Zenica

Može li Papirna obnoviti stari sjaj?

Da li će čuvena Fabrika papira u Zenici dobiti novi sjaj?
Da li će čuvena Fabrika papira u Zenici dobiti novi sjaj?

Može li Papirna obnoviti stari sjaj? – Od fabrike papira do nacionalnog spomenika. To je sudbina graditeljske cjeline nekadašnje fabrike papira u Zenici.

Sagradio ju je najveći proizvođač papira u Austro-ugarskoj, Edvar Musil krajem 19. vijeka. Proizvodila je različite vrste papira, a kada je osnivač shvatio da nije rentabilna onoliko koliko je očekivao, zatvorio ju se. Od tada je promijenila nekoliko funkcija, a ideotvorci restauracije žele joj vratiti nekadašnji sjaj.

Da sada ožive radnici koji su ovdje pravili papir za monarhiju, iznenadili bi se da vide da je fabrika danas nacionalni spomenik. Ali i dom desetinama porodica. Evo kako sudbinu graditeljske cjeline fabrike “Papirna” vidi autor projekta revitalizacije.

“Novo rješenje podrazumijeva spoj raznih namjena, a jedno i pravljenje objekta koji čini cjelinu. Ovdje imamo sportsko igralište, muzičke klubove, bila je i dvorana za gimnastiku. Sport i zabava – tako smo pokušali napraviti jedan objekat”, rekao je Bernard Bostajnčić, arhitekt.

Bijeli krov pokriva sportsku salu. Prostor pored – hostel za mlade. Iza – tehnički muzej koji na jednom mjestu čuva eksponate industrijskog grada. U sportskoj sali – brojne mogućnosti.

“Objekat je napravljen u to doba sa veoma hrabrim konstruktivnim rješenjima. Tu su čelični nosači koji nisu vareni, jer tada nije bilo varenja, nego sa zakivcima, svodovi od cigle po 10 m. To je za to vrijeme bio tehnološki “boom””, istakao je Bernard Bostajnčić, arhitekt.

Danas još samo mala pivnica unutar kompleksa čuva devetnaestovjekovni graditeljski štih. Zbog debelih zidova jaka je fizička, ali ne i finansijska konstrukcija. Osim troškova restauracije, pitanje je šta s ljudima kojima je zenička fabrika papira odavno dom.

“Nismo radili predračun koliko bi sve koštalo. Pouzdali smo se da bismo mogli naći donatore i firme koje bi otkupile prostore i iz kojih sredstava bi se moglo finansirati”, kazala je Mirsada Aslani arhitektica.

Multifunkcionalnost “Papirne” ipak je preživjela. Ako ništa, njeni stanovnici su na koncerte mogli i u papučama.

Da cijeli kompleks i dalje čuva uspomenu na prvobitnu funkciju, pokazuje i naziv sportskog stadiona – Papirna. Ovdje su se održavali brojni koncerti 70-ih i 80-ih godina.

Svirali su Bijelo dugme, Indexi ali i grupa Pauk. No od svega je danas ostala – samo paučina.

Iako je revitalizacija ove nacionalne cjeline i dalje samo projekat, arhitekt je optimističan. Nada da se će stara fabrika dobiti novi sjaj i da će zvuk lopte i vrisak navijača opet odjekivati ovim terenima.

VIDEO MOŽETE POGLEDATI NA LINKU TELEVIZIJE N1:

loading...