Opskrba svijeta hranom do 2050. vrlo neizvjesna- Budućnost globalne opskrbe hranom je vrlo neizvjesna, zaključak je studije koju je sačinila konzultantska tvrtka PwC.
Nestašice i rast cijena do 2050. godine ovisit će uglavnom o tome kako će vlade i industrije odgovoriti na izazove rasta svjetskog stanovništva i globalnog zatopljenja.
Europske vlade trebaju raditi kako bi se stvorili povoljni uvjeti za tehnološke promjene u poljoprivredi. To je, prema studiji, vruće pitanje, jer “tehnološke inovacije” u poljoprivredi EU znače vrlo kontroverzno korištenje genetski modificiranog sjemenja.
“Pametni” uzgoj, uređivanje genoma i genetske modifikacije mogu donijeti proizvodnju otpornu na suše i toplinu i ublažiti posljedice globalnog zatopljenja, navodi se u dokumentu. Autori dolaze do sličnih pretpostavki do koji je došao i FAO: rast svjetske populacije na više od devet milijardi ljudi do 2050. godine znači da bi proizvodnja hrane trebalo da se poveća do tada za 70 posto.
Ako stanovništvo u zemljama u razvoju svoje dijetetske navike bude mijenjalo na zapadne, proizvodnja mesa, jaja i mliječnih proizvoda će rasti naglo. Tako bi Indijci mogli konzumirati više jaja po stanovniku od Nijemaca, a onda će trebati gotovo 700 miliona dodatnih nesilica samo za pokrivanje potreba u južnoazijskoj zemlji.
Konzultanti PwC daju četiri scenarija za svjetsku hranu: optimistička procjena pretpostavlja da usprkos rastućoj svjetskoj populaciji i globalnom zatopljenju, zbog tehnološkog napretka i genetski modificiranih sjemena, bit će proizvedeno dovoljno hrane da cijene i dalje ostanu niske. Preduvjet je, međutim, da liberalizacija svjetske trgovine napreduje.
Na drugom kraju ljestvice je pesimistična procjena: porast tehnologije u poljoprivredi neće spriječiti pad svjetske proizvodnje hrane. Opskrba hranom će biti nestabilna. “Hrana će biti skupa, a ponekad loše kvalitete”, navode stručnjaci PwC-a. Nesigurnost će potaknuti protekcionizam s trgovinskim ograničenjima i uvozne carine. Slijedom toga, zalihe hrane u siromašnim zemljama mogu biti nacionalizirane, a u drugim državama pasti “u ruke nekoliko moćnih konglomerata”.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
