Hercegovačkog meda nema dovoljno zbog slabih prinosa i manjka pčelara, dok tržište preplavljuje patvoreni med, upozoravaju stručnjaci.
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, no zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu ga nema u dovoljnim količinama. Dok meda iz drugih krajeva BiH, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda kronično nedostaje, kazao je za Fenu predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona Boras Kvesić.
Dodao je kako jedan od najvećih problema predstavlja patvoreni med, kojeg se, prema njegovim riječima, na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog meda.
– Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda – smatra Kvesić.
Ističe kako se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže kako je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.
– Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda – poručuje Kvesić.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona trenutno se nalazi između 35 i 40 hiljada registriranih košnica, čime je ovaj kanton među vodećima u Federaciji BiH.
Međutim, broj pčelara posljednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene.
– Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti – upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobiva i zdravstvenu te turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api komora u kojoj posjetitelji mogu udisati zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže kako je cilj pomoći osobama s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Po njegovim riječima, interes za ovakav oblik terapije je velik.
– Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći – naglašava Fišić.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
