Info

Tko i zašto financira “felerične” projekte u BiH?

Tko i zašto financira felerične projekte u BiH
Tko i zašto financira felerične projekte u BiH
Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

Tko i zašto je financirao i financira “felerične“ projekte? Fond zaštite okoliša FBiH, WB, EBRD, Delegacija EU u BiH, itd. vlasti na svim nivoima očigledno podržavaju projekte koji ne štite prirodu i okoliš, a samim tim ni čovjeka. Stranci ne ulaze u tehničke detalje već samo opravdavaju svoju nazočnost, rad i boravak u BiH čime nas samo još više zadužuju, uz podršku svih nivoa vlasti, smatraju u firmi Grizelj.

Kako navode iz ove kompanije, vidljiv i jasan dokaz za to je financiranje skupih tehnologija, za proces tretmana otpadnih kanalizacionih voda, koje nisu kompletne jer se u istim producira procijedni mulj za koji nije predviđen tretman nego ostaje u okolišu čime se direktno kontaminacijom ugrožava zrak, voda, tlo i hrana.

“U FBiH izgrađeno je i u procesu izgradnje je još par pročistača otpadnih komunalnih voda u koje je investirao Fond zaštite okoliša FBiH: Bihać, Mostar, Konjic, Ljubuški, Sarajevo, Živinice, Odžak … zabrinjavajuće je jer svi su ‘felerični’ tj. ni jedan od projekata nije zaokružio cjelovitog tretman otpadnih voda sukladno smjernicama EU Direktiva, lokalnih zakona, odluka, pravilnika”, navodi direktor ove firme Tomislav Grizelj.

Zbog toga, dodaje on, nameće se pitanje čemu služe pročistači otpadnih komunalnih voda kad se na istim izdvaja otpad, procijedni mulj, koji se bespravno deponira-odlaže u prirodu-ambijent na lokalitetima pročistača i naravno time čine ekocid prirodi i okolišu.

“Primjena EU Direktiva 86/106/EEC, 86/278/EEC, 91/271/EEC, 98/15/EEC, naredba 305/2011 i lokalnih zakona, odluka, pravilnika koji su nastali s ciljem zaštite Prirode i okoliša, vjerovatno su misaona imenica kod naših organa koji odlučuju, financiraju, financijski nas zadužuju i sprovode javne nabavke za nekorektne i ekološki neprihvatljiva i nekompletna postrojenja u tretmanu otpadnih komunalnih voda”, ističe Grizelj.

Objašnjava da procijedni mulj koji se producira u svim pročistačima kanalizacionih voda nije ekološki prihvatljiv kao fertilizator tla, ni kao ekološki prihvatljiv otpad jer nosi sa sobom hemijske supstance-komponente koje nedopustivim odlaganjem u okolišu, procesom aeracije, loše djeluje na prirodu i okoliš.

Širenje neugodnog smrada do širenja bakterija i virusa, potpomognuto suncem, vjetrom, kišom, snijegom u ambijentu se preko insekata, ptica, miševa, štakora, širi dalje se na biljni i životinjski svijet.

Najčešće se procijedni mulj, kroz lošu praksu, suši uz pomoć sunca na odlagalištima i lagunama, što je neprimjereno i neefikasno jer je dugotrajano, traje kroz sva godišnja doba, pristupačno pticama, štakorima, miševima koji se hrane na tim lagunama i odlagalištima ekološki neprihvatljivom frakcijom.

Biološka stabilizacija procijednog mulja vrši se vapnom, zbog čega poslije postaje nekoristan za bilo koju primjenu ili korištenje. Na taj način svjesno proizvodimo nešto što nam ne treba, a sve skupo plaćamo kroz vodnu naknadu.

Po njegovim riječima, poznato je osnovno načelo ekologije da nijedno postupanje sa otpadom, ne smije ugroziti druge subjekte kao ni zrak, vodu i tlo, međusobno, što nije slučaj sa izdvojenim procijednim muljem iz otpadnih komunalnih voda gdje se direktno ugrožava i zrak, voda i tlo, što je nedopustivo.

Ističe da lošom praksom plaćamo neopravdano visoku cijenu bez poštivanja osnovnih načela zaštite prirode i okoliša uz ulaganje visokih financija koje nemaju zaokružen kvalitet u funkciji investicije, odnosno kojima nije zaokružen cjelovit tehnološki proces, kao što je primjer sa eksploatacijom pročistača otpadnih komunalnih voda, jer projektiranim tretmanom otpadnih voda nije predviđeno zbrinjavanje nastalog procijednog mulja.

“‘Sanitarne deponije’ nemaju pročistače procijednih voda, i one koje ga imaju ne radi (deponija Smiljevići u Kantonu Sarajevo). Zašto tu inspekcija ne djeluje? Lanac koji će nas dovesti do epidemija pa i pandemija. Uostalom čemu služi pročistač procijednih voda na ”sanitarnoj deponiji” kad je predviđeno da se izdvojeni procijedni mulj opet odlaže na istu deponiju… ”vodu vari, vodu hladi” … troši novce, opravdaj svoje radno mjesto i obstojnost, pričaj o ekologiji svojim vlastodršcima kako činite dobro djelo, što očigledno prolazi, al samo da ne bude ‘kasno kasnije'”, kategoričan je Grizelj.

Ni jednim “Projektom“ nije definiran tretman procijednog mulja već se piše “odvoz na deponiju-odlagalište” što nije dozvoljeno i to prolazi kroz sve oblike REAP-a, LEAP-a, Okolinskih dozvola ili kako se već zovu neki dokumenti koji nekorektno rješavaju cjelovit Projekt, kod svih državnih institucija neovisno na nivo vlasti, do kada, pita se on.

“Ovakvo stanje, ovakva projektna rješenja su nedopustiva i potrebno je hitno preispitati donesena Rješenja o gradnji i Odluke o zaduživanju i visokim kreditima koje plaćamo kroz vodonaknadu za izgradnju “feleričnih“ postrojenja. Preispitati rad inspekcijskih organa kao i tehničkih komisija. Zašto struka šuti? Do kada?”, zaključuje Grizelj.

akta.ba



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno