Prvih 100 dana Donalda Trumpa na vlasti obilježili su njegovi agresivni pristupi u trgovinskim pitanjima, što je direktno utjecalo na globalne ekonomske tokove. Jedna od ključnih politika koje je usvojila Trumpova administracija bila je uvođenje carina na uvoz, posebno na čelik i aluminij, što je izazvalo brojne reakcije na tržištima, uključujući Bosnu i Hercegovinu (BiH). Zabrinutost zbog carinskih tarifa i trgovinskog rata sa zemljama poput Kine ima značajan utjecaj na metalnu industriju, ali i na širu sliku ekonomskih odnosa.
Autor: Ivana Raonić izvor: BLOOMBERG ADRIA
Za bh. kompanije kao što je Hemtech, specijalizirane za inženjering i proizvodnju metalnih konstrukcija, carinske odluke SAD-a predstavljaju izazov, ali i priliku. Hemtech, kompanija koja je nastala kao rezultat saradnje između holandskog proizvođača prikolica Jumbo Groenewegen i bh. kompanije BME, kroz ove promjene ima mogućnost bolje sagledati svoj lanac opskrbe i potencijalne prilike na tržištu. Kompanija je tokom proteklog perioda povećala svoje proizvodne kapacitete i planira daljnja ulaganja i zapošljavanje, što je ključni faktor za njen rast u budućnosti.
Reakcija na američke tarife
Niels Braspenning, CEO kompanije Hemtech iz Tešnja, za Bloomberg Adriju je kazao da odluke o carinama Sjedinjenih Američkih Država izazivaju oprez, ali ih vidi kao podsticaj za dodatno razmatranje strategije lanca opskrbe.
“U kratkom roku, ove tarife mogu dovesti do smanjenja izvoza u SAD, što bi moglo olakšati potražnju za sirovinama i smanjiti njihove cijene. Ovo je potencijalna prednost za kompaniju, jer bi ključni inputi mogli postati pristupačniji”, kazao je.
Međutim, kako Braspenning napominje, postoji nekoliko nepoznanica koje treba razmotriti. Najviše se to odnosi na to hoće li smanjenje cijena biti trajno ili je samo privremena reakcija tržišta, kako će dobavljači reagirati na promjene u trgovinskim dinamikama i hoće li nesigurnost i fluktuacija potražnje imati suprotan efekt i povesti ka poskupljenju cijena.
Braspenninga kaže da ova pitanja nisu važna samo za Hemtech, već za sve industrijske kompanije koje se oslanjaju na stabilnost globalnih lanaca opskrbe.
S druge strane, globalni trgovinski sukobi, koji uključuju carinske mjere koje je Trumpova administracija nametnula, mogu imati šire ekonomske posljedice. Historija pokazuje da takvi konflikti mogu dovesti do ekonomskih usporavanja, poremećaja u lancima snabdijevanja i povećane tržišne volatilnosti. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) već je predvidjela mogući pad rasta globalne trgovine uslijed ovih carina, što bi moglo dodatno narušiti tržišta, posebno u malim zemljama poput BiH.
Otpornosti lanaca snabdijevanja
Za kompanije u BiH, poput Hemtecha, Braspenning kaže da je važno razmotriti koliko je njihov lanac snabdijevanja otporan na potencijalne globalne poremećaje. Zajedno s analizom strategija za smanjenje rizika od dugotrajnih trgovinskih napetosti, ovo postaje ključno pitanje u planiranju budućnosti poslovanja.
“Iako su izazovi uvijek prisutni, vidimo prilike za jačanje naših operacija kroz istraživanje alternativnih tržišta i poboljšanje otpornosti našeg lanca snabdijevanja. Proaktivnim pristupom pitanjima o lancima snabdijevanja ili strategija, nastojimo se nositi s izazovima koji slijede i nastaviti pružati vrijednost našim klijentima”, kazao je Braspenning.
