Đidić: Igračima smo osigurali 275.000 KM: Iako smo na udaru, parnice nismo gubili

Tim povodom razgovarali smo sa predsjednikom Sindikata profesionalnih fudbalera Aldinom Đidićem.

Đidić i sam kaže da će za Sindikat biti puno posla, ali se ne boje izazova. Govorio je i o drugim veoma zanimljivim temama, ali i o radu Sindikata, odnosu sa klubovima, pravima nogometaša…

“U periodu uoči i u toku samog prelaznog roka primamo brojne upite od strane igrača, naših članova, koji žele da riješe svoj status. Trenutno zaista imamo mnogo posla, kojeg ćemo, vjerujem uspješno okončati u korist igrača. Kada su u pitanju transferi, odnosno činjenica da naši klubovi ne prave velike transfere, moramo sagledati sve faktore koji utiču na proces prodaje igrača. Utakmice Premijer lige BiH nisu u cijelosti dostupne za gledanje u regionu, što utiče na popularnost samog takmičenja, ali i igrača. Većina terena na kojima se igraju susretu nisu dovoljno kvalitetni da bi igrači mogli pokazati svoje mogućnosti u potpunosti, a i sami klubovi nemaju takvu platežnu moć da osiguraju najbolje moguće uslove za razvoj igrača. Postoji tu još nekoliko faktora, poput kontinuiteta u trenerskom i upravljačkom segmentu, što bi donijelo stabilnost za razvoj igrača. Međutim, bez obzira na sve nedostatke, smatram da sve zainteresirane grupe trebaju zajednički raditi kako bi sadašnje stanje popeli na stepenicu više”, priča naš sagovornik na početku razgovora.

Nogometaši vrlo često pomoć traže od uruženja, na drugoj strani klubovi imaju svoja interna pravila, pa se desi da dođe i do nesporazuma, npr. suspenzije igračima od strane klubova i slično. Čest primjer je da klubovi ne žele povesti na pripreme nogometaša koji npr. ne želi produžiti ugovor koji ističe za pola godine. Nije li to malo čudno za profesionalni nogomet, jer u tom slučaju gube svi, nogometaš, klub…?

““Profesionalni fudbaler ne može ispaštati zbog takvih razloga. Nažalost, pravila bh. fudbala nisu u potpunosti usklađena s FIFA-inim pravilima, te su trenutno u domaćim okvirima strani fudbaleri mnogo bolje zaštićeni od domaćih. Primjera radi, u koliko se desi sa stranog fudbalera, koji nastupa u Premijer ligi, klub ne povede na pripreme, on može svega kroz nekoliko dana raskinuti svoj ugovor i pokrenuti postupak pred FIFA-om, dok domaći igrači moraju proći kroz višesedmičnu proceduru kako bi zaštitili svoja prava. Naš pravni tim je, između ostalog i zbog toga, u proteklim mjesecima sačinio nekoliko jako kvalitetnih dokumenata, mislim na izmjene i dopune Pravilnika o registraciji, statusu i transferu igrača, te novi standardni ugovor, koje smo dostavili Nogometnom/ Fudbalskom Savezu BiH uz inicijative za usvajanje. S tim dokumentima, koji su plod rada pravnih eksperata s višedecenijskim znanjem u različitim pravnim granama, te FIFPRO-a naše matične organizacije, koja u svojim redovima ima neke od najboljih sportskih pravnika u Evropi, značajno bi poboljšali položaj igrača u domaćem fudbalu, osnažili domaće fudbalere, te sistem približili međunarodnim standardima.”

Kao Sindikat, kako gledate na saradnju s klubovima, ranije ste imali i neke klubove koji nisu željeli ama baš nikakvu saradnju, ima li i dalje takvih slučajeva?

