Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Okrugli sto na temu “Unapređenje zdravstvene zaštite i rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja romske djece – primjeri dobre prakse i iskustva”, koji okupio predstavnike institucija, zdravstvenog sektora, civilnog društva i romske zajednice iz cijelog ZDK. Analizirano je trenutno stanje u oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite djece, te predstavljene dobre prakse i moguća unapređenja u Zeničko-dobojskom kantonu i Federaciji Bosne i Hercegovine.
– Skup pokazuje da na području ZDK-a imamo zaokružen zakonski okvir koji govori o zdravstvenoj zaštiti svakog građanina. Posebno nam je važno da vodimo računa o zdravstvenoj zaštiti djece. Danas je poruka da niti jedno dijete ne smije ostati van zdravstvenog sistema zaštite – kazao je premijer ZDK-a Nezir Pivić.
Smrtni slučajevi i hiljade zaraženih
Načelnica Službe za promociju zdravlja i kvalitet u zdravstvu – specijalista INZ-a Selvedina Sarajlić-Spahić istakla je kako su aktivnosti koje su sa UNICEF-om, Općinom Kakanj i Domom zdravlja Kakanj provodili na povećanju obuhvata u sklopu redovnog programa imunizacije djece romske populacije na području te općine, pokazao kako je bio problem „ispadanja“ djece iz ove populacije iz sistema zdravstvenog osiguranja po završetku osnovne škole. Prikupljena saznanja, ističe, obavezala su ih “da nešto poduzmu“, pa su se odlučili na organizaciju ovog skupa kako bi otklonili administrativne prepreke.
– Ustavno pravo je jasno kazalo da sva djeca imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, od 0 do 18. odnosno do napunjene 26. godine života, ukoliko su redovni studenti. Međutim, zakoni i podzakonski akti su, negdje, ‘izgubili’ određene kategorije djece – kazala je Sarajlić-Spahić, dodajući da i današnjim skupom, u multisektorskom razgovoru, žele otkloniti te prepreke. To će, uvjerena je, doprinijeti i povećanju stope imunizacije u tom kantonu, mada je imunizacija, po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, pravo koje nije vezano za zdravstveno osiguranje. Međutim, podvlači, to stanovnici ne znaju, a pogotovo iz romske populacije, pa vrlo često i ne dolaze u zdravstvene ustanove.
– Efekti dolaska u zajednicu i objašnjavanje njihovih prava pokazali su se na Danima za romsku zajednicu u Kaknju, gdje smo za jedan dan vakcinisali 26 djece i imali još drugi niz aktivnosti – kazala je Sarajlić-Spahić.
Doktor Dušan Kojić, koji je u Kancelariji UNICEF-a u BiH zadužen za oblast imunizacije, kazao je da je prema podacima iz prošle godine, “vakcinalna pokrivenost u ZDK-u daleko od optimalne“.
– Mi smo iz UNICEF-a shvatili da nije dovoljno da je usluga dostupna, to jeste da je vakcina dostupna svim našim građanima, nego da je potrebno da se, zajedno sa zdravstvenim vlastima, dodatno uključimo i da se pozabavimo problemom koji se odnosi na zdravstveno osiguranje sve naše djece, a posebno romske djece. Primjeri pokazuju da romska djeca, u masi situacija, nemaju zdravstveno osiguranje. Samim tim nemaju pristup zdravstvenoj instituciji te kao takvi ne mogu da dobiju potrebnu zdravstvenu zaštitu i postaju jedna vrsta javnozdravstvenih problema za cijelu zajednicu ZDK-a – kazao je Kojić. Kako je istakao, ako epidemije morbila i pertusisa sa preko 8.000 zaraženih i sedam smrtnih slučajeva u BiH nisu bile dovoljne za alarm i akciju na pobuđivanju svijesti kod stanovništva, ne zna šta bi to moglo biti.
Kakanj kao općina povod i primjer
Mujo Fafulić iz Centra za podršku Roma „Romalen“ Kakanj, koji je izlagao o izazovima i preprekama s kojima se susreću romske porodice u pristupu zdravstvenom osiguranju, naglasio je kako je ZDK sa 15.000 do 17.000 Roma, regija sa možda najvećom romskom populacijom u BiH.
