Kada se u Bosni i Hercegovini spomene riječ stečaj, većina građana pomisli na zatvorene kapije, ugašene proizvodne hale, izgubljena radna mjesta i kraj jedne industrijske priče.
Međutim, iskustvo Nove Alumine u Zvorniku pokazuje da stečaj ne mora biti sinonim za propast. Naprotiv, uz kvalitetnu reorganizaciju, očuvanje proizvodnje i pronalazak novog modela upravljanja, stečaj može postati početak potpuno nove razvojne faze.
Upravo zato slučaj Alumine danas se sve češće navodi kao primjer koji bi mogao biti inspiracija i za druge velike industrijske sisteme u Bosni i Hercegovini, uključujući i Novu Željezaru Zenica, koja se nalazi pred jednim od najtežih perioda u svojoj istoriji.
Uostalom, imena Ahmeda Hamzića i Gordana Pavlovića, sve se manje navode u kontekstu “tajkunizacije” u prostorima gdje isprazne priče zamijenio konkretan rad, poslovanje, novi objekti i stvaranje nove dobiti.
Od giganta u problemima do jedne od najuspješnijih kompanija u BiH
Korijeni današnje Nove Alumine sežu do nekadašnje Fabrike glinice “Birač”, otvorene 1978. godine kao jedan od najvećih industrijskih projekata bivše Jugoslavije.
Fabrika je decenijama bila nosilac razvoja regije, ali su privatizacija, dugovi i finansijski problemi doveli kompaniju u izuzetno tešku situaciju.
Godine 2013. pokrenut je stečaj nad Fabrikom glinice Birač. U javnosti je tada vladalo uvjerenje da slijedi gašenje proizvodnje i masovna otpuštanja. Dogodilo se upravo suprotno.
Zahvaljujući modelu kojim je proizvodnja nastavljena kroz novo organizovano privredno društvo, sačuvani su proizvodni pogoni, tržišta i najveći dio zaposlenih. Umjesto zatvaranja fabrika je nastavila raditi, razvijati nove proizvode i širiti izvoz.
Proteklih mjeseci značajan broj pravnih subjekata, političara, ekologa, zvaničnika, imali su priliku da slušaju i vide prezentacije Ahmeda Hamzića, direktora Nove Željezare, u kojima je on govorio o planovima da ogromne prostore i milione kvadrata Željezare pretvori u višenamjenski kompleks.
Neki su to smatrali crtežima za djecu, neki snovima, neki su ih samo začuđeno promatrali, ali malo ko je bio realan i objektivan da prizna da je H&P jedini vlasnik i da, ako žele, tamo mogu posijati travu, uzgajati krave, proizvoditi dijelove za nuklearke – prevedeno – mogu šta hoće, jer je njihovo.
Pozivanje na zakašnjeli patriotizam, na propuštene prilike, na strateški značaj proizvodnje čelika, sve to je – “prazna priča” jer se nije djelovalo kad je trebalo, a političari koji su propustili šanse imaju ime, prezime, funkciju i stranačku pripadnost. Ali to nije tema ovog teksta.
Dakle, svako radno mjesto, svaki pogon, svaka transformacija današnje Željezare je – više nego dobrodošla. primjer Radne zone Zenica 1 – sa desetinama firmi i skoro 2.000 zaposlenih, primjer je da se može, ako se ima ideja.
No, vratimo se “zvorničkom slučaju”, kako je Alumina od stečaja došla do vrha top liste izvoznika.
U trenutku pokretanja stečajnog postupka proizvodnja je bila ozbiljno ugrožena, ali je u kompaniji ostalo približno oko 1.000 zaposlenih, čime je očuvan osnov za nastavak poslovanja. Tokom narednih godina broj radnika nije opadao, nego je rastao.
Prema podacima same kompanije, Nova Alumina danas zapošljava više od 1.300 radnika, dok dodatno osigurava posao za stotine dobavljača, transportnih kompanija i poslovnih partnera.
Više od 98 posto proizvodnje izvozi se u 55 država svijeta, što ovu kompaniju svrstava među najveće izvoznike Bosne i Hercegovine.
To znači da danas u ovom industrijskom kompleksu radi više ljudi nego u periodu kada je kompanija prolazila kroz stečajnu reorganizaciju.
Stečaj nije uvijek likvidacija
U javnosti se često poistovjećuju stečaj i gašenje preduzeća, iako to nisu isti pojmovi. Stečajni postupak može imati dva potpuno različita ishoda. Prvi je likvidacija, odnosno prodaja imovine i prestanak rada
. Drugi je reorganizacija, gdje se proizvodnja nastavlja, dugovi restrukturiraju, pronalazi novi investitor i kompanija nastavlja poslovanje u zdravijem obliku.
Nova Alumina upravo predstavlja primjer druge mogućnosti. Umjesto zatvorenih kapija, uslijedile su investicije u nove proizvodne linije, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, modernizacija tehnologije i jačanje izvozne orijentacije.
Kompanija je danas jedan od vodećih evropskih proizvođača proizvoda iz oblasti alumosilikatne hemije.
Pitanje koje se posljednjih mjeseci sve češće postavlja jeste može li se sličan model primijeniti i na Novu Željezaru Zenica. Naravno, svaka industrija ima svoje specifičnosti.
Tržište čelika razlikuje se od tržišta glinice, drugačiji su proizvodni procesi, energetski zahtjevi, cijene sirovina i međunarodna konkurencija. Ipak, nekoliko važnih elemenata ostaje isto.
Ako postoji očuvana proizvodna infrastruktura, stručni radnici, tržište za proizvode, mogućnost pronalaska strateškog investitora, kvalitetan plan reorganizacije, onda stečaj ne mora značiti kraj proizvodnje.
Naprotiv, može predstavljati pravni okvir za novi početak. Iskustvo Alumine pokazalo je da najveća vrijednost industrijskog sistema nisu samo hale, mašine ili zemljište. Najveći kapital predstavljaju stručni radnici, inženjeri, tehnološko znanje i postojeći kupci.
Upravo zbog toga očuvanje proizvodnje često ima mnogo veću ekonomsku vrijednost nego potpuno gašenje fabrike. Svako izgubljeno radno mjesto u velikoj industriji proizvodi višestruke posljedice na transport, uslužni sektor, dobavljače, trgovinu i lokalnu ekonomiju.
Priča o Novoj Alumini pokazuje da stečaj ne mora biti završno poglavlje jedne industrijske priče. Naprotiv, ako se vodi odgovorno, uz jasnu viziju i očuvanje proizvodnje, može postati prilika za novi razvojni ciklus, nova ulaganja i povećanje zaposlenosti.
Zbog toga se iskustvo Zvornika danas može posmatrati kao važna lekcija za sve industrijske sisteme u Bosni i Hercegovini koji prolaze kroz ozbiljne finansijske izazove.
Hoće li Nova Željezara Zenica jednog dana postati novi primjer uspješne industrijske reorganizacije ili će ostati još jedna ugašena fabrika, zavisit će od odluka koje budu donesene u narednom periodu.
Jedno je, međutim, sigurno – primjer Nove Alumine pokazuje da stečaj ne mora značiti kraj. Ponekad upravo tada počinje novo poglavlje.
Video u nastavku: Terminal H&P u Zvorniku – novi početak kompanije
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
