Danas je održan okrugli sto „Situaciona procjena sistema podrške mentalnom zdravlju djece i adolescenata u Zenici, Žepču i Zavidovićima“, koji je okupio predstavnike zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, kao i međunarodnih organizacija i lokalnih institucija sa područja Zeničko-dobojskog kantona. Skup je organizovao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa UNICEF BiH, s ciljem predstavljanja rezultata sveobuhvatne analize sistema podrške mentalnom zdravlju djece i mladih na području tri grada u Zeničko-dobojskom kantonu.
Nakon uvodnog izlaganja i dobrodošlice prim. dr. Selvedine Sarajlić-Spahić iz INZ, učesnicima se obratila dr.spec. Jela Aćimović, šefica Sekcije za zdravlje UNICEF-a BiH, naglašavajući značaj međusektorske saradnje i sistemskog pristupa u jačanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
Jedno od najvažnijih pitanja
– Mentalno zdravlje u današnje vrijeme postala jedno od najvažnijih pitanja kad govorimo o javnom zdravlju, razvoju i napretku mladih ljudi. Prema podacima Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO/WHO), u svijetu svaki sedmi adolescent ima neke probleme i poremećaje vezano za mentalno zdravlje. Najčešći poremećaji iz ove grupe su stvari anksioznost, depresije, poremećaje ponašanja i ti poremećaje su stvari glavni uzrok i obolijevanja i invalidnosti u toj dobnoj grupi. Ono što globalni podaci pokazuju i regionalni podaci, da se pojava ovakvih problema vezanih za mentalno zdravlje, sve više se spušta u niže dobne grupe. U našoj zemlji je situacija slična. Prema podacima koje UNICEF ima, čak više od trećine adolescenata prijavljuje da ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje, rekla je Aćimović.
Ona je istakla da, zbog toga, UNICEF već dugi niz godina radi u smislu jačanja kapaciteta zdravstvenih sistema, sa zdravstvenim vlastima, sa zdravstvenim profesionalcima, da ojača te kapacitete za pružanje podrške mentalnom zdravlju djece i omladine.
– U tom smislu, jačaju se kapaciteti Centara za mentalno zdravlje, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kapaciteti zdravstvenih profesionalaca koji rade u ovoj oblasti i jača povezanost između različitih sektora, zdravstvenog sektora, obrazovnog sektora, sektora socijalne zaštite, tako da nekako objedinimo taj integrisan pristup mentalnom zdravlju djece i omladine. Ova analiza koja je rađena u Zeničko-dobojskom kantonu je u tom smislu vrlo značajna, zato što nam daje konkretne podatke kakve su to potrebe u oblasti mentalnog zdravlja djece i omladine, kakve su usluge i da li postoje neki nedostaci i neke praznine na kojima moramo raditi da ojačamo dostupnost ovih usluga. Dakle, naš zajednički cilj je da svako dijete, svaka mlada osoba u BiH, kada ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje, ima dostupnu uslugu u svojoj zajednici koja ćemo omogućiti da pravovremeno reaguje i spriječi neko dalje napredovanje takvih poremećaja. Ono na čemu trebamo raditi je jačanje kapaciteta profesionalaca i bolja povezanost. Mi ćemo danas čuti rezultate ovog istraživanja. Svaka sredina, svaki kanton, svaka općina može da ima neke svoje specifične probleme, specifične nedostatke u ovom sistemu. Ovakva analiza nam i služi za to da jačamo kapacitete koji su potrebni. Tako da zaista vjerujem da možemo, samo zaista moramo zbiti redove, istakla je.
Rezultati istraživanja
Tokom radnog dijela predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog u odgojno-obrazovnom sektoru, o čemu je govorio prof. dr. sc. Nino Hasanica, kao i rezultati analize stanja u zdravstvenom i socijalnom sektoru, koje je prezentirao dr. Orhan Omerhodžić. Istaknuti su ključni izazovi, ali i postojeći resursi i dobre prakse koje mogu poslužiti kao osnova za unapređenje sistema podrške.
– U ZDK zapravo smo radili u lokalnim zajednicama, koje su na neki način specifične zajednice, Zenici, Žepču i Zavidovićima. Osnovni zaključci onako ugrubo rečeno jeste da smo potvrdili ono što smo možda iskustveno znali, istakao je prof.dr.sc. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ.
On kaže da su radili fokus grupe sa djecom i sa roditeljima, te da su utvrdili da djeca osjećaju i određenu dozu anksioznosti i depresivnih raspoloženja.
