Biznis

Simboličan broj električnih automobila na bh. cestama

Simboličan broj električnih automobila na bh. cestama – “Odlučili smo da uvedemo što više ekološki prihvatljivih vozila i za sada imamo pet električnih automobila. Počeli smo od jedne ‘Pande’, koju smo mi preuredili na električni pogon i nazvali je ‘e-Medo’. Nakon pređenih 20.000 kilometara, utošak za struju je bio između 320 i 350 konvertabilnih maraka [160 do 175 eura]. Naknadno smo kupili još četiri vozila, a našom računicom smo došli do saznanja da će za četiri do pet godina, preko potrošnje struje i nepostojanja malih i velikih servisa, uložena investicija biti vraćena uz ekološke efekte za naš grad“, kaže Saša Matić, osnivač IT kompanije East Code iz Banje Luke.

Oni se i danas mogu nazvati pionirima u oblasti uvođenja noviteta i razvoja ekološke svijesti u zemlji koja ima jako nizak nivo upotrebe tehnologije koja se u svijetu snažno razvija. U ovom trenutku širom planete se upotrebljava blizu 10 miliona vozila na električni pogon. U 2019. godini je prodaja ovakvih vozila zabilježila 40-postotni rast i, prema predviđanjima Međunarodne agencije za energiji (IEA), u 2020. godini ugroženoj COVID pandemijom, ovaj sektor nije trpio pad prometa, za razliku od 15-postotnog pada konvencionalnih vozila.

Ključna stvar je izgradnja mreže javnih punjača, kako bi se povećala mobilnost. Samo u prošloj godini je instalirano 862.000 stanica za punjenje. Prednjači Kina, koju, s velikim zaostatkom, prate SAD, Njemačka, Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Francuska i Njemačka. Pomenute zemlje zajedno imaju učešće od 88 posto izgrađenih “sporih“ stanica za punjenje i 95 posto instaliranih “brzih“ punjača. A gdje je Bosna i Hercegovina?

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u ovu zemlju je prvo električno vozilo uvezeno 2017. godine, kada ih je bilo ukupno deset; 2018. – sedam; 2019. – četrnaest, a za prvih 11 mjeseci prošle godine dvanaest. Još po nečemu 2020. godina obara rekorde, jer je kataloška vrijednost uvezenih elektičnih automobila 1,01 milion KM (oko 550.000 eura). Međutim, broj od ukupno 43 električna vozila koja krstare bh. putevima još uvijek je simboličan.

“U ovoj godini imamo registrovano 29 električnih vozila, 210 hibridnih vozila sa benzinskim motorom i 39 sa dizel motorom. Trendovi pokazuju da se od 2017. svake godine broj zahtjeva za registraciju pomenutih vozila povećava za pet do deset odsto“, navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) bh. entiteta Republika Srpska.

‘Za nas je to još egzotika’

Ako je ključ na postavljanju punjača, razloge malog broja treba tražiti u njihovom instaliranju. Nije jasno ko treba napraviti prvi korak – vlasti, koje imaju svojih briga; tržište, koje treba naći svoj interes kroz profit u određenom vremenskom razdoblju; fondovi, koji imaju zadatak očuvanje životne sredine?

Upotreba električnih automobila doprinosi dekarbonizaciji, odnosno smanjenju emisije štetnih gasova i čestica. To je trend koji je, uz poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, okosnica ekološkog aspekta približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Pa ipak, ekološki pokreti smatraju da je ovaj vid budućnosti za Bosnu i Hercegovinu još uvijek egzotika.

“Mi smo jednostavno presiromašni da električnim automobilima rješavamo probleme aerozagađenja u našim gradovima. Za cijenu samo jednog električnog automobila moguće je pomoći par desetaka domaćinstava koja sada lože ugalj da pređu na čistiji način grijanja. Također, obaveze Bosne i Hercegovine u pogledu rješavanja klimatske krize, gdje električna motorna vozila igraju krupnu ulogu u smanjenju emisija u sektoru transporta, nisu nipošto iste kao one razvijenog dijela svijeta. Bosna i Hercegovina u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata. Promjena i kod nas će se neminovno desiti. S padom cijena električnih vozila, pojavit će se i potražnja, što će onda neminovno pratiti razvoj infrastrukture. Ali, trenutno, za nekakve subvencije u trenutku kad nam je električni javni prevoz u Sarajevu na rubu stečaja zaista smo presiromašni“, kaže Anes Podić iz Eko-akcije iz Sarajeva.

