U amfiteatru Nove Željezare Zenica održana je panel diskusija pod nazivom „Nova era proizvodnje čelika: cirkularna ekonomija i zelena energija“, na kojoj je po prvi put javnosti sveobuhvatno predstavljena vizija potpune industrijske transformacije proizvodnje čelika u Zenici. Panel je okupio predstavnike resornih ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, privrednih komora, srednjih škola, profesore, dekane, akademsku zajednicu i stručnjake iz oblasti industrije, energetike i logistike.
Tokom diskusije predstavljeno je trenutno stanje fabrike, ali i planovi koji podrazumijevaju potpuni raskid s konceptom crne metalurgije i prelazak na savremenu, održivu i tehnološki naprednu proizvodnju zasnovanu na principima cirkularne ekonomije i zelene energije. Kako je istaknuto, cilj je bio otvoreno razgovarati sa svim relevantnim stranama o izazovima, mogućnostima i rješenjima koja će osigurati da Zenica ostane snažan industrijski centar, ali u skladu sa principima zaštite okoliša, održivog razvoja i evropskih regulativa.
Nova Željezara Zenica danas zapošljava oko 1.900 radnika direktno, dok je indirektno vezano oko 12.000 radnih mjesta, a godišnje izdvaja približno 68 miliona konvertibilnih maraka za plate i doprinose. Kompanija sarađuje sa oko 550 lokalnih dobavljača, učestvuje sa oko 30 posto u prometu Željeznica Federacije BiH, 60 posto u prometu Željeznica Republike Srpske, te doprinosi sa oko 2,5 posto ukupnom BDP-u Bosne i Hercegovine, što je svrstava među najznačajnije industrijske subjekte u zemlji.
U uvodnom dijelu panela naglašeno je da se planira gašenje visoke peći, aglomeracije i postojeće čeličane, čime se definitivno zatvara poglavlje integralne proizvodnje čelika. Željezna ruda, kako je navedeno, postoji još otprilike dvije do tri godine, ali se integralna proizvodnja čelika gasi upravo kroz gašenje navedenih pogona. Umjesto toga, planirana je izgradnja potpuno nove linije proizvodnje čelika sa elektrolučnom peći, pri čemu je naglašeno da se radi o totalno novoj opremi, a ne remontu stare, te da ovi pogoni više nikada neće postojati.
Govoreći o širem kontekstu industrije čelika, direktor prodaje i predstavnik linije proizvodnje Saša Božić istakao je da industrija čelika ima daleko veći značaj od same proizvodnje:
„Industrija čelika je uvijek bial više od same industrije. Ona je temelj industrijalizacije, temelj razvoja države i stub svake države koja ima viziju da proizvodi.“
Prema njegovim riječima, industrija se danas nalazi u presudnom trenutku.
„Danas se industrija, a posebno industrija čelika se nalazi na prekretnici. Čelik ostaje nezamjenjiv materijal koji se koristi u građevini i drugim segmentima u životu, ali se mijenjanu pravila.“
Božić je naglasio da zelena tranzicija više nije politička poruka, već tržišna realnost.
„Priča se već desetak godina o zelenoj tranziciji, i to više nije samo politička deklaracija već dolazi nova regulativa i jasne mjere po kojoj se može proizvodnja dešavati.“
U tom kontekstu podsjetio je na uvođenje CBAM mehanizma i sa kakvim izazovima se susreću.
„EU je uvela jasan mehanizam, dodatne takse i troškove za uvoznike koji uvoze u EU. To je navodno napravljeno kako bi se zaštitila naša zemlja, okoliš, no u suštini to je ekonomska mjera čista koja je uvedena kako bi se zaštitilo ekonomsko područje EU.“
Božić je pojasnio da je logika tog sistema jednostavna.
„Logika je jednostavno šta dolazi van EU će biti dodatno oporezivan. To u praksi znači, čelik proizveden starim tehnologijama van EU postaje skuplji, samim time nekonkurentan i gubi tržište bez obzira na kvalitet.“
Dodao je da se ove promjene već primjenjuju:
„Ovo se već dešava, od januara. Cilj EU je da od 1.1. 2028. ovo se proširi i na ostale proizvode i sve što se proizvodi će biti oporezovano preko CBAM postupka, ako se ne bude proizvodilo od čiste energije.“
Božić je upozorio da slične mjere uvode i druge zemlje.
