Indeks bijede predstavlja jednostavan zbir nezaposlenosti, inflacije i kamatne stope koja se naplaćuje privatnom sektoru za kredite, umanjen za procentualnu promjenu u stvarnom BDP-u po stanovniku.
Ovaj vid analize implementiran je primarno od strane američkog ekonomise Artura Okuna. Za osnovni cilj index je imao mjerilo stanja ekonomskih prilika u državi. Naknadno je Index bijede zaprimio šire razmjere i počeo se implementirati na globalnom nivou sa ciljem determinacije zadovoljstva građana nastanjenih unutar države. Također je zaprimio i legitimnost u određivanju ekonomskog blagostanja država. Jedan od segmenata implementacije Indeks bijede se odnosi na okrilje politike u odnosu na svoj primarni cilj, a to je stanje ekonomskih prilika u državi.
U predmetnoj analizi pored stope nezaposlenosti i inflacije koje se primarno koriste za određivanje indeks bijede koristili smo i nivo prosječne kamatne stope koja je formirana u proteklom periodu za finasiranje privatnog sektora. Na ovaj način namjera je bila prikazati koorelaciju između stope nezaposlenosti, inflacije te udjela finasiranja privatnog sektora koje direktno utiče na ekspanziju i rast broja zaposlenih.
Kako bi prikazali realnu sliku indeks bijede u Bosni i Hercegovini paralelno smo koristili analizu za još 6 zemalja sa prostora Evrope i to: Hrvatska, Srbija, Makedonija, Italija Rumunija i Bugarska. Od navedenih zemalja pored Bosne i Hercegovine još su dvije zemlje kandidati za pristup EU (Srbija i Makedonija). Rumunija, Bugarska i Hrvatska se smatraju novijim članicama dok je Italija član od samog osnivanja. Prikazani podaci su za period od 2006 godine zaključno sa 2014 godinom.
Generalno većina zemalja posjeduje pozitivan trend izuzev Hrvatske i Italije kod kojih je primjetan značajan pad na skali Indeksa bijede. Bosna i Hercegovina je u ovom slučaju ostvarila pozitivan rezultat i indeks trenutno iznosi 32 poena u odnosu na 2006 kada je iznosio 40 (veći iznos predstavlja veću ‘bijedu’). Uzevši u obzir da je globalna eekonomska kriza stupila na snagu u periodu od 2008 godine i da je BiH zavnično izašla iz krize prošle godine rezultat se može smatrati zadovoljavajućim.
U odnosu na 2013 godinu kada je Indeks bijede iznosio 34 BiH je i u 2014 ostvarila pozitivan rezultat. Međutim ako uzmemo u obzir pokazatelje iz ostalih zemalja koje su uzete, možemo konstatovati da je generalno prisutan pozitivan trend čak i u nešto značajnijem omjeru nego što je to slučaj sa BiH. Iz ovoga se može zaključiti da pozitivan trend indeksa bijede u BiH nije rezultat reformi niti specifičnog ekonomskog oporavka već se može bazirati na ekonomskom oporavku zemalja u regionu. Sam izlazak većine članica EU iz recesije direktno je proporcionalan ovakvim trendovima u BiH.
Uzevši u obzir pojedinačne parametre koji su korišteni u analizi BiH je prema stopi nezaposlenosti u samom vrhu uz Srbiju i Makedoniju koje također nisu članice EU. Parametar koji u ovom slučaj izdvaja BiH jeste visina prosječne kamatne stope od 6,6% sa opadajućim trendom. Ova činjenjenica nam ukazuje na povjerenje koje bankarski sektor ima u privredu što baš i nije slučaj sa zemljama u regionu. Visina kamatne stope bi u narednom periodu mogla služiti kao triger za dalji trend ekonomskog rasta.
Autor: CPA – Adi Fišević (28.01.2016)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
