FOM SDP Zenica: Radno iskustvo svima- Želim da naglasim da će Forum mladih SDP Zenica od danas pa do 5.decembra sa svojim aktivistima promovirati svoju javnu politiku „Radno iskustvo svima“, iz razloga tog što mi mladi socijaldemokrati želimo da gradimo društvo jednakih šansi i prava za sve, što je jedan od osnovnih postulata socijaldemokratije.
Ovim putem pozivam sve mlade ljude kako u Zenici tako i u drugim gradovima širom BiH da nam se pridruže u radu, kako bi kreirali i provodili javnu politiku za mlade.Ono što je važno napomenuti jeste upravo to da ćemo mi, dakle, SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA ovu politiku pretvoriti u zakonska rješenja kako u FBiH tako i u RS jer želimo da omogućimo Radno iskustvo svim mladim ljudima, jer je upravo to preduslov za sticanje posla kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Nažalost danas samo privilegovani imaju tu mogućnost da steknu radno iskustvo i samim tim da se zaposle.Izmjenom zakona o Volontiranju u FBiH i RS-u, dakle oba entiteta želimo obavezati sve općine u državi da u roku od 6 mjeseci omoguće volontiranje svim mladim ljudima koji žele da volontiraju, dakle da mogu volontirati u svojoj lokalnoj zajednici, nakon kojeg bi mogli pristupiti polaganju stručnih I upravnih ispita I ispita općeg znanja.
Još želim da napomenem da su ovim zakonom o Volotniranju predviđene kaznene odredbe za odgovorna lica u Općini ili Gradu, odnosno za Općine ili Gradove koji ne postupe prema odredbama ovog Zakona.
Forum mladih SDP BiH Zenica želi ovom prilikom da se zahvali Gradskoj organizaciji SDP Zenica na pruženoj podršci u realizaciji aktivnosti vezanih za ovu javnu politiku.
Predsjednik Foruma mladih SDP BiH Zenica
Historija volontiranja u BiH
Volontiranje u Bosni i Hercegovni nije novina, međusobna pomoć pri izgradnji kuća, žetvi ili u održavanju infrastrukture postojala je oduvijek, i još uvijek je značajan faktor u razvoju ruralnih zajednica. Sigurno je da je novi državni sistem nakon Drugog svjetskog rata utjecao na razvoj društva i drugačije međuljudske odnose unutar države. Komunizam, koji je zasnovan na stvaranju besklasnog društva, na zajednici i uspostavi zajedničkoga vlasništva, 40-ih godina prošlog vijeka stvorio je savršenu podlogu za uspostavljanje prvih korijena današnjeg volonterizma. Radne akcije su savršen primjer kako država može da utječe na razvoj zajednice i osnaživanje položaja mladih. Za vrijeme trajanja Petogodišnjeg plana (1947. – 1952.) zabilježeno je da je više od milion mladih je uzelo učešće u nekoj od radnih akcija.
Zakonski, radne akcije nikada nisu bile obavezne, ali je Jugoslavenska vlast istjecala izrazitu političku i vaspitnu bitnost odazivanja na ovakve vrste pokreta što je kasnije dovelo do toga da se mladi dobrovoljno odazivaju i učestvuju na radnim akcijama širom bivše SFRJ. Jedna od često korištenih parola kojima je Jugoslavenska vlast u mladima budila osjećaj odgovornosti i pripadnosti je bila: „Mi gradimo prugu – pruga gradi nas.“
Volontiranje u BiH danas
Danas u Bosni i Hercegovini, kao i u državama bivše Jugoslavije, volontiranje je uređeno Zakonom i konstantno se radi na unaprijeđenju položaja volontera/ki. Države su na relativno slične način uredile ovu oblast. Da bi mogli sa razumijevanjem pristupiti analizi i rješavanju problema, definisat ćemo ključne pojmove ove javne politike:
Volonter/ka – osoba koja dobrovoljno ulaže svoje lično vrijeme, trud, znanja i vještine bez naknade u svrhu obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro.
Organizator volontiranja – je institucija ili pravno lice koje organizuje volontiranje.
Dugoročno volontiranje – obavljanje volontiranja dužeg od 240 sati u najmanje 3 mjeseca bez prekida, u skladu sa zakonom.
Zakon o volontiranju Republike Srpske ne definiše dugoročno volontiranje, ni ti volontiranjem u struci omogućuje stjecanje radnog iskustva. Volonteri/ke iz Federacije Bosne i Hercegovine imaju ovu mogućnost i samim tim postaju konkurentniji na tržištu rada. Međutim, problem nalazimo u tome što ni jedan zakon o volontiranju ni u jednom svom dijelu nije naveo da se volontiranjem u struci stječe
mogućnost polaganja stručnog ispita. Ovom izmjenom doveli bi do priznavanja volonterizma od strane institucija i volonterima/kama omogućili ravnopravan status na tržištu rada.
Organizator volontiranja po Zakonu RS-a i FBiH može biti: organ uprave, upravna organizacija, organ jedinice lokalne samouprave, organ izvršne vlasti, organ zakonodavne vlasti, ombudsmen, organ sudske vlasti, tužilaštvo, pravobranilaštvo, ustanova za izvršenje krivičnih sankcija, zatvor i organ za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine, javna ustanova, pravno lice registrirano u skladu sa zakonima
entiteta ili Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH, privredna društva, vjerske zajednice i privatna ustanova koja se bavi zdravstvenom zaštitom, obrazovanjem i vaspitanjem.
Problemi sa kojima se susrećemo pri provođenju zakona.
Državne institucije ostale su iz nekog razloga isključene iz ovog procesa, ostale su pri ”starom” sistemu. Tačnije, radno iskustvo i praksu omogućiavali su i omogućavaju putem Zakona o radu FBiH, zapošljavanjem pripravnika/ca. Mana ovakvog pristupa je u tome što priliku daju manjem broju mladih, te ostavlja prostora za moguću korupciju i favorizacije prilikom selakcije kandidata/kinja. Da je dobijanje mjesta
pripravnika/ce težak i zahtjevan proces svjesni su svi mladi koji su nakon završenog fakulteta krenuli u ovaj proces. Mladi su ti koji su i do sada dobijali mrvice, budžeti se iz godine u godinu smanjuju i to svaki put na stavkama koje se tiču upravo njih.
Nesprovođenje Zakona o mladima je ustaljena praksa od općina pa do entitetskog nivoa, pa tako i Zakon o volontiranju proživljava istu sudbinu. Mjesta za obavljanje pripravničkog staža je sve manje, svjesni smo da zaista samo nekolicina sretnih ima priliku da odradi prijeko potrebni pripravnički staži i samim tim pored zarade osigura i pravo polaganja stručog ispita.
Isključenost državnih institucija dovela je do toga da emprijska istraživanja pokazuju da 78,7% mladih nikada nije učestvovalo u volontiranju, stažiranju ili pripravništvu. Od volontiranja je napravljen elitistički koncepet dostupan samo izabranima, a ne
sveoubhvatni i inkluzivni proces za sve. Ovaj podatak je porazan, uzimajući u obzir da toliko institucija, organizacija i instucija ima mogućnost akreditovanja, kao preduslova za organizovanje volontiranja. Postavlja se pitanje, zašto su aktivnu ulogu u akreditovanju uzele samo nevladine organizacije, šta je sa državnim institucijama, zašto se npr. ni jedna jedinica lokalne samouprave nije akreditovala?
Iz analize Zakona o volontiranju i volonterizmu u zapadnim demokratijama uvidjeli smo da promocija i poticanje mladih na volontiranje počinje u srednjim školama. Škole samostalno orgnizuju volonterske akcije ili obavezuju svoje učenike/ce na volontiranje. Kako je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini komplikovan, te bi bilo nemoguće obavezati svakog učenika/cu na volontiranje (i činjenica da je veoma mali broj mogućnosti za volontiranjem), zakonima o volontiranju može se savjetovati školama da prije svega postanu organizatori volontiranja i pruže priliku velikom broju studenata/tica veoma važno radno iskustvo.
Mladi su mišljenja da bi bili zainteresovaniji za volontiranje kada bi ih više o tome informisali, a smatramo da se škole i općine (kao institucije najbliže građanima/kama) mogu i moraju aktivnije uključiti u animiranje i promociju dobrovoljnog rada. Volonterske prakse i poticanje ovakvog rada među mladima preduzele su samo nevladine organizacije i podmaltci političkih partija.
Ponovnim vraćanjem zakona o volontiranju skupštinske klupe stvaramo mogućnost unaprijeđenja položaja volonterki i volontera u našem društvu, obavezujemo državne institucije da ovaj put uzmu aktivniju ulogu u organizovanju volontiranja, a obezbjeđujemo velikom broju mladih bez radnog iskustva mogućnost stjecanja istog. Ekonomske prilike u državi, konstani rezovi budžeta dovode i do sve manjeg
broja pripravničkih mjesta, a mladi ostaju bez prijeko potrebne prakse. U izmjenama zakona akcent treba biti na akreditovanju državnih institucija i pravnom priznavanju volontiranja kao radnog iskustva, kao jednog od preduslova za polaganje stručnog ispita. Izmjenama želimo svima pružiti radno iskustvo i time poboljšati pložaj mladih na tržištu rada.
Naša rješenja za poboljšavanje volontiranja u BiH
Socijaldemokratska partija BiH i Forum mladih SDP BiH su izrdili cijelokupnu javnu politiku o volontiranju u BiH. Kroz ovu javnu politiku sagledana je trenutačna situacija u BiH kada je u pitanju volontiranje u našoj državi.
-Volontiranje u FBiH:
SDP BiH će u Parlamentu FBiH u parlamentarnu proceduru uputiti izmjene i dopune zakona o Volontiranju FBiH kojima će pkušati otkloniti nedostatke sadašnjeg zakona. Ovim zakonskim rješenjem će se unaprijediti volontiranje u FBiH na način da:
Osobama koje volontiraju duže od godinu dana u svojoj struci će biti zagrantovano zakonom pravo da će moći polagati stručni upravni ispit, ispit općeg znanja i sve druge ispite i provjere znanja koje postavljaju kao uslov godinu dana radnog iskustva
Zbog činjenice da većina lokalnih zajednica volontere je primala po starom Zakonu o radu FBiH, a po novom Zakonu o radu je ukinuta mogućnost prijema volontera potrebno je akreditovati lokalne zajednice za organizovanje volontiranja po ovom zakonu. Izmjenama i dopunama zakona se općine obavezuju u roku 6 mjeseci akreditovati za volontiranje, usvojiti pravilnik o prijemu volontera i odrediti službenika za nadzor rada volontera
Također na ovaj način se povečava mogućnost mladim ljudima da dobiju priliku za sticanje radnog iskustva u svojoj lokalnoj zajednici. Ovim izmjenama i dopunama zakona će se omogućiti transparentniji prijem volontera Za općine koje ne budu poštovale ovaj zakon predviđene su kaznene odredbe
-Volontiranje u RS-u:
SDP BiH će uputiti inicijativu Skupštini RS i Vladi RS-a da se u parlamentarnu proceduri u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputi zakon o izmjenama i dopunama zakona o Volontiranju u RS.
Izmjene i dopune zakona će ići u pravcu:
Priznavanja dugoročnog volontiranja u struci kao radnog iskustva nakon kojeg se može polagati stručni upravni ispit i svi drugi ispiti za koje je radno iksutvo preduslov
Obavezivanje Općina i Gradova u RS da moraju pružati mogućnost sticanja radnog iskustva u jedinicama lokalne samouprave na osnovu Zakona o volontiranju
Obvezati Skupštine Općina u RS da usvoje jasne pravilnike o načinu prijema volontera.
Ciljevi SDP BiH
– Svima omogućiti sticanje radnog iskustva i polaganje stručnih ispita – Hiljade mladih u BiH nakon završene srednje škole ili fakulteta ne može pronaći prvo radno iskustvo koje je predulv za polaganje stručnih upravnih ispita kao i mnogih drugih provjera znanja. Također mladi ne mogu aplicirati na poslove za koje je uslov radno iskustvo te tako nisu konkurentni na tržištu rada.
Sa druge strane hiljade mladih Bosanaca i Hercegovaca svakodnevno volontira u raznim organizacijama i ustanovama. Pomažu svoju zemlju i svoje društvo, a uzvraća im se neadekvatnim priznavanjem njihovog rada. Vrijeme je da stavimo tačku na takav degradirajući pristup volonterima, omogućimo im polaganje stručnog ispita i ravnopravan nastup na tržištu rada.
– Transparentniji način izbora volontera i otvoriti vrata lokalnih institucija za prijem svih volontera –
Naša zemlja ima najveću stopu nezaposlenosti među mladima u Evropi. Dok obrazovani ljudi nezaposleni sjede u kućama, stotine javnih preduzeća, institucija, općina, škola, bolnica i drugih ustanova im ne daju adekvatnu mogućnost volontiranja. Prijedlog SDP-a je da obavežemo sve ove institucije da otvore svoja vrata kako bismo omogućili radno iskustvo svima.
Također praksa je pokazala da je prijem pripravnika u javnim institucijama dosta netransparentan i nepravedan. Ovim izmjenama zakona lokalne samouprave će morati propisati transparentan način prijema volontera.
– Efikasnija administracija ilokalna samouprava – Obavezivanjem jedinica lokalne samouprave na prijem volontera i davanjem te
mogućnosti ostalim isntitucijama i organima uprave u BiH ćemo povečati broj mladih ljudi u administraciji koji će svojim znanjem i vještinama poboljšati administraciju u BiH a neće stvarati nove troškove.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
