PERO Zenica
Zenica

Inicijativa za pokretanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

Želimo Vas informisati da je Centar ženskih prava iz Zenice (ranije Centar za pravnu pomoć ženama) danas podnio Inicijativu sa prijedlogom teksta Nacrta za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH koji se tiče stvaranja zakonodavnog okvira za sankcionisanje osoba koje vrše krivična djela putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Inicijativa je rezultat trogodišnjeg istraživačkog i konsultativnog rada.

Centar ženskih prava formirao je ekspertnu radnu grupu koju su činili/e Udruženje žena sudija u BiH, i eksperti/ce: Džumhur Jasminka – Ombudsmenka BiH; Zahiragić Adisa – sutkinja Kantonalnog suda Sarajevo; Maličbegović Enes – sudija Kantonalnog suda Zenica; Begić Jasmina – sutkinja Vrhovnog suda FBIH; Hadžiomerović-Muftić Hajrija – federalna tuziteljica; Glavaš Nedeljko – predstavnik MUP ZDK; Korajlić Nedžad – dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH je otklanjanje uočenih nedostataka u njegovoj primjeni u pogledu efikasnosti procesuiranja i kažnjavanja počinilaca krivičnih dijela: nasilje u porodici, ugrožavanje sigurnosti, zaštita ličnih podataka kao i zabrana neovlaštenog objavljivanja spisa, fotografija, raznih snimaka.

Podaci Centra ženskih prava, dobijeni neposrednim kontaktom sa klijenticama prilikom pružanja besplatne pravne pomoći, pokazuju da kroz dostupnost i širenje korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) dolazi i do povećanja nasilja nad ženama koje upravo karakteriše korištenje interneta za počinjenje djela, te korištenje različitih IKT kao sredstava izvršenja.
Podaci Centra za 2016 godinu: 2774 usluge besplatne pravne pomoći za 943 korisnice, 76% od sveukupnog broja klijentica je u svom životu doživjela neki vid nasilja, a 58% doživjelo nasilje putem interneta i mobilne telefonije.

Praksa pokazuje da čak i kada se nasilje putem IKT prepozna kao specifičan način vršenja psihičkog nasilja i dalje ostaje problem krivičnog procesuiranja počinilaca IKT nasilja, zbog zakonskog okvira koji ne reguliše izričito ovaj način izvršenja nasilja.

Ovakvo stanje rezultira problemima u primjeni člana 183. KZ FBIH, „ugrožavanje sigurnosti“, u pogledu propisanih radnji obilježja konkretnog krivičnog djela kao i da postojeći pravni okvir KZ FBiH ne propisuje konkretna krivična djela u vezi različitih okolnosti postupanja osoba koje koriste IKT.

“Objavljivanje ovog teksta je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.“

“Publishing of this text was funded by a grant from the United States Department of State. The opinions, findings and conclusions stated herein are those of the author and do not necessarily reflect those of the United States Department of State”.

Postojeća odredba člana 222. KZ FBiH ne pruža zadovoljavajući okvir za zaštitu žrtava nasilja u porodici koje je počinjeno putem IKT, a koje obuhvata vrijeđanje, uznemiravanje, uhođenje i proganjanje žrtve, lažno predstavljanje/krađu identiteta žrtve, te nedozvoljeno saopštavanje sadržaja intimne prirode koji se tiču žrtve ostalim osobama/javnosti s ciljem degradiranja i ponižavanja žrtve.

KZ FBiH određuje nasilje u porodici prilično općenito, što ostavlja mogućnost različitog tumačenja prilikom primjene u praksi, onda kada se radnja nasilja počini putem IKT.
Štetnost posljedica IKT nasilja je neupitna ako se uzme u obzir da nasilju može svjedočiti i šira publika, ukoliko se za nasilje koriste ne samo privatni kanali komunikacije, nego i otvorena komunikacija sa drugima s namjerom ocrnjivanja žrtve ili njenog dovođenja u nesigurnu, opasnu situaciju, naročito zbog trajnosti i snage jednom objavljene pisane riječi ili postavljene slike.
Opasnosti od nasilja u porodici putem IKT doprinosi i sposobnost napadača da žrtvu zlostavlja 24 sata dnevno, te nemogućnost bijega za žrtvu – zbog sveprisutnosti različitih modaliteta i sredstava komunikacije.

Predaje ove Inicijative označava i početak Kampanje „BEŽIČNO – NEVIDLJIVO, A BOLNO – zaustavimo nasilje nad ženama i djecom putem Interneta i mobilne telefonije“ koja će se kroz različite aktivnosti realizovati u 13 gradova širom FBiH.

Podrška svh aktera koji rade na pitanjima zaštite ljudskih prava, s fokusom na ljudska prava žena, bi nam mnogo značila. Pozivamo Vas da se pridružite Kampanji i podržite Inicijativu.

______________
FB Komentari koji slijede su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Zenicablog - KOMENTARIŠITE GORNJI ČLANAK pristojno i u skladu s etičkim normama javnog obraćanja! Redakcija Zenicabloga zadržava pravo da neprimjerene komentare bez upozorenja obriše, a u slučaju ponavljanja ili težih prekršaja i onemogući autora da nastavi komentarisanje!
 
loading...