Biznis

Banke u BiH i dalje male za velike projekte

Banke u BiH i dalje male za velike projekte

Banke u BiH i dalje male za velike projekte- Komercijalne banke u BiH još nisu sposobne kreditirati velike infrastrukturne projekte od nekoliko stotina miliona maraka, tako da će to i dalje biti “posao” međunarodnih kreditora, tvrde pojedini bankari i ekonomski stručnjaci.

Razlog za takvo nešto, posebno kada su u pitanju domaće banke, koje nemaju svoje “majke” u inozemstvu, leži u njihovom limitiranom kapitalu i nedovoljnom kapacitetu. Ipak, postoji nada da bi banke u BiH, ukoliko dođe do uspješne aplikacije BiH za članstvo u EU, mogle očekivati više većih projekata jer bi to trebao biti signal za investitore da imaju prostor gdje mogu ulagati sa većim stupnjem sigurnosti i izvjesnosti.

Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka i predsjednik Udruženja banaka BiH, rekao je da su infrastrukturni projekti od nekoliko stotina milijuna maraka veliki projekti za komercijalno bankarstvo.

“Možda se može napraviti konzorcij banaka oko većih projekata, ali za veće infrastrukturne projekte izuzetno je važna kamata, koja se može postići. Osobno mislim da to mogu financirati međunarodne financijske institucije tipa EBRD ili Svjetska banka”, rekao je Radović. Iz tog razloga kazao je da su ti veliki projekti, prema njegovom mišljenju, domen investicijskih banaka, a ne komercijalnog bankarstva.

“To su krediti od nekoliko stotina milijuna maraka. U slučaju konzorcija ne znam da li ove banke koje imaju ‘majke’ u inozemstvu mogu osigurati neko zajedničko financiranje, ali definitivno mislim da nivo komercijalnih banaka nije taj da može, i po kapitalu i kapacitetu, financirati tako značajne projekte”, smatra Radović. Razlog za takvo mišljenje potvrđuje sa dva aspekta i to s aspekta izvora ili cijene kapitala koju banka može dati i s aspekta veličine projekta.

“Komercijalno bankarstvo se svodi na kredite malim i srednjim poduzećima i stanovništvu, što znači hipotekarni, stambeni i potrošački krediti, a s druge strane velike projekte ipak financiraju velike banke”, kazao je Radović.

Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka, rekao je da u RS postoje značajni projekti čija je realizacija u tijeku, poput izgradnje termoelektrane, autoputeva, ali da su ti projekti obično na dugi rok i do sada su ih financirali međunarodni kreditori koji su u stanju osigurati tako velika sredstva. “Banke u RS su sposobne napraviti sindikalne kredite i kreditirati značajne projekte, a koji su i od nekoliko stotina milijuna maraka. To se do sada nije dogodilo, ali vjerujem da je moguće da se dogodi u narednom periodu”, rekao je Bajić. On je dodao da očekuje i stabilnije uvjete poslovanja ako BiH uspješno preda aplikaciju za članstvo u EU. Kako je rekao, to će biti signal za investitore da imaju prostor gdje mogu ulagati sa većim stupnjem sigurnosti i izvjesnosti.

“Tako očekujemo da će biti više kvalitetnih projekata koji će tražiti financiranje iz bankarskog sektora u RS i BiH”, rekao je Bajić.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS SWOT, rekao je da banke u RS u ovom trenutku ne bi mogle financirati ozbiljne infrastrukturne projekte.

“Mogu nešto manje projekte, u rangu do sto milijuna maraka, ali nešto poput termoelektrane ili autoputa ne, jer je njihov potencijal i dalje relativno mali za projekte koji povlače nekoliko stotina milijuna ili čak milijardu i više maraka”, rekao je Đogo. Dodao je da banke u RS-u imaju potencijal u smislu neiskorištenih sredstava na računu Centralne banke BiH, a da pored toga veće banke imaju kreditne linije u inozemstvu preko kojih mogu povući dodatna sredstva ako im trebaju.

“Ali je sasvim odvojeno pitanje da li one žele ulagati u infrastrukturne projekte”, rekao je Đogo i dodao da manje banke u kreditiranju jedino mogu participirati tako što bi napravile neki zajednički nastup. Ipak, naglasio je da nije tipično da banke, osim jako velikih banaka u svjetskim okvirima, daju kredite za infrastrukturne projekte.

manager.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem