Općinski sud u Zenici uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, sa posebnim zahtjevom za privremenu mjeru. Zahtjev je upućen 6. jula ove godine zbog toga što Sud ima određene dileme oko toga da li je Nikšićev i Lakićev “lex Željezara” usklađen sa Ustavom BiH.
Podsjećamo, 11. juna ove godine Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon o Novoj Željezari, kojim je Vladi FBiH data mogućnost uvođenja privremene uprave u većinski privatno preduzeće. Osam dana kasnije, 19. juna, Vlada Federacije BiH je podnijela prijedlog za otvaranje postupka vanredne uprave, koji je Općinski sud u Zenici ocijenio neurednim i nedovoljnim.
“Ovaj Prijedlog za donošenje privremenih mjera, ne sadrži navode niti nudi dokaze, iz kojih sud može utvrditi da postoji vjerovatnoća da dužnik poduzima ove radnje, niti u čemu bi se mogla ogledati nenadoknadiva šteta i bitno smanjenje vrijednosti dužnika. Kako je ovaj zahtjev puko prepisivanje zakonske formulacije iz čl. 14. st. 4. ZOPVU, to se u ovom sadržaju ne može smatrati urednim prijedlogom, jer mu sam zahtjev nije „određen“, nedostaju mu činjenice i dokazi”, navodeno je obrazloženju rješenja Općinskog suda u Zenici od 29. juna ove godine, prenosi Istraga.
Vlada je nakon toga dostavila dopunu koja je sadržavala preko 500 stranica materijala. Novo ročište održano je 10. jula i tada je Općinski sud u Zenici informisao da je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti zakona po kojem Vlada Federacije traži uvođenje privremene mjere.
“Podnosilac zahtjeva (općinski sudija Dino Aličić) unaprijed naglašava da ZOPVU primjenjuje kao važeći pozitivni propis i da ima ustavnu dužnost da ga primjenjuje sve dok Ustavni sud ne odluči drugačije. Ovaj zahtjev ne izražava odbijanje primjene zakona, nego proslijeđivanje ustavnopravnog pitanja od čijeg rješenja neposredno zavisi zakonitost odluke koju ovaj sud tek treba donijeti. U podnesku od 25.06.2026.godine, advokat Suad Slipčević, kao punomoćnik dužnika, uz izjašenjenje na Prijedlog predlagača, ističe i podredni prijedlog za upućivanje pitanja ustavnosti. Ustavne dileme i pitanja, koje postavlja punomoćnik dužnika u bitnom su sadržane među već formulisanim ustavnim pitanjima ovog suda, te neće biti predmet posebne obrade ni interpetacije”, navedeno je u Zahtjevu upućenom Ustavnom sudu BiH.
U prijedlogu za privremenu zatraženo je da Ustavni sud BiH donese Rješenje kojim se “Privremeno odlaže donošenje odluke po prijedlogu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupa premijer Federacije Bosne i Hercegovine, za otvaranje postupka vanredne uprave nad pravnim licem privredno društvo „Nova Željezara Zenica“ d.o.o. Zenica, sa sjedištem u Zenici, Bulevar kralja Tvrtka I broj 17, matični broj 43-01-0364-09, porezni identifikacioni broj 4218019500004, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnosti predmetnog zakona”. Također je zatraženo da Ustavni sd BiH “privremeno odlaži donošenje odluke u stečajnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Zenici pod brojem 43 0 St 268975 25 St, o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnosti predmetnog zakona”.
U obrazloženju Zahtjeva za ocjenu ustavnosti sudija navodi brojne nelogičnosti Zakona o Željezari.
“Zakon na više mjesta izričito suspenduje pravno dejstvo sudskih odluka i pravnih lijekova, što direktno utiče na standard ustavne zaštite: član 54. stav (5) dovodi do pravne neusklađenosti u kojoj, ako sud naknadno odbije odobriti hitno novčano plaćanje koje je upravnik već izvršio prema nekom dobavljaču, sudska odluka nema nikakvo dejstvo na tu isplatu. Sud je zakonski spriječen da vrati stvar u pređašnje stanje, čime se njegova kontrolna uloga u potpunosti anulira. Član 19. stav (4), član 85. stav (4) i član 120. stav (3) propisuju opšte pravilo da žalbe, prigovori, zahtjevi i prijedlozi učesnika ne odgađaju izvršenje odluka, radnje vanrednog upravnika niti provođenje plana. Koliko se time pravo na žalbu pretvara u formalnost. Do trenutka kada drugostepeni sud eventualno uvaži žalbu oštećenog povjerioca ili vlasnika, mjere iz plana restrukturiranja (poput otpisa dugova, prodaje imovine ili prepisivanja kapitala) već će se nepovratno provesti u praksi”, navedeno je u obrazloženju Zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Dalje, u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti piše da “usljed upotrebe nepreciznih pojmova (član 9, 24, 38. i 83.), Zakon nalaže sudu da donosi bitne odluke o privatnoj imovini i ugovornim odnosima na osnovu ekonomski i pravno fluidnih pojmova kao što su „sistemske posljedice“, „javni interes“, „nesrazmjeran teret“ i „pravična raspodjela vrijednosti“, što je izričito propisano u članu 9. stav (2), članu 38. stav (5) tačka e) i članu 83. stav (1) tačka e)”.
“Zakonodavac propušta definisati egzaktne, mjerljive parametre po kojima bi građani i privredni subjekti mogli unaprijed predvidjeti ishod sudskog postupka. Nadalje, u pogledu sudske potvrde vanrednog upravnika (kojeg predlaže Vlada), prag kontrole postavljen je na nivo „ako imenovanje nije očigledno protivno zaštiti povjerilaca, radnika, imovine, nezavisnosti postupka ili javnog interesa“, shodno članu 24. stavu (4). Postavlja se pitanje da li ove jezičke konstrukcije daju sudu preširoko diskreciono pravo procjene bez jasnih zakonskih putokaza, u situaciji kada sud nije ekonomski stručnjak, odnosno, kako to utiče na odnos pravne sigurnosti sa ustavnim principom vladavine prava”, navedeno je u dopisu dostavljenom Ustavnom sudu BiH.