“Smatram da je saradnja dobra. Istina, uvijek ima slučajeva kada se odnosi naruše, ali smatram da tako mora biti, jer je to priroda ovog posla. Ne bi došlo do sporova između igrača ili kluba da strane nisu nezadovoljne i mi se čvrsto zalažemo za igrače, naše članove. Ono što mene, kao bivšeg fudbalera naročito raduje, jeste što postoje klubovi koji se nama obraćaju s upitima za pomoć, pravno savjetovanje i podršku, jer su prepoznali, ako u startu ne riješe određeni problem, sigurno ćemo im se javiti prije ili poslije. Istakao bih da su dva velika kluba u BiH obustavili određene postupke protiv igrača našom intervencijom, te su promijenili interne akte kluba s obzirom na to da su spoznali da ima neko, ko štiti igrače i to radi jako dobro”.

Po vama šta nam donosi 2020. godina, u klubskom nogometu, konkretno evo Premijer liga Prva liga FBiH i Prva liga RS. Bila je tu i akcija VAR, mnogi se nadaju da će se sada stvari promijeniti na bolje zbog toga?

“Iskreno se nadam da će akcija VAR rezultirati promjenama na bolje. Imate prošlosedmični izvještaj INTERPOL-a o integritetu u sportu, gdje je na prvoj strani priča o toj akciji i bh. fudbalu. Zaista, to nanosi mnogo štete u ugledu našeg fudbala. Profesionalni vijek jednog igrača je i suviše kratak da bi na njegovu budućnost uticali raznorazni mešetari i osobe s kriminalnim namjerama. Moramo svi uložiti napore, svako u skladu sa svojim mogućnostima i ingerencijama, da unaprijedimo bh. fudbal. A, kada je u pitanju ova godina, sigurno nas očekuje izuzetno zanimljiva polusezona u Premijer ligi BiH. Ako posmatramo regionalno, naša domaća liga je najinteresantnija. Vjerujem da će se voditi bitka za sami vrh, ali i za opstanak do kraja prvenstva. Kada je u pitanju Prva Liga FBiH i Prva Liga RS, mogu reći da naravno posmatramo i dešavanja u tim takmičenjima. Jedna od budućih inicijativa, koju planiramo realizirati u ovoj godini, jeste otvaranje pitanja o uvođenju profesionalnih ugovora za Prvu Ligu FBiH i Prvu Ligu RS.”

Česta tema je dovođenje ‘isluženih’ igrača iz regiona u naše klubove, dok npr. mladi nogometaši iz Omladinskog pogona ne mogu dobiti šansu ili se šalju odmah na posudbe i tako iz sezone u sezonu. Zbog čega nam je lakše dovesti nogometaša od 30+ godina sa strane, a ne pružiti šansu mladiću od 20 godina koji je uz to ponikao u klubu?

“Mi kao Sindikat Profesionalnih Fudbalera u BiH smo pokušali doprinijeti rješavanju tog negativnog trenda. U našem prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o registraciji, statusu i transferu igrača napravili smo mehanizam vezan za mlade igrače. Naime, premijerligaški klubovi imaju mogućnost da u svojim redovima imaju 5 igrača s amaterskim ugovorima, ako su oni iz vlastitog pogona. A naš prijedlog sačinjava primoranje klubova da tim igračima već u prvom nadolazećem registracionom period ponude profesionalni ugovor. Tako povećati ćemo broj profesionalnih mladih igrača i samim tim odnos klubova prema njima mora biti drugačiji, nego prema amaterima.”

O radu Sindikata, finansiranju, članarini…

Kako se finansirate?

“Sindikat Profesionalnih Fudbalera u BiH je financiran od podrške matične organizacije FIFPRO, sponzora, koje uspijemo pridobiti za pokrivanje troškova manifestacije Kristalnih 11, te mojih vlastitih sredstava. Za vrijeme igračke karijere sam imao priliku da dugi niz godina igram inostranstvu. Imao sam mogućnost da ostanem živjeti vani, ali sam se odlučio vratiti i ovdje pokrenuti ovu organizaciju, kako bi pomogli igračima.”

Kolika je visina članarina, koliko imate članova?

“Godišnja članarina iznosi 50 KM. Od iznosa godišnje članarine koju sakupimo, mi direktno financiramo igrače koji se nađu u kriznim situacijama. Primjera radi, ako budu primorani da napuste stan zbog neplaćanja kluba, ili nemaju novca za hranarinu. Bitno je da igrači shvate da je njihova solidarnost jako bitna. Ako je jednom igraču trenutno dobro, ako je u stabilnoj sredini, ne smije zanemariti informaciju da je njegovom kolegi u drugom klubu loše. Trenutno imamo 446 članova i jako sam ponosan na taj podatak. Prošlu, 2019-u godinu, smo dočekali s 302 člana i ostvarili smo značajan napredak. Igrači prepoznaju naš rad, svakim danom sve više njih nam se obraća. Naša predviđanja su da ćemo do kraja takmičarske sezone 2019/20 imati više od 520 članova, čime bi bili jedan od najvećih regionalnih Sindikata. Naši članovi mogu biti profesionalni igrači, amaterski igrači naših nižih liga, fudbalski treneri, igračice Premijer lige BiH za žene, te bh. igrači u inostranstvu.”

Koliko imate uposlenih? Koja je vaša uloga, da li ste profesionalno angažovani sa platom ili je to počasna funkcija?

“Imamo jednog administrativnog radnika u kancelariji, suradnika za komunikaciju, te mene kao profesionalno angažiranu osobu u organizaciji. Pored toga, imamo tim od dva eksterna pravna savjetnika, te dvije renomirane advokatske kancelarije, koje su među vodećima. Eksperti iz sportskog prava, radnog prava, ugovornog prava i drugih grana prava su s nama i čine naš tim i kada sagledam kako su počeci za osnivanje ove organizacije bili zahtjevni, danas mogu reći da imamo zaista snažan tim, koji može pomoći našim članovima, ma gdje god da igraju fudbal.”

Na koliko slučajeva ste radili u 2019. godini, koliko sudskih procesa ste vodili i koliko ste istih dobili?

“U godini iza nas imali smo 57 slučajeva, a trenutno je njih 25 aktivno. Svaki slučaj smo do sada dobili. Ako bi sračunali u brojkama, u proteklih 12 mjeseci osigurali smo igračima iznos veći od 275.000 KM kroz naš rad. Trenutno imamo slučajeve, gdje zastupamo i branimo igrače od Uzbekistana, do Kine. A, među posljednjima su bili aktivni, i često u medijima spominjani, slučajevi igrača protiv NK Čelik, gdje su početkom ove sedmice raskinuti ugovori na osnovu tužbi za deset igrača, a postupci se nastavljaju kako bi se utvrdio iznos dugovanja. Ti postupci su jedna posebna priča i mi ćemo se u petak (op.a sutra) oglasiti tim povodom i iznijeti neke podatke. Jedan od velikih problema našeg fudbala jeste snažan položaj Kantonalnih/ Registracionih Saveza, koji imaju apsolutnu moć i ponašaju se kako hoće, bez obzira na posljednice koje nanose igračima, a mogu im poručiti da tako neće moći. Bez obzira u kakvom vremenu živimo, ipak ovdje ima itekako države, postoje zakoni i pravila koji se moraju poštovati.”

U NS BiH su nam rekli ‘ko je taj sindikat? Gdje su registrovani?’. Ako na možete pojasniti to, odnosno dati odgovore na ova pitanja, te reći kakav odnos uopšte imate sa Savezom?

“Mi se obratimo Nogometnom Savezu BiH s inicijativom da usvojimo novi standardni ugovor, koji bi uredio problem pravljenja duplih ugovora, što klubovi vrlo često koriste. Na taj način krše zakone, varaju državu i nanose štetu igraču. Savez u svom odgovoru stavlja upitnik iznad nas u smislu našeg postojanja i govori da ne znaju ništa o duplim ugovorima, a nijedan ugovor u bh. fudbalu se ne može ovjeriti bez Nogometnog Saveza. To govori i pokazuje mnogo toga. Kada je u pitanju naša organizacija, mi poslujemo po zakonima države, uredno obavljamo revizije poslovanja, plaćamo porez, registrirani smo u državnom Ministarstvu Pravde kako bi mogli raditi na čitavoj teritoriji BiH, članica smo punopravna Saveza Samostalnih Sindikata BiH, te dio porodice FIFPRO, a naša matična organizacija je sa svakim našim poslovnim korakom upoznata. Da se razumijemo, mi imamo kontakte i komunikaciju s fudbalskim Sindikata širom svijeta. I u drugim se organizacije poput naše nalaze u poteškoćama kada je u pitanju odnos sa državnim Savezom. Naš kolega Mirko Poledica u Srbiji ima ogromnih problema sa Savezom Srbije, naši prijatelji u Turskoj, Makedoniji i drugim zemljama prolaze kroz slična iskustva. Naš stav spram Nogometnog Saveza BiH je jasan. Evidentno je da postoji tenzija u tom odnosu. Za to nema potrebe. Pozivali smo i pozivat ćemo na socijalni dijalog. U našim namjerama nećemo odustati. Naša ruka za suradnju je ispružena, jer želimo novi standardni ugovor, želimo usvajanje izmjena pravila, inicijativa, želimo zdravije okruženje i uređen sistem za igrače koji igraju u BiH.”