Do sada otvoreno 90 punionica

U spominjanom padu cijena je neminovna uloga administracije i institucija države se još uvijek vrte ukrug pokušavajući pronaći pravi model, prije svega pristupu problemu.

“Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji veći broj električnih vozila, kao ni podsticaji za njihovu kupovinu i korištenje. Postoji manji broj električnih vozila, kao i određeni broj hibridnih električnih vozila koja se ne pune iz elektroenergetske mreže. Također, ne postoji ni veći broj punionica za električna vozila te je do sada pušteno u rad svega oko 90 punionica u Bosni i Hercegovini“, navode iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a.

Smatraju da su cijena, ograničene informacije i tehnološka nesigurnost glavni uzroci za kupce, dok uvoznici automobila u Bosni i Hercegovini navode da su proizvođači automobila uglavnom odustali od plasmana električnih automobila, jer nemaju interes da plasiraju ove automobile. Razlog je nepostojanje podsticaja države za kupovinu, kao ni odgovarajuća infrastruktura za punjenje automobila, što posljedično dovodi do toga da njihovi električni automobili nisu konkurentni klasičnim automobilima na bh. tržištu.

Stimulacija je bilo, ali…

“U tom cilju, Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a je krajem novembra [2020. godine] Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine uputilo inicijativu za izmjenu Zakona o porezu na dodanu vrijednost [PDV] u dijelu koji se odnosi na oporezivanje novih motornih vozila, te predložili uvođenje oslobađanja od plaćanja PDV-a na uvoz električnih automobila. U pogledu obezbjeđenja odgovarajućih preduslova za povećanje broja mjesta za punjenje, Zakonom o električnoj energiji se, u okviru nadležnosti, regulišu uslovi za obavljanje uslužnih radnji punjenja električnih vozila i minimalni tehnički zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta za punjenje električnih vozila u skladu sa relevantnim standardima. Važno je naglasiti da je Zakonom omogućeno da pružalac ove usluge nema obavezu da pribavi dozvolu za snabdijevanje kupaca te je na taj način smanjeno administrativno opterećenje. Postoji obaveza evidentiranja mjesta za punjenje kod Regulatorne komisije [za električnu energiju]“, poručuju iz Ministarstva.

Ovo nije jedini pokušaj neke vrste stimulacije značajnijeg uvođena električnih vozila u upotrebu. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je u januaru 2019. godine pripremilo prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz novih vozila do kraja te godine, a posebno automobila na električni pogon. Problem je bio što su već tada bili u tehničkom mandatu i prijedlog nikada nije prihvaćen od novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Iz Fonda za zaštitu okoliša entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, kao trećeg administrativnog stuba vlasti u ovoj priči, kažu da federalno Ministarstvo prometa i komunikacija ima više nadležnosti, a da je ovaj fond od 2013. godina sufinansirao projekte u vrijednosti od 840.000 KM (oko 430.000 eura), među kojima su:

Uštede uz zdrav udisaj zraka

“Implementacija brze DC/AC punionice za električna vozila na području Mostara i Ljubuškog; dvije punionice u Mostaru; DC punionica za električna vozila na autocesti A1 – odmorište Lepenica; uvođenje ekoloških vozila u “JP BH pošta” ili zamjena transportnih vozila na benzinske i dizel motore sa GREEN – ekološki prihvatljivim hybridnim vozilima; integracija vozila na električni pogon (elektromobila) u elektroenergetski sistem i njihov uticaj na poboljšanje kvliteta zraka dijela grada Sarajeva; proširenje kapaciteta eko voznog parka pomoći na cesti…“, kažu iz Fonda za zastitu okoliša Federacije, dok iz federalnog Ministarstva prometa i komunikacija nismo dobili odgovore.

Podijelimo li pomenuta sredstva na broj godina, shvatimo da se godišnje, u prosjeku, izdvajalo 53.500 eura. Po navedenom, zemlje koje su ozbiljno zakoračile u budućnost ćemo stići za stotinjak godina i tek onda razmišljati o uštedama uz zdrav udisaj zraka.

AUTOR: AL JAZEERA/Alen Jazić

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem