Zeničke priče: Žičara- Ovo nije priča o žičari na Smetovima, nego o mnogo starijoj žičari nadomak Zenice.
Neko bi mogao pomisliti da se nakon prethodnog rata gradilo stihijski, ali to nije bio slučaj. Zaostavština Turskog carstva, koje je pri kraju svoje vladavine izgradilo interkontinentalnu željeznicu (film Orient Express), te vizija Austro-Ugarske da željeznicom poveže monarhiju s aneksiranim teritorijama, omogućila je povezivanje gradova u Bosni i Hercegovini još krajem 19. stoljeća. Pruga Zenica–Brod i Zenica–Sarajevo izgrađene su u razmaku od tri do četiri godine, s ciljem da se ogromna šumska i rudna bogatstva izvoze u monarhiju te da se monarhija dodatno obogati.
Ipak, vladavina tiranina brzo prolazi. Zajedno s ratom, idilično razdoblje trajalo je 40 godina. Ono pozitivno u svemu tome je činjenica da su ostali resursi i fabrike za eksploataciju prirodnih bogatstava, kao i temelji za razvoj društva, privrede i zemlje.
Došao je i Drugi svjetski rat. Gradnja Zenice nastavila se, uprkos tome što je stanovništvo bilo desetkovano u ratu. Nisu zanemareni ni ruralni krajevi oko tadašnjeg Kotarskog administrativnog regiona.
Zenica, kao i drugi dijelovi države, iako porušeni ratom, imali su veliki moral i entuzijazam za napredak. Ono pozitivno što su prethodnici napravili uzeto je kao primjer, pa se krenulo u obnovu zemlje.
Bosna je bogata šumama, a zenički kotar posebno. Šumsko bogatstvo Bistričaka pružalo je građevinski materijal za obnovu zemlje. Postavilo se pitanje kako transportovati trupce od Bistričaka do pilane koja je već postojala u Begovom Hanu. Rješenje je bila žičara, zajedno s prugom i vagonima. Paralelno s izgradnjom žičare, Sindikat svih struka Zenice gradio je Dom na Bistričaku. Dom je završen rekordnom brzinom, 1949. godine, a u isto vrijeme izgrađena je i žičara prema Begovom Hanu i pilanama koje su trupce pretvarale u građu potrebnu za izgradnju tunela, mostova i puteva.
Godine 1949. završen je Dom na Bistričaku, prizemlje i sprat, gdje je organiziran doček gostiju zaslužnih za izgradnju Doma i žičare. Žičara je doprinijela razvoju Begovog Hana zapošljavajući velik broj radnika. U Begovom Hanu nalazio se i stacionar za liječenje TBC-a, bolesti tada prisutne u regiji. Stručnjaci su procijenili da Begov Han ima idealne prirodne uvjete za liječenje zahvaljujući vrtlogu vazdušnih struja i okolnim šumama.
Mnogi Zeničani i danas spominju Žičaru, put prema Žičari, koja je zapravo povezivala Bistričak i Begov Han.
Kasnije je Bistričak dodatno razvijen – Metalurški institut kupio je zemljište za buduću gradnju, izgrađeno je moderno izletište, a Dom je nadograđen još dva sprata. Sela oko Bistričaka procvjetala su zahvaljujući izgradnji asfaltnog puta dužine 25 kilometara do Zenice. Bistričak je postao prepoznatljivo odmaralište kojim su uspješno upravljali Ivo Marić, Ahmo Hanumić i odbornik iz Šerića, Halilović zvani Zvizda, pretvorivši ga u impresivno mjesto. Sadašnje i buduće vlasti imaju zadatak da nastave ovaj put razvoja kako bi Bistričak ponovno ugostio brojne goste i postao središte sportskih i drugih manifestacija, okružen predivnom prirodom kakvom bi se ponosile i mnogo razvijenije zemlje.
Autor: Ibrahim Emić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
