine, većina građana BiH, njih 76 posto, podržava integraciju u EU. Najviše ih zanimaju financijska pomoć EU (34,1 posto), te reforme u procesu integracija (32,2 posto) i među njima najviše borba protiv korupcije. Najviše informacija o procesu integracija, pokazalo je istraživanje, javnost dobiva posredstvom televizije (48,6 posto), te internet portala (19,7 posto ispitanika).

„Podaci media monitoringa ukazuju da mediji u BiH o procesu integracija najčešće izvještavaju uopćeno i s generalne razine. Riječ je o prenošenju izjava i stavova predstavnika EU i međunarodne zajednice, izvještavanju s regionalnih skupova u vezi s procesom, o protokolarnim susretima, službenim posjetama i sl. O integraciji u EU mediji uglavnom izvještavaju u kontekstu dnevnopolitičkih događaja“, navode iz Direkcije za europske integracije.

Neatraktivne europske teme

Prema onome što su uspjeli doznati praćenjem izvještaja u medijima, zaključuju kako se novinari „najčešće ne bave suštinom procesa integracija, odnosno učincima promjena koje podrazumijeva“. Razlozi za to su, po njima, višestruki: „proces integracija nije izrazito medijski interesantan jer je dugotrajan, koristi hermetičan jezik i stručne izraze, te ne sadrži kontroverzu kao svojevrsnu garanciju gledanosti/slušanosti/čitanosti“.

„Novinari se procesu ne posvećuju u dovoljnoj mjeri zbog nedostatka resursa i osobnog interesa, nedostupnih izvora informiranja ili zbog odsustva uredničkih smjernica i odluke o stvaranju novinara specijalista“, kažu u Direkciji za europske integracije.

Zastupljenost tema u 2.249 izvještaja u 24 medija za razdoblje lipanj – studeni 2016. godine [Izvor: Direkcija za europske integracije]

Istovremeno, ukazuju, mediji su najutjecajniji oblik prijenosa informacija o procesu integracija, pa „nesrazmjer između medijskog interesa za tzv. dubinsko izvještavanje o procesu i važnosti uloge medija u širenju informacija i stavova rezultira nedovoljnom informiranošću o procesu i nepoznavanjem njegove suštine u široj javnosti“.

„Medijski izvještaji, sudeći prema interesu javnosti izraženom u godišnjim ispitivanjima javnog mnijenja, trebali bi se baviti utjecajem reformi (pravosuđa, uprave, tržišta rada, obrazovanja i sl.) i ispunjavanjem standarda EU na svakodnevicu građana ili pak konkretnim učincima usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Krajnji cilj bi bio stvaranje dobro informirane javnosti koja bi na temelju činjenica mogla donijeti stav o procesu integracija i u konačnici članstvu BiH u EU“, zaključuju u Direkciji za europske integracije.

Kako pomoći medijima?

Slične zaključke ima i analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o europskim integracijama, provedena prošle godine, i objavljena u brošuri “Nevidljiva Evropa: Medijska slika evropskih integracija u Bosni i Hercegovini”. Autorice analize zaključuju da se „u bh. medijima nalazi najviše vrijednosno neutralnih sadržaja [o europskim integracijama], najčešće napisanih protokolarnim ili birokratskim povodom“. Prema toj analizi, „agendu i dalje kreiraju politički akteri, a mediji je tek slijede“, te je „reduciran broj izvora koji se koriste pri dolaženju do informacija, a izostaju i stručna mišljenja, analize te interpretacije“.

U tom smislu preporučuju medijima da „prošire opseg svog izvještavanja o EU, odnosno više i detaljnije izvještavaju o temama vezanim za proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, da prošire opseg tema kojima se bave, a ne tek dnevno da pokrivaju događaje, te da se manje bave protokolarnim informacijama i manje zasnivaju svoje izvještavanje na agencijskim vijestima, a više na vlastitim istraživanjima“. Nužno je, nastavljaju, i „konsultirati veći broj stručnjaka iz različitih područja kako bi građanima dali više pojašnjenja i analiza, odnosno kako bi ispunili svoju edukacijsku i orijentacijsku funkciju“.

