Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini mora preuzeti ključnu ulogu u razvoju transplantacijskog programa, poručeno je sa tribine održane na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je istaknuto da donorstvo organa predstavlja jedinu šansu za život mnogim pacijentima.
Tribinu su organizirali Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH, Donorska mreža u BiH i KCUS, uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, u okviru kampanje “Da za donorstvo, da za život”, čiji je cilj podizanje svijesti građana o važnosti darivanja organa.
Prema dostupnim podacima, situacija u Federaciji BiH je alarmantna, javlja Večernji list. Na transplantaciju bubrega trenutno čekaju 164 pacijenta, dok 30 osoba čeka jetru, a 25 pacijenata srce.
Za mnoge od njih, transplantacija nije opcija – već jedina šansa za preživljavanje.
Predsjednik Udruženja Tomislav Žuljević istakao je da su glavni problem predrasude i nepovjerenje.
“Ljudi se boje zloupotreba i ne vjeruju sistemu. To su najveće prepreke s kojima se suočavamo”, upozorio je.
Stručnjaci naglašavaju da broj transplantacija u BiH i dalje ne prati potrebe pacijenata.
Šef Klinike za nefrologiju KCUS-a Damir Rebić ističe da transplantacijski program mora biti multidisciplinaran i sistemski povezan.
“Različite medicinske discipline moraju raditi zajedno kako bi sistem funkcionisao u punom kapacitetu”, naglasio je.
Poseban problem predstavlja mali broj kadaveričnih transplantacija, odnosno transplantacija sa preminulih donora.
U BiH i dalje dominiraju transplantacije od živih donora, što dodatno ograničava mogućnosti liječenja.
Jedna od ključnih poruka sa skupa jeste da bez snažnog zdravstvenog sistema nema ni uspješnog transplantacijskog programa.
“Zdravstveni sistem mora biti glavni motor”, poručio je Rebić.
To podrazumijeva jaču saradnju između kliničkih centara u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, kao i kontinuiran rad svih uključenih stručnjaka.
Iako BiH ima adekvatnu zakonsku regulativu, uključujući mogućnost altruistične (prijateljske) transplantacije, stručnjaci ističu da je potrebno dodatno unaprijediti sistem.
Jedan od narednih koraka je uvođenje uparene transplantacije, koja bi omogućila veći broj uspješnih zahvata.
Direktor KCUS-a Alen Pilav naglasio je da je ključ u povećanju broja donora.
“Jedan donor može spasiti više života. Nama trebaju ljudi koji su spremni potpisati donorsku karticu”, poručio je.
Istovremeno, naglašena je i važnost porodice, koja u najtežim trenucima donosi odluku o doniranju organa.
Predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić istakla je da postoje pomaci, ali da je nivo donorstva i dalje nizak.Finansijski prekršaji
“U dva mjeseca imamo 300 novih donorskih kartica, što ranije nije bio slučaj. Imamo kapacitete – potrebno je više angažmana”, kazala je.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
