Udruženje BH novinari predstavilo je istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“, koje otkriva da je od 2021. do 2024. zabilježeno čak 129 napada i drugih sigurnosnih rizika za novinare i novinarke u BiH.
Od ukupnog broja, 31 napad odnosi se na novinarke, 47 na novinare, 33 na medijske kuće i organizacije, te 21 napad na grupe novinara.
Kako je pojašnjeno na konferenciji u Sarajevu, ovi slučajevi odnose se isključivo na sigurnosne prijetnje evidentirane u bazi SafeJournalists, te ne uključuju rodno zasnovano nasilje niti povrede profesionalnih i radnih prava.
Istraživanje ukazuje na ozbiljan nedostatak zakonske zaštite
Cilj istraživanja bio je utvrditi zakonski okvir zaštite novinarki od profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja, analizirati mehanizme podrške i njihovu primjenu u praksi, te prikupiti iskustva žena koje su doživjele nasilje.
Autorica izvještaja, istraživačica Lajla Zaimović Kurtović, objasnila je metodologiju: analiza zakona i konvencija, istraživanje prakse institucija, te fokus grupe i intervjui sa novinarima, urednicima, predstavnicima institucija i pravnim stručnjacima.
Prema njenim riječima, problem je sistemske prirode:
„U BiH ne postoji institucionalni mehanizam koji bi mogao zaštititi novinarke od nasilja. Ne postoji zakon koji bi zaštitio žrtve rodno zasnovanog nasilja izvan porodičnog konteksta, niti zakon koji bi štitio novinare na osnovu profesije.“
Zaimović Kurtović naglašava da u slučajevima kada novinarke ipak prijave napad, postupak u prosjeku traje oko dvije i po godine, što dodatno obeshrabruje prijavljivanje.
Novinarke izloženije napadima od muških kolega
Prema istraživanju, novinarke smatraju da su napadi na njih češći zato što su žene – a dodatni faktori su starosna dob, lokacija i bračni status.
„Najčešći oblici nasilja su verbalne i online prijetnje, ali zabilježeni su i fizički napadi, uništavanje imovine, te napadi sa seksualnim konotacijama, uključujući prijetnje djeci i porodici novinarki.“
Najugroženijima se osjećaju u kontaktu s političarima i osobama na pozicijama moći. Iako poznaju procedure prijavljivanja, mnoge ih ne koriste zbog nepovjerenja u institucije i straha od stigmatizacije.
Mediji bez internih protokola zaštite
Istraživanje je pokazalo da većina redakcija u BiH nema precizne protokole za postupanje u slučaju napada na novinare.
Novinarke naglašavaju da im je podrška redakcije često važnija od formalnih mehanizama države.
Ključne preporuke za medije i institucije
Za medijske organizacije i redakcije:
- Kampanje na društvenim mrežama radi jačanja svijesti o rizicima i načinima reagovanja.
- Aktivno zagovaranje bolje regulacije online nasilja.
- Uvođenje rodno osjetljivih politika jednakosti u redakcijama.
- Jačanje usklađenosti domaćih zakona s međunarodnim standardima.
- Pravne reforme koje bi novinarima dale status osoba od javnog interesa.
Za institucije:
Zaimović Kurtović je naglasila:
„S obzirom na to da se većina nasilja nad novinarkama dešava online, institucije moraju regulisati ovu oblast kroz zakone i uskladiti ih na svim nivoima vlasti.“
Također je istaknuta potreba za:
- jačanjem provođenja zakona o rodno zasnovanom nasilju,
- usklađivanjem s međunarodnim mehanizmima,
- izmjenama krivičnog zakonodavstva radi definisanja statusa novinara.
Institucionalni napredak i dalje spor
Predstavnik Agencije za ravnopravnost spolova BiH Joško Mandić izjavio je:
„U protekloj godini ostvaren je određeni napredak u zakonodavnom okviru, ali institucionalni napredak i dalje izostaje.“
Objasnio je da:
- Federacija tek gradi mehanizme za odgovor na rodno zasnovano nasilje,
- Brčko Distrikt je uveo nove norme, ali implementacija je u toku,
- Republici Srpskoj novi zakon je bio u proceduri, ali je povučen.
Mandić je dodao:
„Ove preporuke iz izvještaja su i obaveze Agencije. To je naša zakonska i međunarodna obaveza.“
Podrška EU i regionalna dimenzija
Istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ provedeno je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta SafeJournalists.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