Kada zastupate nekog nogometaša, kako to ide? Da li se angažuje advokat, ko pokriva troškove? Ko pokriva troškove ako izgubite parnicu?

“Zastupanje igrača kreće od onog trenutka kada se nama obrati. Mi poštujemo autonomnost igrača da sami donose odluku kome će se obratiti za pomoć. Kada nam se obrate, sagledamo situaciju, dokumentaciju i donosimo pojedinačne strategije za svaki slučaj. Advokat se angažuje u onom trenutku kada moramo izaći pred organe pravde i tu nastaju jedini troškovi za igrače u smislu naknade za rad advokata i to tek onda kada se slučaj dobije i okonča u jednom razumnom iznosu koji je znatno manji nego što su standardni za tu branšu. Naše je da osiguramo igraču najbolju moguću pravnu zaštitu. Na udaru smo brojnih struja i u ovoj sferi poslovanja. Bilo je onih koji su kršili advokatski kodeks, lažno se predstavljali da su advokati, naplaćivali unaprijed novac, te ogromne procente od slučajeva od 15-20% i to smo sve prekinuli. Parnice do sada nismo gubili, te ne mogu dati odgovor ko pokriva troškove ako izgubimo, jer se još nismo pronašli u toj situaciji i nadam se da nećemo (kroz smijeh..)”

Kako se biraju ljudi na pozicijama u Sindikatu, te koliko traju njihovi mandati?

“Svake godine Sindikat Profesionalnih Fudbalera u BiH organizuje Skupštinu, gdje se biraju tijela, usvajaju izvještaji i donose strategije. Na posljednjoj Skupštini smo usvojili četverogodišnju strategiju za razvoj naše organizacije, gdje ćemo se posvetiti pružanjem mogućnosti visokoškolskog obrazovanja za naše članove, mentalnoj zaštiti, financijskom savjetovanju i program nakon završetka igračke karijere. Mandati traju četiri godine, kao što zakon propisuje.”

Gotovo uvijek se u javnosti kada je Sindikat u pitanju spominje samo vaš ime, što svakako nekada i nije dobro. Da li ima još ljudi na funkcijama u Sindikatu, ako ima, da li se može znati tko su ti ljudi?

“Ovo je organizacija od igrača za igrače. Predsjednik je moj kolega Vitomir Paškalj, a članovi našeg Upravnog odbora i Nadzornog odbora su bivši i sadašnji fudbaleri poput Karića, Ahmetovića, Bogičevića, Jusića i drugih. Ja sam u fokusu javnosti zbog toga što sam svoju igračku karijeru završio i što nezavisnim od bilo koga i tako mogu primati “udarce” za samu organizaciju, jer je zaista mnogo štetnih ljudi u našem fudbalu ugroženo pojavom Sindikata profesionalnih Fudbalera u BiH. Našim sastancima prisustvuje uvijek veliki broj igrača, redovni ih posjećujemo, informiramo i planiramo skupa. Ima već onih, koji su izrazili želju da se profesionalno priključe Sindikatu kada završe karijeru i to me raduje”, dodao je Aldin Đidić, predsjednik Sindikata profesionalnih fudbalera na kraju razgovora za SportSport.ba.