Biznis

U BiH ima više od 1.100 benzinskih pumpi, ali na pojedinim relacijama vozačima nisu dostupne

Iako je u našoj zemlji broj benzinskih pumpi u stalnom porastu, čemu svjedoči i dodatnih 60 pumpi posljednjih godina, i dalje vozačima na pojedinim relacijama, između gradova BiH, nisu uopće dostupne pumpe ili nailaze na one koje ne rade 24 sata.

Iz Federalnog ministarstva trgovine saznajemo kako je u FBiH dostupno 711 benzinskih pumpi. Najviše ih je na području Tuzlanskog kantona, 134, a potom i 108 u Srednjo-bosanskom kantonu, kao i po 103 benzinske pumpe u Unsko-sanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. Najmanje benzinskih pumpi, tek njih šest, registrovano je u Bosansko-podrinjskom kantonu. Više od 400 pumpi registrovano je i na području RS-a.

Kako su nam se požalili vozači, na relaciji između Gornjeg Vakufa do Novog Travnika dostupan je veliki broj benzinskim pumpi koje ne rade tokom noći. Slična situacija je i u okolini Trebinja i Travnika te brojnim drugim magistralnim putevima u BiH.

Stručnjak za cestovni saobraćaj Ševal Kovačević ističe da je ključ problema u nedostatku saradnje nadležnih institucija, prije svega državnog Ministarstva komunikacija i prometa te ministarstava energetike na nivou entiteta. Naime, udruženja naftaša iz FBiH i RS-a odlučuju o tome gdje će i ko izgraditi novu benzinsku pumpu.

“Resorno državno ministarstvo treba da kroz zakone odgovori na pitanje kako, kada i gdje se može postaviti benzinska stanica, a zatim sa stanovišta sigurnosti kako zaštititi učesnike u saobraćaju da budu blagovremeno obaviješteni o položaju pumpe. Potom je od izuzetne važnosti sigurnost prolaska pored pumpi. Imamo slučajeva da se postavljanjem nekih reklamnih panoa pored pumpi zaklanja preglednost te vozači ne vide jedni druge prilikom izlaza ili ulaza na benzinsku pumpu. S druge strane, ministarstva energetike u saradnji s Ministarstvom prometa i komunikacija trebaju davati saglasnog gdje i kako treba otvarati benzinske pumpe. Energenti su strateški elementi za državu i moraju biti dostupni građanima na određenim mjestima kako vozači ne bi brinuli hoće li ostati bez goriva na određenoj relaciji”, smatra Kovačević.

Prema njegovoj procjeni, ali i procjenama drugih saobraćajnih stručnjaka, benzinske pumpe trebale bi biti udaljene jedna od druge najviše 30 kilometara, ali u slučajevima kada je veća frekvencija vozila, poželjno je da vozači na svakih 20 kilometara imaju dostupnu pumpu. Stoga bi ustupanje zemljišta za izgradnju benzinskih pumpi, naglašava Kovačević, trebalo biti u rukama nadležnih institucija, a ne vlasnika pumpi i udruženja građana.

“Nije normalno da između dva grada vozači nemaju dostupnu benzinsku pumpu. Dešava se da na nekim potezima imamo po tri, četiri pumpe koje su jedne drugima konkurencija, a na drugim mjestima pređete dva grada i nemate pumpu. To su nerazumne stvari”, jasan je Kovačević.

Vozačima koji se nađu na autoputu A1 iz smjera Sarajeva prema Zenici također nije dostupna nijedna benzinska pumpa. U suprotnom pravcu, pak, imamo pumpu u Visokom, navodi Klix.

“Nekada smo na starom putu imali pumpu u Ilijašu, ali sada učesnici u saobraćaju na dionici puta od 60 kilometara nemaju mogućnost sipati gorivo. Kod nas se mnoge stvari rade neplanski. Koordinacija mora postojati između nadležnih ministarstva koja bi trebala vršiti stručni nadzor nad ovim strateškim elementima kao što su energenti koji se distribuiraju i prodaju. Realno se očekuje i veliki priliv PDV-a od toga. Da smo do sada tako radili, mi bismo imali na stotine kilometara cesta. Ovo je trebalo uvesti prije više od 20 godina da bismo imali ono što imaju drugi, a ne ostaviti udruženju građana da uzima ekstra profit i godinama širi objekte. Nisu svi isti, ima vlasnika benzinskih pumpi koji ulažu u sigurnost i arhitektonski ambijent svojih objekata, ali imamo i improviziranih pumpi koje imaju samo nadstrešnicu i ništa više”, ističe Kovačević.

Inače, najviše benzinskih stanica na području FBiH imaju Energopetrol te tešanjska HIFA grupacija koja proteklih godina bilježi najveći rast. Širom Srednjobosanskog kantona i Hercegovine povećanje broja benzinskih stanica bilježi i Ti Oil, a širom FBiH prisutan je značajan broj stanica Petrol BH Oil kompanije.

Da se u BiH povećava broj beninskih stanica svjedoče i podaci o uvozu naftnih derivata Vanjskotrgovinske komore BiH. Kako saznajemo, u prvih 11 mjeseci 2019. godine u našu zemlju uvezene su gotovo 1,3 milijarde kilograma naftnih derivata u vrijednosti od 1,4 milijarde maraka. U istom peirodu prošle godine naša zemlja uvezla je 990 miliona kilograma naftnih derivata vrijednosti 1,1 milijardu KM.

Najviše naftnih derivata BiH je i ove godine uvezla od susjeda, Hrvatske i Srbije.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem