fbpx
Info

Za subvencioniranje 10 posto BDP-a

BiH oko 10 posto BDP-a koristi za subvencioniranje energije koja se dobiva iz fosilnih goriva što najbolje govori o održivosti našeg enegetskog sustava.

“Deset posto je jako puno. Iza nas su po tome samo su još četiri zemlje i to Iran, Irak, Uzbekistan i Turkmenistan. Sigurno da ne želimo biti u grupi tih država nego onih ekonomski razvijenih. Iz tog razloga moramo smanjiti subvencije za fosilna goriva”, smatra Azrudin Husika, energetski stručnjak i predavač na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Jedan od načina da se to uradi je i prelazak sa birokratnih na razvoje poticaje.

Primjer birokratskog poticaja je postojeća kvota za instaliranu snagu za fotonaponske panele. “Da li ljudi u BiH bolje žive zbog toga što je napravljeno nekoliko megavata fotonaponskih elektrana? Naravno da ne. Ne osjete to. Stoga bi trebalo propisati neke razvojne poticaje kao što je podkvota za instaliranu snagu fotonaponskih panela za ESCo projekte u bolnicama ili nekim drugim socijalno osjetljivim ustanovama”, smatra Husika.

Onda bi, kaže, ESCo kompanije bile zainteresirane da što bolju uslugu daju bolnicama po što nižoj cijeni jer bi imale benefite od feed in tarifa.

Inače, ESCo (Energy Service Company) je fizička ili pravna osoba koja pruža energetske usluge i/ili druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti (primjerice smanjenje korištenja fosilnih goriva, ublažavanje emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova) u objektu ili prostorima korisnika, a do određene mjere preuzima i financijski rizik. Projekti se financiraju iz ostvarenih ušteda najčešće kroz vremensko razdoblje od 4 do 8 godina ovisno o klijentu i projektu, a ostvarene uštede sadržane su u troškovima za energente i održavanje.

Što se tiče modela razvojnog poticaja to je recimo obveza poboljšanja enegetske efikasnosti zgrada na kojima se instaliraju fotonaponski paneli za najmanje 30 posto.

“Ništa bolje ne utječe na domaću ekonomiju od energetske efikasnosti. Zbog toga je uvijek treba vezati za poticajne tarife i na taj način dati jedan održivi poticaj domaćem gospodarstvu”, istaknuo je ovaj energetski stručnjak tijekom panela koji se održavao u sklopu sajma Energa.

Zbog svega navedenoga stručnjaci navode da je pred nama goruće pitanje da li investirati u ugljen u budućnosti i koliko. Prije svega imajući u vidu da se i Europa, zbog neovisnosti opskrbe energijom i smanjenja troškova, odlučuje sve više na postepeno smanjenje korištenja ugljena i okreće se obnovljivim izborima energije.

Husika smatra da ćemo se i mi morati više okretati ka postepenom smanjenju korištenja ugljena te da je još ovoj generaciji zapala povijesna zadaća da gradi termoelektrane.

ekapija.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem