Današnja odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da po hitnom postupku uputi Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica predstavlja jedan od najradikalnijih pravnih zahvata u istoriji domaće ekonomije.
Dok zvanični krugovi u Vladi FBIH Sarajevu danas govore o nužnosti zaštite javnog interesa i očuvanju privredne stabilnosti zeničke regije, detaljna analiza zakonskog teksta otkriva da se radi o gotovo prepisanom modelu koji je Republika Hrvatska primijenila 2017. godine kako bi obuzdala krizu u koncernu Agrokor, poznatijem kao vlasnik lanaca Konzum i (dijelom) Mercator.
Ovaj potez, u javnosti poznat kao „Lex specialis“, suštinski znači uvođenje direktne državne kontrole nad kompanijom koja je u ogromnom procentu u privatnom vlasništvu, što je presedan koji će imati dalekosežne posljedice na kompletan poslovni ambijent u državi.
Da bismo u potpunosti razumjeli težinu današnje odluke, neophodno je povući paralelu sa događajima iz Hrvatske kada se tamošnja vlada suočila sa prijetnjom potpunog sloma najvećeg domaćeg poslodavca. Tadašnji hrvatski zakon omogućio je državi da preko noći imenuje vanrednog povjerenika i suspenduje prava vlasnika i redovne uprave, a sve pod argumentom da bi propast Agrokora izazvala nesagledive štete po nacionalni BDP i desetine hiljada radnih mjesta.
Upravo taj hirurški precizan mehanizam danas vidimo u tekstu koji se odnosi na Novu Željezaru Zenica. Federalna vlada je procijenila da su mehanizmi redovnog stečaja ili likvidacije prespori i previše destruktivni, te se odlučila za „zagrebački recept“ koji nudi mogućnost zamrzavanja dugova i hitnog deblokiranja proizvodnih procesa pod dirigentskom palicom države.
Novi krediti i zaduženja kao pojas za spasavanje
Suština ovog zakona leži u specifičnom institutu vanredne uprave koju imenuje Vlada, a potvrđuje nadležni sud. Za razliku od klasičnog stečajnog upravnika čiji je primarni zadatak da rasproda imovinu kako bi namirio povjerioce, vanredni upravnik prema ovom prijedlogu dobija mandat da firmu održi na životu pod svaku cijenu. To podrazumijeva ovlaštenja za podizanje novih kredita koji će imati prioritet u naplati, što je ključni alat za obezbjeđivanje plata i tekućih troškova proizvodnje.
Ovakva intervencija države u privatni kapital opravdava se činjenicom da je zenički gigant sistemski bitan subjekt čiji bi pad povukao za sobom cijeli energetski sektor, željeznice, rudnike i stotine malih firmi koje decenijama čine okosnicu privrede ovog dijela države.
Ipak, ovakav potez otvara i brojna pitanja koja se tiču sigurnosti stranih investicija i nepovredivosti privatnog vlasništva u Bosni i Hercegovini. Činjenica da je Nova Željezara Zenica firma koja je devedeset i dva posto privatna, a da država (Federacija) sada faktički preuzima upravljačke poluge, predstavlja potez koji će sigurno biti predmet oštrih debata u Parlamentu, a vrlo vjerovatno i pred međunarodnim sudovima.
U hrvatskom slučaju, sličan zakon je izdržao test ustavnosti, jer je procijenjeno da je opasnost od socijalnog nemira i privrednog kolapsa bila veća od prava pojedinca na upravljanje imovinom. Vlada Federacije se očigledno uzda u isti pravni rezon, smatrajući da sudbina preko deset hiljada radnika u lancu dobavljača preteže nad svim ostalim argumentima.
Pogled u budućnost zeničkog industrijskog bazena
Za hiljade radnika u Zenici i njihove porodice, ovaj zakon donosi mješavinu olakšanja i neizvjesnosti. Dok on s jedne strane garantuje da će se proizvodnja nastaviti i da će plate biti isplaćivane, s druge strane otvara proces restrukturiranja koji neminovno donosi promjene u organizaciji i poslovanju. Iskustvo sa Agrokorom pokazalo je da proces vanredne uprave može trajati godinama i da na kraju rezultira potpunom promjenom vlasničke strukture i načina rada.
Zenica se danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prolazio Zagreb, a uspjeh ovog „bosanskog Lex specialisa“ zavisiće isključivo od sposobnosti vanredne uprave da u rekordnom roku stabilizuje poslovanje i vrati povjerenje povjerilaca bez kojih dugoročni opstanak fabrike nije moguć. U maju 2026. godine, situacija sa nekadašnjim Agrokorom je pravno i operativno potpuno transformisana. Dok Federacija BiH danas (maj 2026) tek uvodi svoj “Lex specialis” za Novu Željezaru Zenica, hrvatski originalni proces je već stvar istorije, ali sa svježim epilogom na sudovima.
Kompanija Agrokor d.d. je zvanično brisana iz sudskog registra u oktobru 2022. godine. Postupak vanredne uprave, koji je započeo 2017. godine, je okončan nakon što su sve operativne kompanije i imovina prenesene na novu strukturu – Fortenova grupu. Danas, u maju 2026. godine, Fortenova grupa je stabilna kompanija, ali sa potpuno novom vlasničkom strukturom. Fortenova je uspješno sprovela proces istiskivanja ruskih suvlasnika (Sberbank i VTB) koji su bili pod sankcijama. Jako je bitno naglasiti da je proces vođen zbog ruskog kapitala, koji je u tom trenutku bio pod sankcijama. U bh. slučaju takav problem, tj. povod ne postoji.
Novi većinski vlasnik je, opet, i u Hrvatskoj privatnik, kompanija Open Pass (iza koje stoji poduzetnik Pavao Vujnovac), koja drži preko 93% vlasništva nakon transformacije sprovedene preko holandskih holding kompanija. Evropski sud pravde je donio presudu kojom je potvrdio da je promjena vlasničke strukture u Fortenovi urađena zakonito, odbacivši žalbe ruskih subjekata. Ako do toga dođe i u BiH, Vlada FBIH tipuje da će joj Evropa dati isti značaj, kao i svojoj članici. Naravno, ako i sve bude urađeno na isti način. Hrvatska Fortenova je provodila korake dezinvestiranja, prodaje različitih vrsta proizvodnje, prodaje i angažmana. Kompanija se sada fokusira isključivo na maloprodaju (Konzum, Mercator) i proizvodnju pića i ulja.
Sam zakon (“Lex specialis”) je ispunio svoju svrhu i služi kao pravni presedan širom Evrope. Upravo taj model – gdje država “čisti” kompaniju od neodrživih dugova i prenosi zdravi dio na novu firmu – poslužio je kao direktna inspiracija za današnji prijedlog Vlade FBiH za zeničku Željezaru. U sve ovo treba ukalkulisati i činjenicu da, kako god odluče dva doma Parlamenta, aktuelni saziv Vlade će moći samo imenovati vanrednu upravu, dok će provedba “lex specialisa”, ako i kad započne, biti prepuštena narednoms azivu Vlade, nakon Općih izbora zakazanih za početak oktobra. Da li će Vlada FBiH uspjeti u namjeri, zavisi od dva doma Parlamenta FBiH, koji moraju glasati za ovu ideju.
Tek na posljednjoj, 77. stranici dokumenta se navodi jedan vrlo zanimljiv “momenat” – Provedba ovog zakona neće koštati Vladu FBiH i budžet niti jednu KM! Sva eventualna zaduživanja, troškovi, krediti idu na teret vlasnika, od kojih će se preuzeti vlasništvo. U hrvatskom slučaju to je bilo i logično, jer su ruske banke i državne kompanije zbog agresije na Ukrajinu stavljene “na led”. U bh. slučaju vlasnici su državljani BiH, tu su i kažu da su prezentirali plan oporavka i rada, ali ne u integralnom obliku kako to želi Vlada FBiH. Dodatno, poznato je da je čak i nakon agresije na BiH 1992-1995 imovina firmi iz država koje su međunarodnim presudama učestvovale u agresiji, morala biti vraćena. Šta i kako će biti u ovom slučaju, pokazaće godine pred nama.
Vlasnici Nove Željezare Zenica nisu se do sada oglasili, a svoje obraćanje javnosti za sutra prijepodne najavio je Sindikat ove kompanije.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