„Nije CBAM samo EU, uvode to i Turska, SAD i druge države samo na druge načine. Srbija je uvela također porez i neminovno je da to dolazi i utiče na nas ovdje i s toga moramo da promijenimo tehnologiju i ona nema perspektive.“
Govoreći o odgovoru Zenice i Nove Željezare na ove izazove, naglasio je.
„Naš grad Zenica s nama mora ući ovdje ne pasivno, već treba biti igrač koji će voditi ovu tranziciju, koja je neminovna.“
Dodao je da se već sarađuje sa fakultetima i institutima:
„Mi smo već u kontaktu sa fakultetima i institutima i pokušavamo da se pripremimo za ovu tranziciju. Prate nas sa stručne strane da nam pomognu šta da uradimo i očekujemo da će država da nas prati i prepozna. Ovo nije privatna inicijativa, već državni interes.“
Govoreći o tehnološkom rješenju, Božić je istakao:
„Zato govorimo o elektropeći, o zelenoj električnoj energiji da bi u potpunosti bili konkurentni na tržištu. Ovakva investicija nije luksuz, već s tehnološke strane neophodno.“
Poseban naglasak stavljen je na energiju:
„Moramo biti realni, ovakva investicija traži mnogo električne energije. Da bi ispunili ovo ta energija mora biti stabilna, dugoročno dostupna i prije svega zelena.“
Zbog toga se razmatraju različiti izvori energije.
„Zbog toga mi danas posmatramo zelene energije kao što su solarni paneli, kao što je energana na komunalni otpad i druge izvore. Bez zelene energije nema transformacije, tržište ne prihvata drugo.“
Božić je naveo da se u narednim danima i mjesecima kreće u ugradnju solarnih panela, da u fabriku već dolaze nova vozila, da se jača vozni park, te da je planirana investicija ukupno vrijedna oko milijardu KM. Kupuje se i parcele Željezare koja je u stečaju, a planiran je i direktan izlaz na autoput, čime će se omogućiti da od dolaska sirovina do izvoza gotovih proizvoda nema kamiona u gradu i nema prašine, uz maksimalno korištenje željezničkog transporta.
Paralelno s proizvodnjom, razvija se i veliki logistički centar, o čemu je govorio Dženan Sadiković, koji je naglasio šta je njihova vizija u ovom sektoru.
„Zašto logistički centar u Zenici. Zbog svog položaja geološkog, zbog željezničke infrastrukture koje imamo unutar kompanije i sve. cilj je povezati luke, željeznice, autoput, aerodrom.“
Sadiković je pojasnio da sav teret u BiH dolazi kroz tri luke i šta je cilj ove kompanije.
„Kompletan teret u BiH dolazi iz tri luke i to Kopar, rijeka i Ploče. Mi želimo ovu priču da okrenemo i da svi tereti iz luka i EU dolazi sve u jedan logostički centar u Zenici i da mi budemo garant sigurnost i stabilnosti za sve industrije. Logistički centar prebacuje rizik sa firmi na sistem i mi preuzimamo rizik na sebe sa kupca i distributera.“
Već su nabavljeni određeni kamioni, pretovarne mašine, viljuškari, dizalice i sistemi za vertikalni transport, razvija se vlastiti servisni centar, ulaže u softvere, a projekat se procjenjuje da će biti završen u tri do pet godina, uz potrebu za više od 1.000 radnika različitih kvalifikacija.
Poseban dio diskusije odnosio se na energanu na komunalni otpad, uz jasnu poruku iz kompanije:
„Mi ne želimo spalionicu o kojoj vi pričate. Mi želimo jasno da kažemo da ne želimo spalionicu o kojoj vi pričate.“
Stručni aspekt projekta pojasnio je prof. dr. Azrudin Husika sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu.
„Proizvodnja energije koja bi se osigurala iz Energane bila bi dovoljno za industriju, kao i za daljinsko grijanje.“
Naglasio je da bi se time zamijenilo 330.000 tona spaljenog uglja, te da bi emisije bile značajno smanjene, uz napomenu da je sistem prečišćavanja ključ i da tehnologija mora stalno raditi u projektnim mjerama.
Zaključeno je da se vizija Nove Željezare Zenica u potpunosti poklapa sa Strategijom zaštite okoliša Federacije BiH, te da Zenica ima infrastrukturu, energetsku mrežu i položaj da postane centar zelene industrije, logistike i energije, uz jasnu poruku da se dezinformacije neće tolerisati i da će se sve odluke donositi na osnovu struke i evropskih praksi.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