„Treba davati više prostora običnim ljudima koji imaju uspješne priče za podijeliti; ispitivati stav javnosti/građana o različitim aspektima integracijskih procesa, ali i istraživati koliko građani o tim procesima uopće znaju; educirati novinare specijalizirane za europske teme kako bi podigli kvalitetu svoga izvještavanja o eurointegracijskim procesima što podrazumijeva slanje novinara na različite treninge i podršku njihovom profesionalnom razvoju, ali i usmjeravanje određenih novinara da izvještavaju o ovim temama kako bi se u njima profilirali; podržavati istraživačke i analitičke tekstove na način da se novinarima ustupe vrijeme i određeni resursi da napišu ozbiljnije tematske priče o EU“, neke su od preporuka koje daju autorice analize, Lejla Turčilo i Belma Buljubašić.

No i svim drugim akterima u procesu eurointegracija ukazuju kako se treba „više fokusirati na suštinu, a manje na formu samog procesa pridruživanja, odnosno u svojim kontaktima s medijima više se usmjeriti na ishode i rezultate procesa, a manje na tehničke i administrativne aspekte“. Navode i kako svi trebaju razmišljati na takav način da u prvi plan stavljaju građane, odnosno da teme koje se obrađuju budu od koristi najprije žiteljima u BiH.

Euroimpulsovih 12 godina

No, u svemu je važno čuti iskustva onih koji se u svojem radu svakodnevno bave europskim temama. Emisija Euroimpuls već 12 godina putem javnog servisa BHRT, jednom tjedno, već 12 godina izvještava bh. javnost o Europskoj uniji i svemu onome što je bitno za BiH. Predstavljajući format emisije, prve ako ne i jedine u BiH, autorica Aida Fazlić, ukazuje kako daju vijesti i priloge o eurointegracijama iz BiH, regije i Europske unije, a središnji dio emisije posvećen je gostima – političarima, stručnjacima za EU integracije, veleposlanicima, te predstavnicima vladinog i nevladinog sektora.

„Prilikom odabira tema za priloge, ali i izbora gostiju, vodimo se aktuelnim zbivanjima na putu BiH ka EU, ali i aktuelnim izvještajem Evropske komisije o napretku i zadacima koji se stavljaju pred BiH na putu ka punopravnom članstvu. S obzirom da se o EU integracijama u BiH uglavnom izvještava na bazi dnevnih dešavanja ili posjeta, mi se u emisiji trudimo dati informaciju više, pojasniti i običnim jezikom, široj publici dočarati o čemu se zapravo radi u reformskoj agendi, šta podrazumijeva sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, šta znači sama reformska agenda, šta predstavljaju strani pojmovi (npr. aquis), njihovo značenje i kako se sve ono o čemu bh. ali i strani lideri govore, odnosi na živote ‘običnih’ građana“, objašnjava Fazlić.

Veliku pomoć emisiji posvećenoj eurointegracijama u BiH, izvještavajući iz Bruxellesa i Strasbourga daje i reporter Elvir Bucalo, dok se u državi i regiji oslanjaju na dopisničku mrežu. Emisija i njezini kreatori dobili su i brojna priznanja udruga i diplomatsko-konzularnih predstavništava.

„Mediji se u BiH uglavnom bave EU integracijama u izvještajnom smislu, na dnevnoj bazi. Čast izuzecima. U ovim trenucima, kada je BiH sve bliže kandidatskom statusu, kada su se stvari nakon dužeg vremena konačno pokrenule sa mrtve tačke za BiH, smatram da bi se zaista trebalo posvetiti više pažnje putu naše zemlje ka EU, jer eurointegracije ne znače samo ‘političko prilagođavanje i politički dogovor’. Eurointegracije se tiču svakog pojedinca u našoj zemlji. Ljudi imaju pravo da znaju šta ih očekuje ako se BiH priključi EU. Ljudi trebaju znati kako će se njihovi životi promijeniti, šta usvajanje ili prilagođavanje određenih zakona zakonima EU donosi i kako će se sve to zajedno odraziti na kvalitet života“, smatra Fazlić.

Europske teme doista nisu medijski atraktivne, no kako su to primijetili neki od sugovornika u ovom istraživanju pojmovi poput europskih integracija, reformske agende i mehanizma koordinacije još će se nebrojeno puta čuti i pročitati u bh. medijima sve do trenutka kad Bosna i Hercegovina ne postane punopravna članica EU. Stoga je nužno, iako suvremeni mediji, i pogotovo internet, pružaju obilje informacija, uputiti građane i kvalitetno ih informirati o svim detaljima eurointegracijskog procesa i približiti im EU. Time će svima – i građanima, i njihovim političkim predstavnicima, i novinarima – jednog dana biti lakše otvoriti vrata Europske unije.

media.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem