Drugo lice priče: ZEDA i neiskorištene prilike u poljoprivredi – Nekoliko dana prije izbora bili smo svjedoci žestokih napada na centralnu razvojnu agenciju Zenice i slabe odbrane najinformisanijeg čovjeka ove agencije gosp. Muhsina Ibrahimagića. Nismo se tada htjeli mješati u „igru“ velikih jer su izbori bili na pragu, ali zbog važnosti teme i direktnog uticaja ove agencije na standard građana Zenice želimo iznijeti slijedeće činjenice.
ZEDA je počela sa radom 01.05.2004. godine. Dakle postoji već 12,5 godina i po riječima direktora ovo je „ jedan od najuspješnijih projekata gradske uprave“, „sposobna da u potpunosti odgovori najstrožijim zahtjevima međunarodnih institucija koje finansiraju razvoj BiH“, „unijeli u naš grad preko 1,5 mil. eura“ .itd….
Sa druge strane su iznesene činjenice i navedeno da tamo radi 13 ljudi i da je ova agencija u 2015. godini na plate, topli obrok, regres i osiguranje zaposlenih utrošila 341 352,5 KM. Znači, za 12 godina je samo za ove troškove potrošeno preko 4 miliona KM iz budžeta što je za 1 mil. KM (deficit) više nego što je ova agencija „unijeli“ novca. Znači ova agencija nije mogla sebi obezbjediti plate, a kamoli da obezbjedi bolji standard građanima Zenice.
O dizanju kredita agencije neću pisati jer ne želim da raširim temu.
Činjenica je da ZEDA nije realizovala niti jedan projekt iz poljoprivrede, a mogućnosti su i sada velike. Npr. IFAD (međunarodna fondacija za poljoprivredu) je po riječima Patrika Herlanda (bivši glavni menadžer) od 1997. godine do danas u BiH investirala preko 200 miliona dolara (380 mil. KM) i od toga u Zenicu nije došla niti jedna marka. Znači nije imao ko da traži, a kako su to radili naši susjedi pokušaću ukratko da opišem:
-Polovinom godine završena implementacija IFAD-ovog projekta „Razvoj modela za uključivanje siromašnih u lanac vrijednosti jagodičastog voća“ čija je vrijednost 4 miliona maraka (više nego je ZEDA „unijela“ za 12,5 godina) i ovaj projekt je realiziran tokom 2015. i 2016. godine u općinama Žepče, Zavidovići i Maglaj. Uslovi su bili slijedeći: kooperanti učestvuju do 50 % sa grejs periodom od 5 godina i otplatom od 20 godina kroz proizvode. Projekt bi trebao donijeti novih 20 000 t jagodičastog voća odnosno proizvesti vrijednost 60 mil. KM svake godine. Standardan uslov IFAD-a je da i općina/grad mora učestvovati u njihovim projektima i to učešće je uglavnom 30-tak %. Od ovih iznesenih činjenica, više boli da je projekt koordiniran i od Federalnog ministarstva za poljoprivredu i njihovog PCU ureda za koordinaciju projekata, a vjerovatno uz preporuke kantonalnog ministarstva za poljoprivredu koje ima sjedište u Zenici. O kriterijumima ovog ministarstva koje svake godine dijeli 2 mil. KM smo se oglašavali više puta , ali ne pije vode. Dakle niko da se sjeti Zenice i zeničkih poljoprivrednika.
– Projekt IFAD-a „ Poboljšanje uvjeta života na selima na prostoru F BiH“ , 18 mil. KM. Uključeno 15 gradova, a iz ZDK opet Žepče, Zavidovići i Maglaj. To je bilo 38 projekata po 200 000 KM od čega se 70% dobija gratis , a ostalo općina/grad.
-Nedavno se zatvorio IFAD-ov poziv za projekte „Razvoj ruralne konkurentnosti“ vrijedan 61,4 mil. KM, od čega je 7,3 mil. KM za ZDK a odabrani su Vareš i Breza. Interesantno je da niko iz Vareša nije uopšte aplicirao te nije čudo što je Vareš jedna od najnerazvijenijih općina u BiH.
Pored IFAD-a ima i mnogo drugih organizacija koje ulažu u poljoprivredu ako imaju sa kim sarađivati u općinama/gradovima. To ću ukratko pojasniti kroz implementirane projekte za poljoprivredu Žepačke agencije za razvoj (RAŽ):
– Konkurentnost jagodičastog voća , njemački GIZ, 2014/15, općine Žepče, Tešanj, Teslić.
– Uvođenje IP jagodičastog voća 2015/16, Švicarski Caritas.
– Jačanje lanca vrijednosti jagodičastog voća u BEAR regiji, 2014/15, njemački GIZ, općine Tešanj, Teslić, Žepče.
– Pristup tržištu malih farmera u BiH , 2014/15, OXFAM italija.
– Poboljšanje životnih uslova na selu, izgradnja i obnova ruralne infrastrukture 2012/2015, IFAD, OPEC.
– Stvaranje zajedničkih prostora, zadruga i udruženja iz resora poljoprivrede, Hrvatska.
– Ekonomsko osnaživanje žena u agrobiznisu 2013, Nizozemska……
Ima, vjerujte, još mnogo projekata koje je ova mala agencija implentirala, ali neću više da nabrajam jer će tekst izgubiti smisao.
U realizaciji ovih projekata, pored razvojnih agencija u gradovima, učestvuju i udruženja i zadruge kojih u Zenici i nema mnogo, priznaćete. IFAD će krajem godine objaviti Javni poziv u kojem će moći svi gradovi učestvovati (prvi puta) , ali bojim se da osim privatnih zadruga drugi nisu spremni za ovaj poziv jer nisu dovoljno razvijeni da mogu u njima učestvovati. Dakle, narodu opet „mrka kapa“. Zato apelujem , da je bolje danas nego sutra da gradska administracija pomogne razvoj civilnog sektora poljoprivrede po uzoru na Kakanj (počeli prije dvije godine i odoše naprijed ili Žepča) jer zenički poljoprivrednici i udruženja nemaju sredstava za iskorak naprijed. To ja naš savjet i novom gradonačelniku, kako se ne bi mjerili sa Varešom. Tešanj, Žepče i Visoko su već davno nedostižni za Zenicu, Kakanj odmiče polako, a mi se svađamo i prijetimo jedni drugima dok narod ispašta.
Dakle, dragi čitaoci (nadam se da ih ima) sami izvedite zaključak da li je ZEDA u sektoru poljoprivrede mogla i morala uraditi puno više.
Spahić Jakub / eko tvrtkovac
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
