Elektroprivreda Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica našla se u fokusu javnosti nakon što je objavljeno interno Uputstvo o postupanju i prioritetima izmirenja obaveza i ograničenjima troškova u uslovima otežane likvidnosti Društva. Dokument, koji je 1. jula potpisao generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, otvorio je pitanje stvarnog finansijskog stanja najveće elektroenergetske kompanije u Federaciji BiH i izazvao različita tumačenja o tome da li je riječ o preventivnoj mjeri ili priznanju ozbiljnih problema s likvidnošću.
U dokumentu se stanje otežane likvidnosti definiše kao situacija u kojoj Društvo nema dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za izmirenje dospjelih obaveza ili se procjenjuje da ih neće imati u narednom periodu. Zbog toga se uvodi novi model upravljanja gotovinom, kojim se obaveze razvrstavaju prema prioritetima, a isplate iz nižih kategorija mogu se vršiti tek nakon što budu izmirene obaveze iz viših kategorija.
Takav model podrazumijeva da će prioritet imati plate zaposlenih, porezi, kreditne obaveze, izvršna sudska rješenja i druge zakonske obaveze, dok će dobavljači i ostali rashodi biti plaćani tek nakon toga. Istovremeno, naloženo je ograničavanje reprezentacije, službenih putovanja, edukacija, seminara i svih ostalih diskrecionih troškova, uz obavezno mjesečno planiranje i praćenje novčanih tokova.
Uprava: Nije riječ o finansijskoj krizi
Nakon što je dokument izazvao brojne reakcije, iz Elektroprivrede BiH odbacili su tvrdnje da je kompanija u kriznom režimu poslovanja. U saopćenju su naglasili da likvidnost nije ugrožena, da se plate zaposlenih redovno isplaćuju te da novo Uputstvo neće imati negativne posljedice po radnike niti će uticati na broj zaposlenih.
Kako navode iz kompanije, riječ je o internom aktu kojim se unaprijed uređuju odgovornosti, kriteriji prioriteta plaćanja i kontrola novčanih tokova, a njegovo donošenje povezano je i s preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH. Revizori su, između ostalog, preporučili preciznije razdvajanje odgovornosti, strožiji sistem kontrola i jasnije definisanje upravljanja novčanim sredstvima.
Uprava ističe da je cilj racionalizacija troškova i stvaranje prostora za finansiranje razvojnih investicija, a ne upravljanje finansijskom krizom.
Gubitak od 52 miliona i sve veći pritisak na poslovanje
Ipak, finansijski pokazatelji potvrđuju da Elektroprivreda BiH posluje u zahtjevnim okolnostima.
Kompanija je 2025. godinu završila sa gubitkom od 52,38 miliona KM, dok su ukupni prihodi iznosili oko 1,46 milijardi KM. Kao glavni razlozi negativnog rezultata navedeni su nedostatak uglja, loša hidrološka situacija i povećani troškovi nabavke električne energije na tržištu. Skupština društva odlučila je da se gubitak pokrije iz kapitalnih rezervi, koje su krajem prošle godine iznosile više od 370 miliona KM.
Elektroprivreda istovremeno ističe da kompaniji trenutno nedostaje oko 1,2 miliona tona uglja, zbog čega je primorana kupovati dodatne količine električne energije na tržištu, što dodatno povećava troškove poslovanja.
Da problem nije samo teorijski, već se odražava i na javne nabavke kompanije, pokazuju i ugovori zaključeni ove godine. Elektroprivreda BiH je početkom maja zaključila ugovor vrijedan 37,16 miliona KM bez PDV-a za nabavku 200.000 tona mrkog uglja s prevozom za potrebe Termoelektrane Tuzla. Ugovor je 4. maja dodijeljen grupi ponuđača Sole Komerc d.o.o. Beograd i Ilić-Trgovina d.o.o. Zvornik, a predviđene su sukcesivne isporuke tokom 12 mjeseci.
Ranije, sredinom januara, Elektroprivreda je zaključila i ugovor s RU Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje za isporuku uglja za potrebe Termoelektrane Tuzla u 2026. godini, vrijedan 4,37 miliona KM bez PDV-a. Ove nabavke pokazuju da kompanija, usljed nedovoljne proizvodnje u rudnicima, dio potrebnih količina mora osiguravati kroz tržišne nabavke, što predstavlja dodatni finansijski pritisak u periodu kada istovremeno provodi mjere racionalizacije troškova i upravljanja likvidnošću.
Lakić: Problemi nisu nastali jučer
Na cijelu situaciju osvrnuo se i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji smatra da današnje stanje nije rezultat posljednjih nekoliko mjeseci, nego posljedica višedecenijskog načina funkcionisanja rudarsko-energetskog sistema.
Prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH već gotovo tri decenije unaprijed plaća rudnicima planirane količine uglja putem avansnih faktura, a rudnici često ne isporuče ugovorene količine.
“Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu uglja, ali tu količinu veoma često ne dobije”, naveo je Lakić, objašnjavajući da takav sistem znači dvostruki finansijski udar za kompaniju. S jedne strane plaća ugalj koji nije isporučen, a s druge mora kupovati skuplju električnu energiju na tržištu kako bi osigurala uredno snabdijevanje građana i privrede.
Ministar smatra da upravo ovakav model predstavlja jedan od ključnih razloga današnjih problema s likvidnošću i poslovanjem Elektroprivrede BiH.
Dug rudnika premašio milijardu maraka
Posebno zabrinjava podatak da je dug rudnika po osnovu neuplaćenih doprinosa premašio jednu milijardu konvertibilnih maraka.
Lakić navodi da je riječ o dugu koji se gomilao gotovo 30 godina, prvenstveno zbog toga što su rudnici iz avansnih uplata Elektroprivrede isplaćivali plate, dok za doprinose često nije ostajalo dovoljno sredstava.
Takav način poslovanja, smatra ministar, doveo je do situacije u kojoj su rudnici ostali bez mogućnosti ozbiljnijeg razvoja, a Elektroprivreda preuzela teret održavanja cijelog sistema.
Kako bi se riješio ovaj problem, Vlada Federacije BiH priprema izmjene Zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika. Planirano je da se dio dugova izmiri prodajom neperspektivne imovine rudnika, čime bi se omogućilo povezivanje radnog staža rudarima i smanjio višegodišnji finansijski teret.
Stotine miliona za oporavak sektora
Federalne vlasti tvrde da su već započele proces stabilizacije rudarskog sektora.
Prema riječima ministra Lakića, ove godine je kroz dokapitalizaciju u rudnike Kakanj i Kreku investirano oko 20 miliona KM za nabavku nove opreme, dok je Rudniku Banovići osigurano dodatnih 15 miliona KM.
Osim toga, pripremljen je i projekat pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom vrijedan oko 160 miliona KM, kojim su obuhvaćeni rudnici Kreka i Banovići, zatvaranje Rudnika Zenica, prenamjena rudničkih područja za obnovljive izvore energije te penzionisanje rudara.
Lakić navodi da su pojedini rudnici već povećali proizvodnju uglja, ali priznaje da je energetski sistem i dalje daleko od potpune stabilizacije.
Energetski sektor između reformi i finansijskog pritiska
S druge strane, Elektroprivreda BiH navodi da ulaže značajna sredstva u modernizaciju proizvodnih kapaciteta. U termoelektrane je, kako tvrde, investirano oko 170 miliona KM, zahvaljujući čemu su od juna ove godine ponovo u funkciji svi termoblokovi, prvi put nakon tri godine. Kompanija očekuje da će to doprinijeti smanjenju deficita električne energije u narednom periodu.
Ipak, bez povećanja proizvodnje uglja i stabilizacije rudnika teško će biti trajno riješiti finansijske probleme kompanije. Upravo zato posljednje sedmice pokazuju da pitanje likvidnosti Elektroprivrede BiH nije moguće posmatrati odvojeno od stanja u rudnicima, višegodišnjih dugova većih od milijardu maraka i potrebe za dubokim reformama kompletnog energetskog sistema Federacije BiH.
Dok Uprava tvrdi da je Uputstvo isključivo preventivna mjera finansijske discipline, činjenica da se uvodi strogi redoslijed plaćanja, ograničavaju troškovi i intenzivira kontrola novčanih tokova pokazuje da kompanija nastoji očuvati finansijsku stabilnost u periodu kada se suočava s najvećim izazovima u posljednjih nekoliko godina.
Autor: akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
