Zenica i njena uža okolina spomenuta je sredinom 17. vijeka u izvještaju bosanskog biskupa Marijana Maravića, koji je u viziti obilazio svoju biskupiju oko 1655. godine. Opisujući gradove i kasabe, koje je pri tom vidio, zabilježio je da Zenica ima 300 muslimanskih kuća i 4 džamije, pa je, prema tome, ulazila u red srednjih bosanskih gradova tog vremena. Radi se o Čaršijskoj, Sejmenskoj, Kočevskoj i Potočkoj (Osman – Čelebijinoj) džamiji sa svojim mahalama.
Salih Jaliman prenosi da je jedan broj stanovnika Zenice bio romskog porijekla koji su prihvatili islam, a živjeli su na periferiji kasabe u mahali Odmut.
U toku druge polovine 16. vijeka i u cijelom 17. vijeku, zenička kasaba je okvirno brojala oko 2.000 stanovnika, od kojih je apsolutnu većinu činilo domaće muslimansko stanovništvo, koje je nešto ranije prihvatilo islam za vjeru. Krajem 17. vijeka, iz Mađarske i Slavonije se u Zenicu doselio izvjestan brojmuhadžira- muslimana. Spominje se, u predajama, da su to bile familije Babahmetović i Mutapčić, te neki kadija iz Budima. Ovo navodi i Džemaludin Šestić u svom referatu “Muslimanska komponenta u prošlosti Zenice.
Po njemu, polovinom 17. stoljeća u Zenici je na riječici Kočeva, na glavnoj ulici, napravljena kamena lučna ćuprija. Vakif (finansijer) je bio poznati zeničanin Esad-efendija Luk, tadašnji prvi kadija u ugarskom gradu Budimu, po povratku sa službe. Ćuprija je izgrađena od sedre iz kamenoloma u Gornjoj Gračanici.
Lokacija kamenoloma se danas naziva Sedrenik i nalazi se jedan kilometar nizvodno od sela Jezero. Ovaj vrijedni spomenik osmanske arhitekrure su porušili Nijemci prilikom povlačenja iz Zenice, 11. aprila 1945. godine. Porodica Luk je imala veliko imanje na desnoj obali rijeke Bosne (južno od Zenice), pa je to područje prozvano Lukovo polje.
Prema porodičnim predajama, porodica Sivac je doselila u Donju Gračanicu, na desnu obalu Gračaničke rijeke, iz Prijedora (selo Sivci), nakon dolaska iz Mađarske (povlačenjem Osmanlija iz Mađarske i Slavonije).
Fotografija kamenitog mosta iz monografije “Željezara Zenica” – Fadil Ademović, 1967. godine. Ilustracija iz “Fotomonografije o starim Zeničanima”, Abdulaha Hodžića, 2014. godine.
Detalji iz knjige “Gračanica između Vranduka i Bilinog polja”, Asima Kadrića.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