– Jako je puno onih koji nemaju mogućnost da ostvare svoja prava, iz nekih razloga – naveo je dodajući da zbog određenih administrativnih taksi koje trebaju platiti, djeca i njihovi roditelji iz romske populacije ne mogu ostvariti ni pravo na zdravstvenu zaštitu. Samo na području ZDK-a, između 450 i 500 romske djece je izvan obrazovnog sistema, kao što ih je veliki broj i u BiH. Samim time, kaže Fafulić, nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem te nemaju zdravstvenu zaštitu. Generalno kao društvo, poručio je, moramo učiniti sve da se osigura zdravstvena zaštita jer zarazne bolesti neće ostati samo u okviru romske zajednice. One će se proširiti u cijelu populaciju te je potrebno ukloniti prepreke i nepovjerenje koje vlada između romske zajednice i zdravstvenih ustanova.
Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević, je izrazio nadu da će pitanje zdravstvene zaštite djece iz romske populacije biti riješeno na zadovoljstvo i u interesu svih.
– Najosjetljivija su djeca, ne samo romska, sva djeca. Bojim se da mi nismo najbolje shvatili i prihvatili proces imunizacije, pa imamo dosta roditelja i romske i neromske populacije koji nisu izvršili vakcinaciju svoje djece. ja mislim da je to jedan od najvećih zdravstvenih problema sa kojim se trenutno trebamo boriti. Borimo se sa antivakserima, borimo se sa bolestima. Ono što je pred nama da zajedno sa INZ-om pokušamo utjecati više na svijest svih nas, istakao je Bajtarević.
U toku cjelodnevne rasprave učestvovali su predstavnici UNICEF-a, kantonalnih ministarstava rada i socijalne politike, pravosuđa i uprave, zdravstva, te obrazovanja, Zavoda zdravstvenog osiguranja, Centara za socijalni rad i Službi za društvene djelatnosti Zenice, Kaknja, Zavidovića, te domaćina, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Mjere i preporuke skupa u Zenici
Na kraju donesen je niz zaključaka i preporuka ovog Okruglog stola. Između ostalog, potvrđeno je da “zakonodavni okvir za zdravstveno osiguranje djece postoji, ali njegova primjena nije ujednačena”. Djeca romske populacije nesrazmjerno su pogođena administrativnim i statusnim preprekama. Nedostatak ličnih dokumenata, neregulisano prebivalište i otežan pristup javnim službama dovode do čestih prekida ili potpunog izostanka zdravstvenog osiguranja romske djece. zatraženo je da, sve institucije čiji su predstavnici uključeni u ovaj proces, pomognu u uvođenju “automatskog zdravstvenog osiguranja djece, sa posebnim fokusom na djecu uzrasta 0–15 godina.
– Zbog postojanja ustavnog prava djeteta na zdravstvenu zaštitu, te u cilju prevazilaženja administrativnih prepreka nastalih usljed vezivanja statusa djeteta za nosioca osiguranja, preporučuje se uspostava automatskog osiguranja djece 0–15 godina po posebnom osnovu, nezavisno od statusa roditelja, istaknuto je nakon skupa.
Naglašeno je i da “dijete ne bi smjelo ostati bez osiguranja zbog statusa roditelja, prekida radnog odnosa, neriješenih dokumenata ili prebivališta” te ne neophodno osigurati kontinuiranu zdravstvenu zaštitu djece kroz posebni osnov osiguranja, u skladu s ustavnim pravom djeteta i praksom evropskih zemalja”. od nadležnih u Vladi i Skupštini ZDK biće zatraženo formiranje “radne grupe” koja će uključivati Ured za zakonodavstvo, Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo za pravosuđe i upravu, Ministarstvo finansija, Ministarstvo zdravstva, ZZO ZDK, INZ Zenica i predstavnike općina i gradova ZDK.
Naglašena je neophodnost uspostave protokola i obaveznog toka razmjene podataka između institucija, te utvrđivanja “mobilnih timova za romske zajednice u ZDK”, koji bi identifikovali djecu bez osiguranja, pomagali u dokumentaciji i olakšavali uključivanje porodica u sistem, povećavajući obuhvat djece koja žive u neformalnim naseljima i nemaju redovan kontakt sa službama.
INZ
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
