Najnoviji podaci Ankete o radnoj snazi za posljednji kvartal 2025. godine otkrivaju sliku tržišta rada u Bosni i Hercegovini koja na prvi pogled djeluje stabilno, ali detaljnija analiza pokazuje i niz dugoročnih problema.
Statistika pokazuje blago povećanje zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali iza tih brojeva kriju se ozbiljni izazovi, od velike neaktivnosti stanovništva do dugotrajne nezaposlenosti i izraženih razlika između muškaraca i žena na tržištu rada.
Zaposlenost bez suštinskog pomaka
Prema rezultatima ankete, radnu snagu u Bosni i Hercegovini u četvrtom kvartalu 2025. činilo je 1,443 miliona ljudi.
Od tog broja zaposleno je 1,282 miliona osoba, dok je 161 hiljada bilo nezaposleno.
U odnosu na prethodni kvartal zabilježen je vrlo skroman pomak.
Broj zaposlenih porastao je za svega 0,2 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 0,6 posto.
Stopa zaposlenosti iznosila je 44,6 posto, dok je stopa nezaposlenosti bila 11,1 posto.
Istovremeno, gotovo polovina stanovništva radne dobi uopće nije aktivna na tržištu rada.
Stopa neaktivnosti iznosi 49,8 posto, što znači da veliki broj građana niti radi niti aktivno traži posao.
Ovaj podatak već godinama predstavlja jednu od najvećih slabosti domaće ekonomije.
Veliki jaz između muškaraca i žena na tržištu rada
Statistika jasno pokazuje i izražene razlike između muškaraca i žena. U ukupnoj radnoj snazi muškarci čine 60,2 posto, dok žene učestvuju sa 39,8 posto.
Razlika je još vidljivija kada se posmatra stanovništvo koje nije aktivno na tržištu rada.
Među osobama izvan radne snage čak 62,7 posto su žene, dok muškarci čine 37,3 posto.
Sličan obrazac vidi se i kod zaposlenosti. Od ukupnog broja zaposlenih 61,9 posto su muškarci, a 38,1 posto žene.
Međutim, kod nezaposlenih situacija je obrnuta, žene čine 53,3 posto nezaposlenih, dok muškarci čine 46,7 posto.
Podaci ukazuju na trajni problem slabije uključenosti žena u tržište rada u Bosni i Hercegovini.
Najaktivnija generacija između 25 i 49 godina
Najveći dio radne snage čine osobe u najproduktivnijim godinama. Čak 65,1 posto radno aktivnih građana nalazi se u starosnoj grupi od 25 do 49 godina.
Slijede osobe od 50 do 64 godine sa 27,2 posto, dok mladi od 15 do 24 godine čine samo 6,4 posto radne snage.
S druge strane, među stanovništvom koje je izvan tržišta rada dominiraju starije osobe. Čak 43,1 posto neaktivnog stanovništva ima 65 i više godina.
Ovo dugoročno može imati ozbiljne posljedice po tržište rada.
Srednja škola dominira na tržištu rada
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi zaposlenih, najveći dio radne snage ima završenu srednju školu. Njihov udio iznosi 67,7 posto.
Visokoobrazovani čine 23,1 posto radne snage, dok osobe sa osnovnim obrazovanjem ili nižim nivoom obrazovanja čine 9,2 posto.
Slična struktura vidi se i među zaposlenima 67,1 posto ima srednju školu, dok je visokoobrazovanih 24,3 posto.
Zanimljivo je da među nezaposlenima također dominiraju osobe sa srednjom školom, čak 72,8 posto, što pokazuje da ni srednje obrazovanje više ne garantuje sigurnije zaposlenje.
Jedan od najzabrinjavajućih podataka odnosi se na trajanje nezaposlenosti.
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba čak 60,1 posto posao traži duže od dvije godine. To znači da je više od polovine nezaposlenih praktično dugoročno izvan tržišta rada. Oko 26,1 posto nezaposlenih posao traži kraće od godinu dana, dok 13,8 posto posao traži između jedne i dvije godine.
Ekonomisti upozoravaju da dugotrajna nezaposlenost često dovodi do gubitka radnih vještina i dodatno otežava povratak na tržište rada.
Uslužni sektor nosi ekonomiju
Struktura zaposlenosti prema sektorima pokazuje da najveći broj ljudi radi u uslužnim djelatnostima čak 60,3 posto.
Industrija i građevinarstvo zapošljavaju 33,1 posto radnika, dok je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno svega 6,6 posto. Raspodjela pokazuje da se ekonomija Bosne i Hercegovine sve više oslanja na uslužni sektor, dok tradicionalne djelatnosti poput poljoprivrede imaju sve manji značaj.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
