Broj zaposlenih u Federaciji BiH na kraju 2025. godine pao je na 545.409, što je oko 6.000 manje nego godinu ranije, i gotovo je izbrisalo rast ostvaren tokom 2024. godine.
Iako su javni prihodi porasli za više od 821 milion KM, tržište rada je u isto vrijeme “kliznulo” unazad.
Neto dobit u zaposlenosti u dvogodišnjem periodu svedena je na simboličnih 1.064 radnika, što je premalo za stabilan penzioni i zdravstveni sistem.
Vlada FBiH se poziva na parcijalne periode rasta, ali zbirni podaci pokazuju trend stagnacije i pada.
Sve više izgleda da se budžetski suficiti pune većim opterećenjem rada, a ne stvarnim širenjem ekonomije, iako iz Vlade FBiH uporno tvrde da je broj zaposlenih u porastu.
Pad zaposlenosti
Prema zvaničnoj evidenciji Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31.12.2025. godine u Federaciji BiH je bilo zaposleno 545.409 osoba prema prebivalištu zaposlenika.
Ovaj podatak pokazuje da je u odnosu na kraj 2024. godine došlo do pada broja zaposlenih.
Na dan 31.12.2024. godine broj zaposlenih iznosio je 551.452, što znači da je tokom 2025. godine Federacija BiH ostala bez 6.043 radnika u formalnoj zaposlenosti.
Ako se pogleda širi vremenski okvir, vidi se da je kraj 2024. godine bio najpovoljniji u posljednje tri godine. Tada je zabilježeno 551.452 zaposlenih, što je u odnosu na kraj 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 544.345, predstavljalo rast od 7.107 radnih mjesta.
Izgubljen zamah iz 2024. godine
Taj rast je tokom 2025. godine u potpunosti izgubljen, a broj zaposlenih se gotovo vratio na nivo s kraja 2023. godine, koja se smatra posljednjom pandemijskom godinom u BiH.
Uporedni podaci pokazuju da je na kraju 2023. godine bilo 544.345 zaposlenih, na kraju 2024. godine 551.452, dok je na kraju 2025. godine taj broj pao na 545.409. To znači da je Federacija BiH u dvije godine, posmatrano od kraja 2023. do kraja 2025. godine, ostvarila neto rast od svega 1.064 zaposlena, uprkos snažnom rastu u 2024. i padu tokom 2025. godine.
Ovakvo kretanje broja zaposlenih ukazuje na to da je tržište rada u Federaciji BiH i dalje nestabilno i osjetljivo na ekonomske promjene.
Nakon pozitivnog trenda u 2024. godini, kada je zabilježen značajan rast broja zaposlenih, 2025. godina donijela je preokret i smanjenje formalne zaposlenosti.
“Tiho” otpuštanje radnika
Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i član Odbora za ekonomsku politiku i finansije Zastupničkog doma FBiH za Faktor ističe da cijelu godinu grupa zastupnika u Parlamentu FBiH upozorava da pada broj zaposlenih.
– Nažalost jedan od osnovnih razloga je povećanje minimalca sa 619 KM na 1.000 KM. Poslodavci su “tiho” otpuštali radnike, jer nisu mogli da se nose s troškovima na što smo i upozoravali cijelo vrijeme – tvrdi Galijašević.
Ističe da je pročitao da su javni prihodi izuzetno visoki (porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – decembar 2025. godine uplatili rekordnih 8.771.286.144 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar – decembar 2024. godine više za 821.652.900 KM, ili za 10,34 posto), ali da to ne znači ništa ako će se tim prihodima “krpiti rupe” u budžetu.
Upozorenja Vladi nisu bili retorička politika
Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, za Faktor kaže da podaci Porezne uprave Federacije BiH danas nedvosmisleno potvrđuju ono na šta je lično upozoravao još prije donošenja spornih ekonomskih mjera Vlade Federacije BiH.
– Podsjećam javnost da sam tražio sazivanje posebne sjednice Parlamenta Federacije BiH, upravo kako bi se raspravljalo o posljedicama vladinih politika na tržište rada. Na toj sjednici sam jasno rekao da će, ukoliko se mjere budu donosile bez realne analize i rasterećenja privrede, doći do smanjenja broja zaposlenih – ističe Čelik.
Tvrdi da su iz Vlade Federacije BiH tada uvjeravali da do toga neće doći, te su tvrdili da će se broj zaposlenih povećavati, a ne smanjivati.
– Otišao sam tada i korak dalje i javno ponudio svoju političku odgovornost, rekavši da sam spreman i na ostavku, ukoliko se pokaže da je u bilo kojem mjesecu 2025. godine zabilježen veći broj zaposlenih nego u decembru 2024. godine. Danas imamo zvanične podatke – u Federaciji BiH je evidentirano 545.409 zaposlenih, što je oko 6.000 zaposlenih manje nego u 2024. godini.
Dakle, ne samo da nije došlo do rasta zaposlenosti, nego smo suočeni s njenim padom. Ovo potvrđuje da upozorenja nisu bila politička retorika, već ozbiljna ekonomska analiza – objašnjava Čelik.
Kaže da je posebno važno naglasiti da se ovo dešava uprkos rastu javnih prihoda.
– Rast prihoda, ako je rezultat većih nameta i opterećenja rada, a ne rasta realne ekonomije, ne znači uspjeh, već kratkoročno fiskalno punjenje budžeta na račun radnih mjesta.
Očekujem od Vlade Federacije BiH da prestane negirati realne podatke, preuzme odgovornost za posljedice svojih politika i hitno pokrene korekcije fiskalnih mjera kako bi se zaustavio dalji pad zaposlenosti – poručuje Čelik.
Neophodan rast zapolsenosti
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da se statistika uvijek lako može zloupotrijebiti, pa tako Vlada može pronaći određeni raniji period kada je broj zaposlenih bio niži u odnosu na današnji i onda planirati tu informaciju kao relevantnu bez faktičkog laganja.
– Ali suštinski to je zaobilaženje i karikiranje neugodne istine, koju podaci poreske uprave pokazuju. Dodatni je problem što čak i da je broj zaposlenih stvarno porastao (a nije) ili da barem nije smanjen (a jeste), to opet ne bi bila nikakva pozitivna vijest jer je on svejedno i dalje prenizak za našu ekonomiju i jer je broj zaposlenih morao značajno rasti svake godine da bi se bilo koja vlada mogla pohvaliti stvarnim poboljšanjem stanja.
Tvrdi da, i za ukupnu ekonomsku aktivnost, i za finansiranje penzionog sistema i zdravstva, gdje su doprinosi zaposlenih ključni, neophodan je značajan rast zaposlenosti i to je morao biti prioritet aktuelna Vlade kao i svih budućih.
– Nažalost, izgleda je primarna PR i “kreativno” tumačenje statistike umjesto stvarnih poboljšanja zaposlenosti kojih nema ili barem spriječavanja pada zaposlenosti a čega opet nema – zaključuje Gavran.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