Podsjeća da treba biti svjestan da izazovi u globalnom trgovinskom okruženju nisu mali, oni donose i prilike za kompanije koje su spremne da se prilagode. Hemtech, kroz proaktivno razmatranje pitanja kao što su stabilnost cijene sirovina, prilagodbe dobavljača i jačanje otpornosti lanca snabdijevanja, može nastaviti jačati svoje operacije, istraživati nova tržišta i doprinositi održivom rastu.
Trumpova administracija i carinske politike sigurno će oblikovati buduće tržišne tokove, ali uz pravi pristup, kompanije mogu iskoristiti ovu promjenu u trgovinskoj dinamici kao priliku za daljnji razvoj i jačanje svoje pozicije na tržištu.
Više od 100 bh. firmi pod direktnim udarom američkih carina
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, naša zemlja je samo u periodu od 1. 1. do 28. 3. ove godine izvezla 60.867.862,84 KM, a iz SAD-a je u našu zemlju uvezeno 19.076.378,13 KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, početkom 2025. godine najviše smo izvozili oružje i municiju, njihove dijelove i pribor 41,145,443.53 KM, cink i proizvode od cinka, zatim proizvode od željeza i čelika, električne mašine i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode te neorganske hemijske proizvode, organska i neorganska jedinjenja plemenitih metala, rijetkih zemnih metala, radioaktivnih elemenata i izotopa.
Kada je riječ o uvozu, naša zemlja je najviše uvozila jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinju i lubenicu u iznosu od 4.930.427,56 KM, zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje i njihove dijelove 2.668.398,90 KM, plastične mase i proizvode od plastičnih masa vrijedne 2.286.624,52 KM, ali i optičke, fotografske, kinematografske, mjerne instrumente, instrumente za ispitivanje tačnosti, medicinske instrumente i aparate te njihove dijelove i pribor, čija je vrijednost bila 1.966.854,71 KM.
Podaci Uprave pokazuju da više od 100 bh. firmi direktno i svoje proizvode plasira na tržište SAD-a. U nastavku su samo neke od njih na koje će ovakve carinske mjere sigurno imati utjecaj.
EU odgodila kontramjere na čelik i aluminij
Podsjećamo, carine od 25 posto na izvoz čelika i aluminija iz EU Trump je donio u martu. Na ovo je Evropska unija odgovorila odgađanjem sprovođenja kontramjera na američku robu na 90 dana.
Iako su mjere bile pripremljene za proizvode iz SAD-a u vrijednosti od oko 21 milijardu eura, EU će ih formalno uvesti, ali ih odmah potom suspendirati, tvrde upućeni izvori.
Ova odluka donesena je svega nekoliko sati nakon što je Trump saopćio da na 90 dana pauzira uvođenje “recipročnih” carina od 20 posto na skoro sav izvoz iz EU. Umjesto toga, primjenjivat će se jedinstvena stopa od 10 posto
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tada je poručila da želi pružiti šansu pregovorima sa SAD-om.
“Ako razgovori ne donesu rezultate, naše kontramjere stupit će na snagu”, napisala je na mreži X. “Nastavljamo pripreme za dodatne mjere. Kao što sam više puta rekla – sve opcije su i dalje na stolu.”
Pored carina na čelik i aluminij, SAD je Evropskoj uniji uveo i dodatne carine od 25 posto na automobile i određene autodijelove. Trump je najavio da planira još carina – ovog puta na drvenu građu, čipove i farmaceutske proizvode.
U više navrata optuživao je EU da je osnovana kako bi “oštetila” Sjedinjene Američke Države, navodeći višak u trgovinskoj razmjeni u korist EU kao dokaz nefer odnosa. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, prosječna ponderisana carinska stopa EU iznosila je 2,7 posto u 2023.
“Prave pravila i propise s jednom namjerom – da onemoguće plasman naše robe na njihovo tržište”, rekao je Trump početkom sedmice. “To više nećemo tolerirati.”
Autor: Ivana Raonić izvor: BLOOMBERG ADRIA
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
