Info

Zašto na autoputu A1 nisu postavljene adekvatne zaštite na kritičnim mjestima?

Odgovornost dvadesetjednogodišnjeg Almira Ejubovića, vozača BMW-a osumnjičenog za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja sa smrtnom posljedicom više osoba, ne dovodi se u pitanje, ali se s razlogom može zatražiti odgovor zašto na mjestu kobne nesreće nije bilo dodatne zaštite od udara.

Naime, prosječni vozač bez vlastite krivice, uz normalnu vožnju, može usljed nepredviđenog događaja na cesti izgubiti kontrolu i zadobiti povrede opasne po život.

Na lokaciji na kojoj se kobna nesreća dogodila dominira stub-nosač putokaza koji predstavlja izuzetnu opasnost, a ispred kojeg se nalaze samo obični branici bez dodatne specijalne zaštite.

Na istom autoputu ima nekoliko kritičnih mjesta na kojima su postavljene spomenute zaštite u vidu “harmonike”. Stoga smo u JP Autoceste FBiH zatražili odgovor po kojem kriteriju su, samo nekoliko kilometara dalje od mjesta gdje se desila kobna nesreća, zaštite postavljene.

U JP Autoceste FBiH su za Klix.ba istakli da u skladu s važećim pravilnikom i smjernicama za projektovanje opasna mjesta se štite elastično odbojnom ogradom koja i postoji na predmetnoj dionici.

“Inače, svi sistemi za zadržavanje vozila se ispituju za dozvoljene brzine i za određene uglove naleta na njih. Za brzine preko dozvoljenih, a pogotovo mnogo veće brzine, nažalost ne postoji atestirani sistem zaštite koji bi garantovao nalet vozila na prepreku bez posljedica”, stoji u odgovoru Autocesta FBiH.

Primjetne su i kritičnije tačke na autocesti Tarčin – Zenica, koje nemaju nikakvu zaštitu. Konkretno: u tunelu 25. novembar je primjetna betonska konstrukcija sa uglom od 90 stepeni, bez ikakve zaštite, neposredno pored puta.
Naše sumnje su se, nakon nesreće na Sarajevskoj zaobilaznici u kojoj su smrtno stradale tri osobe, proširile, pa smo se obratili s pitanjem o generalnoj sigurnosti do sada izgrađenih autoputeva na području bh. entiteta Federacija BiH.

“Autocesta je po svim parametrima najsigurnija javna cesta u Federaciji BiH. Kada poredimo obim saobraćaja koji se odvija na autocesti s cestama nižeg ranga, možemo slobodno reći da su saobraćajne nezgode dosta češće na cestama nižeg ranga nego na autocesti – tako i posljedice. Dakle, ako se vožnja na autocesti odvija u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u BiH i poštuje signalizacija, zbog svojih elemenata, manja je vjerovatnoća da će doći do saobraćajne nezgode na autocesti nego na cestama nižeg ranga”, navode u JP Autoceste FBiH.

Navode da je po osnovu analiza stanja sigurnosti saobraćaja koje JP Autoceste FBiH rade svake godine, neprilagođena brzina uslovima na cesti (u najvećem broju slučajeva prekoračenje brzine) i jeste glavni uzrok saobraćajnih nezgoda na autocesti.

“Na osnovu podataka o saobraćajnim nezgodama na autocesti A1, a koji su prikupljeni od policijskih uprava, u posljednje tri godine od ukupnog broja nezgoda koje su se dogodile na autocesti A1 cirka 55 posto nezgoda se desilo zbog neprilagođene brzine. Ovaj trend se i dalje nastavlja, tako da je definitivno potrebno preventivno i represivno djelovati s ciljem smanjenja saobraćajnih nezgoda s ovim uzrokom”, stoji u odgovoru.

U JP Autoceste FBiH objašnjavaju da je autocesta A1 dio međunarodnog Koridora 5C, a samim tim i članica Transeuropske mreže (TEM), te shodno tome projekti koji su se radili i koji se tek rade, a u nadležnosti JP Autoceste FBiH, izvode se u skladu sa standardima TEM-a.

“Prilikom projektovanja i izgradnje autocesta JP Autoceste FBiH kao naručioci projekata zahtijevaju da su projekti usklađeni, pored obavezne zakonske i podzakonske regulative i smjernica za projektovanje, s EU direktivama o upravljanju tunelima i sigurnosti saobraćaja. Dionice finansirane od strane EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj), prolaze i dodatne provjere s aspekta sigurnosti saobraćaja, prema važećim EU procedurama”, navodi se u odgovoru.

JP Autoceste FBiH, kako ističu, kroz planove poslovanja konstantno jedan dio sredstava planiraju za poboljšanje sigurnosti saobraćaja na autocesti.

“To se provodi svake godine kroz info kampanje gdje se građani putem letaka upoznaju s načinom vožnje na autocesti, pravilima i ostalom što je bitno za njihovu sigurnost. Pored navedenog konstantno se rade elaborati, projekti i dr. s ciljem poboljšanja sigurnosti saobraćaja na autocesti, kao i implementacija istih”, navode u JP Autoceste FBiH.

Stalni sudski vještak saobraćajne struke Muhamed Barut objasnio je za Klix.ba da na svim izlaznim trakama na autocesti A1 signalizacija dobro postavljena, da postoje znakovi usmjeravanja, da postoji zaštitna ograda efikasna kod nezgoda pri normalnoj brzini vožnje, ali da je problem ekstremno velika brzina.

“Kad je riječ o ekstremno velikim brzinama onda je teško da ikakva zaštita može biti od koristi, tu nema pomoći. U svakom slučaju je autoput utjecao na smanjenje saobraćajnih nezgoda. Konkretno kada je riječ o autoputevima u Bosni i Hercegovini zamjeram najviše to što nisu aktivni presretači, kako bi se ljudi koji voze ekstremno velikim brzinama adekvatno mogli kazniti”, kazao je Barut.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem