Info

Napadi zbog drukčijeg mišljenja

Napadi zbog drukčijeg mišljenja
Napadi zbog drukčijeg mišljenja
Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

Napadi zbog drukčijeg mišljenja- Tek sredinom ove godine FBiH i zakonski se odredila: jezik mržnje je nedopustiv i kažnjiv jer potiče nasilje, može biti uzrok zločina i neprihvatljiv je oblik komuniciranja. No, kakvo je stanje ‘u praksi’?

“Zbogom Bosno, konačno sam spremna da ti kažem zbogom. Voljela sam Bosnu jer je Bosna bila moja, jedina koju sam imala, ali to više nije ista zemlja. To više nije moja Bosna”, ovo su oproštajne rečenice sarajevske novinarke Lejle Čolak koja se zbog jezika mržnje prije mjesec dana odlučila odseliti iz svoje domovine. Nakon što je javno kazala da je nositi na glavi burku, nikab ili bilo kakvo vjersko obilježje za nju isto kao i “nositi strap on u javnosti”, uslijedile su neviđene reakcije, od podrške do osude i poziva na linč do ‘ponude’ vojnika Oružanih snaga BiH da će ‘platiti onome tko ju siluje’.

“Ja sam kritizirala nošenje nikaba i burke frustrirana situacijom koja se događa u posljednjih nekoliko godina u BiH. Kod nas nikad ranije nisu živjeli takvi muslimani. Bosna se u posljednje vrijeme radikalizira, Arapi masovno kupuju naša zemljišta, političari im to dopuštaju”, izjavila je Lejla Čolak.

U nekim od svojih posljednjih istupa u javnosti rekla je da je na sigurnom i to nakon što ju je kontaktirala jedna američka organizacija za borbu slobode prava govora i ponudila joj pomoć. “Uz pomoć njih uspjela sam se preseliti iz Bosne i Hercegovine i trenutačno sam na sigurnom. Lokaciju vam ne mogu otkriti, kao ni planove za budućnost, ali što god bude sa mnom, sigurna sam da ću biti sretnija i sigurnija nego u svojoj vlastitoj zemlji iz koje sam otjerana”, ispričala je Lejla u svojoj ispovijesti za Blic. I dalje stoji iza svojih, javno izrečenih stavova, a jedino što žali, kako kaže, je to u što se njezina zemlja pretvara.

Napadi zbog drukčijeg mišljenja

Ova mlada Bosanka je oštro kritizirala tradicionalnu islamsku odjeću poput nikaba i burke, predstavila se kao ateistica i izašla sa stavom da bi religija trebala biti privatna stvar svakog pojedinca, kao i seksualnost. “Lejla Čolak je samo jedan od primjera napada, proisteklih iz govora mržnje i zbog toga je napustila zemlju. Po posljednjim informacijama, županijsko tužiteljstvo je zatvorilo istragu protiv pripadnika OS BiH jer je novinarka, pretpostavljamo iz straha, povukla tužbu protiv njega. Jedina satisfakcija je što nadležno ministarstvo protiv njega provodi disciplinske mjere”, kaže za DW Una Telegrafčić, koordinatorica Linije za pomoć novinarima iz Udruge BH novinari. No, činjenica je da je, osim oluje na društvenim mrežama, ovaj slučaj šutke prošao kod bh.intelektualaca.

Una Telegrafčić podsjeća i da je do sada zabilježeno 52 slučaja kako fizičkih nastraja, tako i govora mržnje prema novinarima u BiH.

Govoru mržnje se još nije sudilo

Snježana Ninković Ivandić iz Asocijacije za demokratske inicijative (ADI) također ističe da je u BiH porast broja kaznenih djela počinjenih iz mržnje. “Do sada smo u BiH imali takvu legislativu da su ova djela nazivana ‘incidentima’ i nisu završavala na sudu jer je u Federaciji BiH tek polovicom ove godine, izmjenom i dopunom Kaznenog zakona, zločin iz mržnje kvalificiran kao kazneno djelo, dok je to ‘otežavajuća okolnost’ u RS”, komentira za DW. Ocjenjuje da je najveći broj takvih slučajeva odnosno krivičnih djela zabilježen u povratničkim mjestima i uperen prema povratnicima, prema raseljenim i LGBT osobama ali i prema romskoj populaciji.

“Ako razne predrasude prema nacionalnim grupama, vjerskom opredjeljenju itd, izražavamo jezikom mržnje i određenu osobu, huškajući zajednicu na upravo takvo ophođenje, dovedemo do stanja patnje, pa čak i ozljeđivanja, onda govorimo o jeziku i, na kraju krajeva, zločinu iz mržnje”, zaključuje ona.

Na mržnju računaju i političke stranke

Maida Bahto Kestendžić, iz Vijeća za tisak u BiH, za DW potvrđuje da se iz godine u godinu, bilježi sve više žalbi građana na govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminaciju.

“Do danas je Vijeće primilo oko 400 žalbi na govor mržnje i od toga se oko trećina odnosi na autorske tekstove i isto toliko na komentare čitatelja. To se posebno zamjećuje tijekom predizbornih kampanja, ali na žalost do danas nismo imali niti jedno procesuiranje govora mržnje u medijima”, komentira ona. Vijeće kao samoregulacijsko tijelo može izdati preporuku, no zbog neobvezujućeg statusa, ista se često ignorira.

Da na mržnju nerijetko nisu imune ni političke opcije u predizbornim kampanjama, smatrajući da je i to jedan od putova do glasača, potvrđuju i posljednje izrečene, novčane kazne od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) pojedinim političkim strankama. Te stranke, kako je ustvrdio SIP, kršile su pravila ponašanja u predizbornoj kampanji, koristeći jezik mržnje koji bi mogao potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.
Tako je Srpska napredna stranka kažnjena s 6.000 KM, BPS Sefera Halilovića s 5.000 KM, Ujedinjena Srpska sa 3.000 KM.

“Iako nam se često čini da je borba protiv jezika mržnje borba protiv vjetrenjača, kao suvremeno i demokratsko društvo nikada ne smijemo posustati i pristati da nas određuju predrasude i mržnja jer se upravo tako rađa zločin iz mržnje”, zaključuje Snježana Ninković Ivandić iz ADI-ja.

dw.com

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno