Info

Misterij rasta poreskih prihoda

Rekordni prihodi Uprave za indirektno oporezivanje BiH u 2014. godini su, osim pozitivnih vijesti za budžet, donijeli i mnogo nejasnih pitanja. Jesu li poreski prihodi veći zbog jačanja ekonomije ili zbog efikasnije naplate? Kako će se potrošiti višak prikupljenog novca i zašto više od 50 milijardi konvertibilnih maraka, koje je Uprava skupila od 2005. godine, nisu ostvarili značajniji efekt na privredni rast?

Polovinom prošlog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH objavila je da je u 2014. godini prikupila šest milijardi i 241 milion konvertibilnih maraka od indirektnih poreza, akciza, carina i putarina. Ovo predstavlja najveći prihod ikad ostvaren još od osnivanja ove institucije 2005. godine. Nakon što su se strasti smirile i slavlje završilo, vrijeme je da se pogleda je li rast poreskih prihoda posljedica ekonomskog rasta ili pak Pirova pobjeda nastala na efikasnijem prikupljanju novca od posrnule privrede.

Pozitivna kretanja za budžet

Igor Gavran, savjetnik u sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u izjavi za Novo vrijeme kaže da je povećanje prihoda od indirektnih poreza neosporno pozitivan događaj, pogotovo u godini u kojoj je velik dio zemlje pretrpio štete od katastrofalnih poplava, klizišta i njihovih posljedica, a privreda poslovala u nepovoljnom okruženju. On smatra da se ova kretanja ne mogu pripisati rastu ekonomije s obzirom na to da većina ekonomskih pokazatelja ostaje negativna. Rast poreskih prihoda je posljedica povećanja akciza na pojedine proizvode, naprimjer cigarete, rezani duhan i u neznatnoj mjeri pivo iz velikih pivara. Također, Gavran navodi i da je rast carinskih prihoda nastao usljed činjenice da su pojedini proizvodi koji se uvoze iz Hrvatske u prvoj polovini godine imali drukčiji tretman nego u tom periodu prethodne godine kad su uvoženi na osnovu bescarinskog režima. Zatim je došlo i do povećanja ukupnog uvoza na koji se obračunava PDV, poboljšana je i naplata povodom objave liste najvećih dužnika i pojačanim aktivnostima istraga i naplata, što uključuje i javnosti poznate akcije hapšenja osumnjičenih i optuženih.

Nelikvidnost privrede

Jedna od dodatnih karakteristika ponašanja privrede je i povećan nivo povrata PDV-a. Gavran smatra da je do toga došlo manjim dijelom usljed povećanja izvoza i poboljšanja njegove strukture, u smislu da je veći udio izvoza proizvoda s višom dodanom vrijednošću, a većim dijelom zbog povećanog broja zahtjeva za povrat. Naime, sve više kompanija, koje su ranije koristile takozvani poreski kredit, zbog nelikvidnosti i povećane potrebe za slobodnim novčanim sredstvima traže da ova sredstva dobiju kao povrat. To znači i povećanu potrebu UIO BiH za praćenjem i kontrolama, jer ovako značajno povećanje, uz sve navedene argumente, ipak navodi na povećanu sumnju u opravdanost svih realiziranih povrata, navodi Gavran.

Struktura poreskih prihoda

Interesantna je činjenica da PDV čini 69,76 posto ostvarenih prihoda UIO BiH, a ostatak otpada na akcize, carine i putarine. Analizirajući ovu pojavu, iz Vanjskotrgovinske komore BiH su izjavili da ne postoji nikakav opći i univerzalni, “normalni” standard strukture prihoda od indirektnih poreza niti poreza u cjelini. Ovaj omjer, prije svega, ovisi o fiskalnoj politici i ulozi direktnih i indirektnih poreza, s obzirom na to da u pojedinim zemljama primat imaju jedni, a u nekim drugi. Zatim, struktura poreskih prihoda ovisi i o vanjskotrgovinskom položaju zemlje, zbog toga što ekonomije koje imaju slobodnu trgovinu s većinom najvažnijih trgovinskih partnera ili ako su dio nekog velikog jedinstvenog tržišta, naprimjer Evropske unije, imaju mnogo manji udio carina od onih koje su protekcionističke i s visokim carinskim opterećenjem na značajan dio uvoznih proizvoda. U konačnici, omjer prihoda zavisi i od ukupne strukture privrede jer, naprimjer, dominantno učešće državnog kapitala u profitabilnim privrednim granama ili strateška uloga koncesija na neke prirodne resurse, kakav je nafta, umanjuje značaj poreskih prihoda određenih kategorija. Nemoguće je uspoređivati prihode od akciza na alkoholna pića u zemljama u kojima je alkohol dozvoljen ili neke u kojima je zabranjen promet alkoholnim pićima.

