Bosna i Hercegovina nalazi se usred jednog od najambicioznijih infrastrukturnih programa u svojoj novijoj historiji. Duž Koridora 5C i izvan njega kopaju se tuneli, dižu vijadukti i grade autoceste — s promjenjivim tempom, ali neupitnom ambicijom. Između zvaničnih najava i stvarnog stanja na terenu, međutim, zjapi velika praznina.
Tunel Bosna najduži u zemlji, ali veza još nije gotova
Na centralnom projektu, Koridoru 5C, nedavno su završena dva nova dionička segmenta. Dionica između Poprikuša i Nemile, dugačka oko deset kilometara, otvorena je za saobraćaj putem privremenog priključka. Srce te dionice je Tunel Bosna dužine 3,6 kilometara — trenutno najduži završeni tunel u zemlji.
Završena je i dionica između Poniraka i čvora Zenica Sjever, koja se u gotovo 90 posto dužine sastoji od Tunela Zenica dugog 3,3 kilometra. Ipak, ta dionica neće biti otvorena za saobraćaj dok se ne završi nedostajuća veza između tunela i Nemile. Taj međusegment dužine 6,7 kilometara — koji uključuje dva mosta preko Bosne, više tunela i tri vijadukta — trenutno je u izgradnji. Zvanično se najavljuje završetak tokom 2026., no pogled na gradilište ostavlja ozbiljne nedoumice. Ko god prati historiju Koridora 5C, zna: najave rokova treba uzeti s velikom dozom rezerve.
Sjeverno odatle, između Žepča i Doboja, radovi teku paralelno na tri dionice. Između čvora Kostajnica i Putnikovog brda napredak je spor, a ključni izazovi su most preko Bosne i dva tunela. Znatno dalje odmakla je dionica od čvora Usora do Medakova — ona je pri završetku, preostali radovi teku i otvaranje za saobraćaj smatra se realnim u bliskoj budućnosti. Dionica obuhvata čvor Usora, most preko Usore, 220 metara dugu natkrivenu usjeku te čvor Medakovo. Puni saobraćajni smisao dobit će tek kad se završi sljedeća dionica do Ozimice, dugačka 21,5 kilometara, čije je najmarkantnije građevinarsko djelo Tunel Crni vrh dužine 2,2 kilometra. I tu se najavljuje završetak ove godine.
Na jugu Koridora gradi se dionica između Tunela Kvanj i Bune, duga 5,2 kilometra. Sam Tunel Kvanj planiran je kao dvocijevni tunel dužine 2,7 kilometara, uz koji dolazi 330 metara dug vijadukt, a dionica se zatim nastavlja na već završeni segment Buna–Počitelj. Predviđena je i priključna cesta dužine 1,4 kilometra s privremenom naplatnom rampom.
Izgradnja na preostalih 12 kilometara između čvorova Ozimica i Poprikuše još nije počela, kao ni na dionicama oko Odžaka i Johovca na sjeveru te na segmentu između Tunela Ivan i Tunela Kvanj na jugu.
Od Bijeljine do Banje Luke — obećanja stara, napredak skroman
Na sjeveroistoku zemlje polagano dobiva obrise buduća autocesta od Vukosavlja preko Brčkog i Bijeljine do granice sa Srbijom. Dionica duga 20 kilometara od Bijeljine do državne granice u izgradnji je, mada tempo radova teško opravdava najavljeni završetak do kraja 2026. Segment dug 17 kilometara između Bijeljine i granice s Distriktom Brčko još nije u izgradnji, a početak radova najavljen je za 2026. Za dionicu od Vukosavlja do granice s distriktom najavljeno je barem djelimično pokretanje radova — konkretnije aktivnosti očekivale su se od proljeća ove godine. Za trasu kroz sam Distrikt Brčko ni do danas nema dogovora.
