U FBiH dozvole za oružje traju i po 10 godina bez ikakvih provjera vlasnika: “Još je opasnije ako je u rukama nasilnika”

“U polovini slučajeva femicida u BiH upotrijebljeno je vatreno oružje. To je pokazao pregled dostupnih statistika – kako iz medijskih izvora, tako i iz međunarodnih izvještaja koje je BiH dostavljala relevantnim institucijama”, kazala je Jovanović.

Počinioci femicida većinom poznati institucijama

Posebno je istakla da femicid ne nastaje iznenada i ne predstavlja izolovani slučaj, već vrhunac kontinuiranog nasilja kojeg žrtve trpe.

“Femicid se ne dešava nasumično i iz vazduha. To je finalni čin nasilja koji se često desi kad počinilac osjeti vrhunsku nemoć, naročito u trenucima kada ga žrtva odluči napustiti. Tada on prelazi u eskalaciju nasilja i dolazi do femicida”, upozorila je.

U analizama koje je Centar sproveo, uočeno je da su počinioci femicida u velikom broju slučajeva bili od ranije poznati institucijama, da su imali izrečene mjere zabrane prilaska, pa čak i presude zbog nasilja u porodici. Međutim, kako je istakla, ti signali često nisu bili dovoljno ozbiljno tretirani.

“U dva od tri slučaja koje smo analizirali, počinioci su već bili poznati institucijama. Imali su zaštitne mjere i presude, ali sistem nije prepoznao da predstavljaju ozbiljnu prijetnju za svoje žrtve”, navela je Jovanović.

Posebno je naglasila da su djeca često indirektne žrtve porodičnog nasilja i femicida, čak i kada fizički ne stradaju.

“Čak i kada dijete ne bude fizički povrijeđeno ili ubijeno u činu femicida, ostaje bez majke i cijele porodice. Ostaje žrtva za cijeli život”, upozorila je.

Zakonska neujednačenost

Jedan od ključnih nalaza analize jeste i zakonska neujednačenost u regulisanju kontrole oružja unutar Federacije BiH.

“Na teritoriji Federacije BiH važi deset različitih kantonalnih zakona o malom i lakom oružju. Nemamo krovni zakon. To stvara prostor za pravnu nesigurnost i različito djelovanje institucija”, istakla je.

Jovanović je kao jedan od problema izdvojila i to što se dozvole za posjedovanje oružja izdaju na deset godina bez redovnih provjera psihofizičke sposobnosti vlasnika.

“Jedna od preporuka je da se skrati trajanje oružnog lista. Trenutno neke dozvole traju deset godina bez provjera, a to je izuzetno opasno, pogotovo kada oružje posjeduje nasilnik”, rekla je.

Na pitanje koliko su žene ugrožene čak i kada postoji zabrana prilaska, Jovanović odgovara da ni to nije garant sigurnosti ako nasilnik ima pristup oružju.

“Samo posjedovanje oružja nasilniku daje dodatnu moć, kontrolu, zastrašivanje. Žena se tada teško odlučuje da potraži izlaz iz kruga nasilja. Zato je oružje jedan od najčešćih razloga zbog kojih se nasilje ne prijavljuje”, naglasila je.

Uprkos svim teškoćama, postoje i pozitivni primjeri. Centar ženskih prava iz Zenice sarađivao je s MUP-om Srednjobosanskog kantona na edukaciji policijskih službenika, a rezultati pokazuju da edukacija i senzibilizacija policije može dovesti do konkretnih pomaka.

“U SBK-u smo pozvani da edukujemo sve policijske službenike o izmjenama zakona i dinamici nasilja. To pokazuje da kada ima volje, ima i načina. Taj kanton je u posljednjih sedam godina imao samo jedan slučaj femicida”, navodi Jovanović.

Ipak, upozorava da implementacija novih zakona nije dobro pripremljena.

“Za primjenu zakona nije ostavljen prijelazni period, tzv. vacatio legis. Nije dato dovoljno vremena da se institucije, policija i drugi akteri pripreme i obuče”, pojasnila je.

Apel medijima i građanima

Na kraju razgovora, Jovanović je apelovala na medije, institucije i građane da prestanu s tolerisanjem i banalizacijom nasilja.

“Prečesto banalizujemo nasilje nad ženama i u porodici. Čak i u slučajevima femicida, okolina i mediji traže krivicu u žrtvi. To je nedopustivo”, poručila je.

Na pitanje o očekivanjima od nove zakonske regulative Jovanović je jasno poručila:

“Nadamo se da će primjena zakona doprinijeti zaštiti žrtava nasilja i spriječiti femicid. Posebno jer 90% žena koje stradaju u BiH stradaju od ruke najbližih članova porodice. To nije slučajnost, to je obrazac”.