Omjer direktnih i indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini bio je značajno drukčiji prije uvođenja PDV-a i prije primjene sporazuma o slobodnoj trgovini, s obzirom na to da je bio manji udio prihoda od poreza na promet u odnosu na PDV, mnogo veći udio prihoda od carina u odnosu na trenutne prihode, te je bio manji udio prihoda od akciza u narednom periodu je izvjesno smanjenje prihoda od carina zbog širenja prostora slobodne trgovine usljed potpisivanja novih EFTA-ugovora, a možemo očekivati povećanje obima i učešća prihoda od akciza, te kontinuirano povećanje prihoda od PDV-a, navodi Gavran.

Stav privrednika

Privrednici, pak, imaju svoje viđenje rada Uprave za indirektno oporezivanje. Tako je Refik Kurgaš, direktor kompanije “Brovis d.o.o.”, koja je članica “AKOVA” grupacije, u izjavi za Novo vrijeme naveo da bi na osnovu indeksa obračunatog i uplaćenog PDV-a bilo dobro znati koji teritorijalni dijelovi BiH su punili i jačali budžet kad je riječ o PDV-u, te koliko se novca tim dijelovima BiH vratilo. Smatra da u ovom dijelu ima mnogo neujednačenosti i nepravednosti iako je iskustvo kompanije “Brovis d.o.o.” sa UIO BiH solidno i tržište se uređuje, no, još ima mnogo rada na crno i neplaćanja poreza.

Problem neujednačenosti u naplati PDV-a najviše osjete kompanije koje redovno izmiruju svoje obaveze, stoga je neophodno više PDV-a vraćati u mjesta odakle se i najviše uplaćuje, smatra Kurgaš. Navodi da bi diferencirana stopa bila prihvatljivija u poređenju s linearnim promjenama. Također, stav privrednika je da je obaveza plaćanja PDV-a u kratkom roku neusaglašena s plaćanjem u privredi i likvidnošću u zemlji. Potrebno je pronaći načine na koje će se zaštiti domaća privreda od nelojalnog uvoza i konkurencije te usporiti uvoz roba koje su već dostupne od domaćih proizvođača. Također, iz kompanije “Brovis d.o.o.” navode da je potrebno uspostaviti još bolju elektronsku komunikaciju oko carina i prijava kako bi se što manje otežalo privrednicima.

Iako su se politički predstavnici usaglasili oko povećanja PDV-a, malo je vjerovatno da će do toga i doći. Kurgaš navodi da su predstavnici određenih političkih stranaka već izjavili da je sad potrebno usvajati zakone oko kojih postoji konsenzus, a da se pitanja eventualnog povećanja PDV-a ostave za kasnije. PDV-sistem u Bosni i Hercegovini u zakonskom je smislu blizu idealnog koji zagovara EU. Prvi element tog sistema je jedinstvena stopa, što je već zadovoljeno, a usto je potrebno relaksirati zakon o PDV-u u dijelu odredbi o zajedničkoj registraciji te preuzeti pravni okvir EU i najbolju praksu članica glede pravnog i ekonomskog koncepta PDV-a, smatraju u kompaniji “Brovis d.o.o.”. “Također je neophodno kontinuirano usklađivati Zakon o PDV-u u BiH s izmjenama pravnog okvira harmoniziranog sistema PDV-a u EU u dijelu oporezivanja usluga, a posebno u dijelu oslobađanja usluga javnog karaktera, finansijskih usluga, usluga osiguranja i reosiguranja te poštanskih usluga. Akademske studije su pokazale da je poželjna nacionalna porezna stopa, koja može podstaknuti rast, investicije, štednju i zaposlenost i to putem otklona od oporezivanja dohotka i socijalnih doprinosa te stavljanjem većeg fokusa na oporezivanje potrošnje, imovine i ekološke poreze uz neutralizaciju negativnih implikacija po pravičnost i redistribuciju”, za kraj izjavljuje Kurgaš.

Pedeset milijardi KM

Od 2006. godine do danas, prikupljeno je 50 milijardi i 192,9 miliona poreskih prihoda posredstvom Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ogromne količine novca skupljene na ovaj način bile su velika prilika da državni i entitetski organi primijene strateške projekte i pokrenu privredni rast. Ali situacija na terenu je bila znatno drukčija. Gavran navodi da s obzirom na uobičajenu strukturu državnih i entitetskih budžeta, koja je uglavnom potrošačka i socijalna, a najmanje ili nikako razvojna, jasno je da je većina tih sredstava bila i da će biti usmjerena za potrebe razvoja privrede i da je glede toga potrebno mnogo više napora. Ključno pitanje povodom ostvarenog povećanja prihoda od indirektnih poreza u 2014. godini je upravo način njihove upotrebe, odnosno koliki dio je iskorišten za podršku privredi i ekonomskom razvoju. Najproduktivnija upotreba svih ostvarenih prihoda je putem podrške privredi, jer samo ona osigurava dugoročno održiv rast prihoda te poboljšanje ekonomskih pokazatelja i životnog standarda u Bosni i Hercegovini.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem