U BiH sve više mladih iznenada umire; prof. dr. Belma Pojskić: Djeca su opterećena, nezdravo žive, stres, stimulansi, droga…- U posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini sve je više iznenadnih smrti kod mladih ljudi.
Ovaj zabrinjavajući trend često pogađa osobe u 20-im i 30-im godinama života.
Prema riječima prof. dr. Belme Pojskić, predsjednice Udruženja kardiologa BiH, teške kardiovaskularne događaje uglavnom prate infarkt srca i iznenadna srčana smrt ili vrlo ozbiljni poremećaji srčanog ritma i srčane slabosti.
– Infarkti srca i iznenadna srčana smrt više nisu stanja koja pogađaju stariju populaciju. Nažalost, s tim se sada suočavaju mladi ljudi, radno aktivni, oni koji još nisu zasnovali svoje porodice – ističe Pojskić.
Faktori rizika daleko veći negu u evropskim zemljama
Faktori rizika počinju vrlo rano, već u djetinjstvu. Pojskić kaže kako BiH ima rizične faktore daleko veće nego u drugim evropskim zemljama.
– BiH ima jako visok postotak pušača među tinejdžerima i studentima. Sve je više gojazne djece, a to prati i premalo fizičke aktivnosti. Postoje mladi koji se bave sportom, ali bih rekla da je to više izuzetak nego pravilo. Također, imamo visoku izloženost stresu i neurednom načinu života. Djeca su u školama opterećena u smislu da moraju postići savršene rezultate. Izgubili smo mjeru u svemu tome. Starijim tinejdžerima i adolescentima dovoljno je da jednom pročitaju vijesti sa portala, pa da budu pod stresom. Vrlo važno je spomenuti da veliki broj naših mladih konzumira energetska pića i stimulanse, a neću isključiti ni upotrebu droge koja im je sve dostupnija – navodi Pojskić.
Tu je naravno i genetski faktor. Prema riječima kardiologinje, kod bh. građana puno je neprepoznatih genetskih oboljenja, u smislu poremećaja masnoća u krvi, kao što je porodična hiperholesterolemija te drugi poremećaji masnoća u krvi.
– Procjena je da u BiH više od 17.000 građana ima izrazito visoke masnoće u krvi od rođenja, a da najveći broj njih za to i ne zna. Upravo oni imaju najveći mogući faktor rizika da dobiju neku naglu srčanu bolest. Razlog je i nedostatak preventivnih programa, screeninga. Sistematski pregledi kojima se djeca podvrgavaju kada kreću u školu su spoljni pregledi, jer se nikome ne vade masnoće u krvi, što je izuzetno važno u adolescentnoj dobi. Pregledi bi trebali biti i u srednjim školama i na fakultetima u vidu laboratorijskih analiza gdje bismo identificirali one koji su u povećanom riziku da dobiju neko kardiovaskularno oboljenje. Tu je naravno i faktor mladosti koji znači da mladi ljudi često zanemaruju simptome (preskakanje otkucaja srca, bol u grudima, zadihanost, vrtoglavica). Takve tegobe najčešće se pripisuju stresu i iscrpljenosti – dodaje Pojskić.
Nema naučnih dokaza o utjecaju vakcina protiv COVID-19
Kaže kako je zadnjih godina povećan broj upala srčanog mišića (miokarditis) koja uzrokuje srčanu slabost.
– Radim dugo i ovo što viđam posljednjih pet-10 godina daleko odskače od ranijih brojki. Spisku razloga zbog kojih mladi sve češće obolijevaju od srčanih bolesti i iznenada umiru možemo pripisati i naš stil života. Naša hrana bogata je masnoćama, solju. Ne moramo se odreći bosanske kuhinje, ali bi bilo poželjno da je modificiramo i da izbjegavamo brzu hranu koja je energetska bomba sa vrlo malo ili nikako zdravih tvari – naglašava Pojskić.
Kako bi se smanjio broj mladih sa srčanim oboljenjima, prema riječima sagovornice, trebalo bi već u ranoj mladosti početi sa zdravim životnim navikama, a kasnije to nadograđivati kroz školske aktivnosti i podršku države, u smislu pokretanja preventivnih programa.
– BiH nema registre kardiovaskularnih oboljenja kako bismo za početak znali koliko nas ima oboljelih i umrlih i od kojih tačno bolesti. To je ključno kako bismo se uhvatili u koštac sa rješavanjem problema. Osim toga, u programu prevencije potrebno je ojačati ulogu porodične medicine, imati timove sa nutricionistima koji bi se bavili gojaznom djecom i njihovim pravilnim razvojem – kaže Pojskić.
O utjecaju vakcina protiv COVID-19 Pojskić kaže kako naučnih dokaza o tome nema.
– Moje mišljenje je da to nije imalo značajan utjecaj na ovu pojavu. Znam za neke slučajeve gdje je genetska modifikacija, koja je bila u organizmu čovjeka, mogla dodatno potaknuti zgrušavanje krvi. Mislim da bismo trebali zaboraviti COVID-19 u tom smislu, a baviti se djecom i njihovim pravilnim razvojem i načinom života, bez nezdrave hrane, stimulansa, droge – zaključuje Pojskić.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