Na sjeverozapadu s tvrdokornim kašnjenjima bori se još jedan veliki projekat — autocesta od Banje Luke preko Prijedora do Novog Grada. U izgradnji je prva faza, dionica duga 41 kilometar između Prijedora i Banje Luke, koja obuhvata čvorove Prijedor, Omarska i Kuljani, 23 nadvožnjaka, deset podvožnjaka, devet mostova, sedam vijadukata, prolaze za divlje životinje i odmorište. Ugovor je potpisan još 2018., zvanično je zabijen lopata u novembru 2021. — uz obećanje završetka za tri godine. Od tada projekat gotovo da nema vidljivog napretka; razni problemi iznova su zaustavljali radove.
U centru zemlje krajem prošle godine završena je prva dionica buduće brze ceste Lašva–Travnik–Jajce — segment dug 4,8 kilometara od planiranog čvora Vitez do čvora Nević Polje, s četiri mosta, vijaduktom i samim čvorom. Ipak, ta dionica još nije otvorena za saobraćaj — čeka završetak svega 560 metara dugog prethodnog segmenta kroz industrijsku zonu Vitez, gdje pitanja imovinsko-pravnih odnosa nisu riješena i gdje radovi još nisu počeli. Ostale dionice — od Lašve do Viteza te od Nević Polja prema Travniku i Jajcu — također su tek u pripremi.
Jugoistočno od Sarajeva gradi se brza cesta Prača–Goražde dužine 18,4 kilometara, zasad u poluprofilnom rješenju s dvotračnom kolnikom. Godinama se radi na centralnom objektu te trase — Tunelu Hranjen, koji će po završetku s dužinom od 5,5 kilometara i dvijema cijevima postati najduži tunel u zemlji. Jedna cijev namijenjena je saobraćaju, a manja služi kao servisna cijev za održavanje i intervencije.
Zapadno od Sarajeva vuče se izgradnja dionice sarajevske obilaznice poznate kao LOT 3B — svega 1,4 kilometra dugog, četverotračnog segmenta s dva vijadukta koji treba spojiti čvor Vlakovo na Koridoru 5C s raskrsnicom Mostar, gdje se susreću magistrale M17 i M5. Imovinsko-pravni i problemi s dozvolama godinama blokiraju projekat, a radovi su gotovo stalno u zastoju.
Na jugozapadu su u februaru ove godine zvanično počeli radovi na budućoj brzoj cesti od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda do granice s Hrvatskom, ukupne dužine 60,7 kilometara. Startovalo se s dvije dionice segmenta Polog–granica s Hrvatskom. Dionica Polugrno–Podledinac na 5,5 kilometara obuhvata čvor Polugrno s naplatnim rampama i priključnom cestom, tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i Vijadukt Zvirnjaće. Sljedeća dionica Podledinac–Grude Istok duga je 6,3 kilometra i uključuje dva čvora s naplatnim rampama, dva nadvožnjaka, podvožnjak i Vijadukt Krstelica. Ostatak trase je u pripremi, radovi tamo još nisu počeli.
U blizini Mostara u toku je i gradnja južne gradske obilaznice, koja bi trebala teći od čvora Polog do budućeg čvora Mostar Jug na Koridoru 5C. Prvi segment do Miljkovića završen je još krajem 2019. Sljedeći segment do Tunela Novi u izgradnji je, ali će biti otvoren tek nakon što se završi naredna dionica od Tunela Novi do čvora Rodoč. Ta dionica nedavno je pokrenuta i trebala bi biti gotova za dvije godine. Planira se trokračni kolnik s polaganom trakom, tunel Privorac građen otvorenim načinom te Vijadukt Rodoč. Na kraju dionice predviđen je privremeni kružni tok koji osigurava vezu s lokalnim cestama i magistralom M17. Kada Koridor 5C bude produžen do čvora Mostar Jug, na njega će biti priključena i obilaznica.
(Izvor: Kosmo.at)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
