Ministar Lakić obmanuo zastupnike? Ured za zakonodavstvo FBiH iznio niz primjedbi, Zakon usvojen bez obaveznog Mišljenja stručnjaka

“Lex Željezara” (Zakon o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica) zvanično je usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH početkom ovog mjeseca. Ovaj posebni zakon (lex specialis) omogućava Vladi Federacije BiH direktno preuzimanje upravljanja nad kompanijom. Navodni cilj je stabilizacija preduzeća, zaštita radnih mjesta i očuvanje proizvodnje.

Zakon je usvojen na vanrednoj sjednici održanoj 8. juna 2026. godine sa 70 glasova za, a potvrđen i izglasan 11. juna u Domu naroda. Dokument u čijem posjedu je Zenicablog ukazuje na to da je federalni ministar i predlagač Zakona Vedran Lakić (SDP) obmanuo javnost i zastupnike oba Doma Parlamenta FBIH kazavši da je Vlada kao predlagač “Pribavila sva pozitivna mišljenja nadležnih institucija”.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je tokom svojih izlaganja u oba doma Parlamenta FBiH, pružio detaljna pojašnjenja o tome kako su se ispunile sve pravne, ekonomske i formalne zakonske pretpostavke da država izvrši intervenciju u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o..

Kako je Zenicablogu potvrđeno, danima prije (nepun mjesec) usvajanja u Domu naroda Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Vlade Federacije BiH je donio Mišljenje u kojem iznosi niz zamjerki. Čak i da ih nije bilo, zakoni nalažu da se daju odgovori na mišljenje prije nego Zakon dođe pred zastupnike,  što ovaj put nije učinjeno.

Dodatno, Ured za zakonodavstvo FBiH ukazao na potrebu dodatnog pravnog obrazloženja Zakona o postupku izvanredne uprave u Novoj Željezari Zenica.

Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dostavio je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Mišljenje na Nacrt zakona o postupku izvanredne uprave u gospodarskom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH. U Mišljenju se navodi da je obrađivač zakona kao ustavni temelj za njegovo donošenje naveo odredbe Ustava Federacije BiH koje uređuju nadležnosti Parlamenta Federacije.

Međutim, Ured smatra da je ustavni osnov potrebno dodatno precizirati i proširiti, imajući u vidu da predloženi zakon ne uređuje isključivo procesna pitanja i organizaciju sudske zaštite, nego uvodi poseban normativni instrument za rješavanje izuzetnih sistemskih rizika u privredi, sa značajnim elementima ekonomske politike, finansijske stabilnosti i intervencije u privrednom sistemu Federacije BiH.

Ured je ukazao i na potrebu terminološkog usklađivanja teksta zakona, navodeći da se dostavljeni akt ne može označavati kao „prijedlog zakona“, već kao „prednacrt“ odnosno „nacrt“, u skladu sa fazom zakonodavnog postupka u kojoj se nalazi.

Posebna pažnja posvećena je činjenici da se predloženi zakon odnosi na jedno konkretno privredno društvo. Ured podsjeća da je paralelno pripremljen i opći zakon kojim bi se sistemski uredio postupak izvanredne uprave za sva privredna društva od sistemskog značaja u Federaciji BiH.

Zbog toga je sugerirano da se razmotri mogućnost istovremenog usvajanja oba zakona kako bi se izbjegla odstupanja od načela jednakosti pred zakonom i osigurala pravna sigurnost.

Prema stavu Ureda, opravdanost donošenja posebnog zakona za jedno privredno društvo zahtijeva dodatno i detaljnije pravno obrazloženje, naročito sa aspekta jednakosti svih subjekata pred zakonom.

Također je ukazano na potrebu dodatnog preispitivanja rješenja koja se odnose na odnos predloženog zakona prema ranije pokrenutim stečajnim, predstečajnim i likvidacijskim postupcima, budući da se predložena rješenja razlikuju od onih sadržanih u ranijem općem tekstu zakona.

Jedna od važnijih primjedbi odnosi se na član kojim su definirani ciljevi zakona. Ured smatra da sadržaj tog člana po svojoj prirodi ne predstavlja normativnu odredbu zakona, već razloge za njegovo donošenje, te da bi takvi elementi trebali biti sadržani u obrazloženju zakona.

Stoga je predloženo da se navedena odredba preformulira na način da jasno definira cilj i svrhu instituta izvanredne uprave.

Ured je također konstatovao da obrađivač nije postupio u skladu sa Uredbom o procjeni uticaja propisa te je zatraženo da se u roku od deset dana dostavi popunjen obrazac za provođenje procjene utjecaja predmetnog zakona.

Kada je riječ o usklađenosti sa pravnom stečevinom Evropske unije, Ured je dostavljenu Izjavu o usklađenosti ocijenio nepotpunom te je dao više tehničkih i sadržajnih primjedbi.

Između ostalog, zatraženo je usklađivanje terminologije, preciziranje stepena usklađenosti i navođenje činjenice da je rok predviđen Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju istekao. Također je naglašeno da, ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima se vrši usklađivanje, to treba jasno konstatovati u predviđenim obrascima.

Zaključno, Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije nije osporio mogućnost donošenja predmetnog zakona, ali je ukazao na potrebu dodatnog pravnog, ustavnog i sistemskog obrazloženja, preciziranja pojedinih odredbi te usklađivanja prateće dokumentacije prije nastavka zakonodavne procedure.