Naravno to nisu bile kliničke analize i uspostavljanje dijagnoza nego njihova percepcija. Tu su kao posebno važno, možda važan nalaz ovog istraživanja jeste da su sama djeca prepoznala da je recimo digitalno okruženje u današnjem dobu važan riziko faktor za mentalno zdravlje, odnosno potencijalni poremećaj u kontekstu mentalnog zdravlja i tu su naravno i problemi u porodici, odnosno eventualno nekakvo porođeno nasilje ili druge vrste bulinga itd. I sve skupa u stvari dovodi do situacije da je neophodno zapravo sarađivati između različitih sektora. Radili smo fokusirane intervjue sa predstavnicima Centara za socijalni rad u ove tri općine, sa predstavnicima Centara za mentalno zdravlje, dakle u domovima zdravlja, i sa 15 škola, i osnovnih i srednjih sa ove tri općine, kaže dr. Hasanica.
Istaknuto je da se zajedničkim radom, integracijom, treba dati doprinos očuvanju, unapređenju mentalnog zdravlja, a time zapravo sveukupnog zdravlja djeca i mladih.
– Osnovne preporuke u skladu sa istraživanjem idu upravo u pravcu osnaživanja edukacija, uvezivanja različitih sektora, potpisivanja određenih zvaničnih protokola saradnje, ali zapravo i definisanje tačnog imena i broja telefona kome se dijete iz određene sredine može javiti unutar škole, kome se škola i dijete i roditelj mogu javiti u drugim sektorima, prvenstveno u zdravstvenom, a onda nakon toga i u socijalnom sektoru, kako vratiti povratne informacije prema školi, obzirom da dijete, indirektno i roditelj, najviše vremena zapravo su povezani i provode upravo u školi, kako na taj način zapravo dati određene olakšice u funkcionisanju i same škole, a naravno sve to skupa dovodi kasnije do osnaživanja ličnosti djeteta i učešća u vlastitom životu na pravi način, dodao je.
Pažnja na ponašanju u školi
Dr.spec. Sonja Bjelošević Nalić, načelnica Centra za mentalnu rehabilitaciju Doma zdravlja Zenica je naglasila da Centar za mentalno zdravlje u Zenici ima tim za adolescente i djecu od 6 do 18 godina, da ga sačinjavaju dva psihologa, logoped, okupacioni terapeut i dječji psihijatar.
– Jako dobro sarađujemo sa školama. Mislim da prevencija u ovoj dobi treba da počne u školama, jer nastavnici, profesori, pedagozi, psiholozi koji rade u školama imaju najveći kontakt sa djecom, mogu da prepoznaju i najviše vremena provodi sa djecom. Na inicijativu škole se može dijete poslati ukoliko primijeti neke teškoće, recimo na procjenu kod psihologa i dalje da se uključi u određene tretmane, ukoliko je to potrebno. Dijete ne treba da dođe na pregled kod psihijatra u velikom broju slučajeva, tako da samim tim nemamo taj stigmatizirajući efekt, a ukoliko su potrebni neki drugi tretmani, psihološki, logopedski ili okupacioni to mi onda sve završavamo u našem Centru za mentalno zdravje, istakla je.
Dodala je da su najčešći uzroci koji dovode djecu do stanja anksioznosti, depresije ili nekih drugih poremećaja najčešće adolescentske krize koje se rađaju sa različitim spektrom simptoma od depresivnih, anksioznih, od poremećaja u ponašanjima, zavisno od socijalnih faktora, ekonomskih faktora, odgojnih faktora,
– Ali to su sve stvari koje se još uvijek u tom dobu mogu korigovati ukoliko se na vrijeme prepoznaju, ukoliko se na vrijeme kreni sa adekvatnim tretmanima. dodala je.
U diskusiji, koju je moderirala mr. Erna Terzić iz Službe za školsku higijenu, učesnici su razmijenili iskustva i predložili konkretne mjere za unapređenje koordinacije institucija, dostupnosti usluga i preventivnih programa u oblasti mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Na kraju su usvojeni zaključci koji će poslužiti kao osnova za daljnje planiranje aktivnosti i razvoj lokalnih politika usmjerenih na jačanje sistema podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u Zenici, Žepču i Zavidovićima. Okrugli sto o mentalnom zdravlju djece i adolescenata potvrdio je potrebu za kontinuiranim istraživanjima, međusektorskom saradnjom i strateškim pristupom kako bi se osigurala pravovremena i adekvatna podrška najmlađoj populaciji.
INZ
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
