Kako zaštiti proizvode i dobiti oznaku geografskog porijekla u BiH? – viša cijena i olakšan plasman

Naknada za podnošenje zahtjeva za registraciju iznosi 30 KM, za provođenje postupka registracije 500 KM te za upis u registar 30 KM.

– Nakon završenih određenih procedura, provjera, studija, prikupljanja dokumentacije Nevesinjski krompir postao je prvi brendirani proizvod u RS, a oznaka zaštite geografskog porijekla osigurava velike dobrobiti, bolju poziciju na tržištu i veću cijenu – kaže za eKapiju Dragan Šepa iz Privredne komore Republike Srpske.

Kako on ističe, na domaćem i međunarodnom tržištu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda.

– U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze. Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije i više se cijene zbog njihovih sastojaka, načina proizvodnje i podneblja iz kojeg dolaze. Proizvođačima je olakšan plasman, a potrošači na tržištu lakše prepoznaju tradicionalne proizvode koji na pakovanju imaju posebne oznake – pojašnjava Šepa.

Oznaka zaštite geografskog porijekla, kaže, daje potrošaču sigurnost da je prizvod prošao dodatne kontrole u vezi sa bezbjednošću i da ima neka svojstva koji takav proizvod na drugom području nema.

– Oznake porijekla i geografskog porijekla takođe doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i podizanju kvaliteta proizvoda.

Osim navedenih benefita za proizvođače, registracija oznake geografskog porijekla ima pozitivan učinak i na područje s kojeg taj proizvod potiče, kažu nam u Agenciji za sigurnost hrane BiH.

– Izravna veza proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području, te doprinosi ruralnom razvoju, osobito onih udaljenijih i dislociranih područja. Prema rezultatima istraživanja tržišta proizvoda koji su registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla navedenim u “Studiji o gospodarskim koristima sustava kvalitete EU-a, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčenih tradicionalnih specijaliteta” koja je objavljena u 2019. godini, prodajna vrijednost proizvoda obuhvaćenih studijom bila je u prosjeku dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nisu certificirani. Prema ovoj studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.

Bosna i Hercegovina ima veliki broj tradicionalnih proizvoda čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze.

– Međutim, kako bi ti proizvodi bili registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla potrebno je i formalno-pravno kroz postupak registracije dokazati da isti zadovoljavaju sve uvjete za registraciju oznaka u skladu s propisima Bosne i Hercegovine. U tom procesu, svaki zainteresirani proizvođač ili udruženje imat će odgovarajuću podršku Agencije u okviru njezinih nadležnosti – kažu u Agenciji i ističu da je na nedavno održanom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo BiH-EU pozdravljen pomak koji je Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima poljoprivrede, postigla u oblasti izrade zakonodavnog okvira za zaštitu geografskih oznaka prehrambenih proizvoda.

Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode koji je na snazi u BiH usklađen je sa odgovarajućim zakonodavstvom EU, a oni koji žele registrovati oznakom geografskog porijekla svoje proizvode koji ispunjavaju propisane uslove mogu to neometano učiniti. Nakon što se registruje određeni prehrambeni proizvod u Bosni i Hercegovini, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, može se podnijeti zahtjev za registraciju na nivou Evropske unije. Zahtjev se podnosi Evropskoj komisiji putem Agencije za sigurnost hrane BiH.

– Privredna komora Republike Srpske je, u saradnji sa nadležnim institucijama, u ranijem periodu, organizovala radionice na ovu temu, a kako bi ukazala na činjenicu da bi promovisanje proizvoda, koji imaju određene osobine, moglo značajno doprinijeti ruralnoj privredi, poboljšanju prihoda poljoprivrednika i zadržavanju ruralnog stanovništva na tim područjima – dodaje Šepa, te napominje da značaj domaće proizvodnje i kupovine domaćih proizvoda Privredna komora Republike Srpske promoviše i ističe i putem svog dugogodišnjeg projekta “Naše je bolje”.

Proizvođačima i udruženjima koja su u dilemi u vezi s registracijom oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta preporučujemo da uzmu u obzir sve benefite navedenih oznaka i kapacitete kojima raspolažu, poručuju iz Agencije.

– Prilikom donošenja odluke o tome koja se od oznaka želi registrirati – oznaka podrijetla ili oznaka zemljopisnog podrijetla- potrebno je razmotriti može li se u tom definiranom zemljopisnom području odvijati proizvodnja, prerada i priprema. S obzirom na to da su motivi za registraciju, osim neograničene zaštite, u prvom redu bolji izgledi za plasman danog proizvoda, posebno bi trebalo uzeti u obzir i očekivanja potrošača. Četiri bosanskohercegovačka proizvoda koja su već registrirana oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla potvrđuju da naša udruženja mogu uspješno odgovoriti na postavljene zahtjeve za registraciju oznaka – navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH.