Naše

TREĆI DIO: Raspoloživi načini recikliranja

TREĆI DIO: Raspoloživi načini recikliranja – Samo ćemo navesti osnovne napomene radi širine i kompleksnosti materije. U principu možemo reciklirati :

  • otpad nastao u procesu proizvodnje plastičnih proizvoda, što je najjednostavnije i najekonomičnije, jer imamo čist otpadak, bez stranih materija i prvi je po stepenu primjene.
  • komunalni otpad, gdje treba prvo napraviti primarnu selekciju, tj. odvojiti plastiku od sveg drugog otpada. Ovo je daleko skuplji metod jer uvjetuje puno ručnog i mehaniziranog rada. Sortiranje odvojene plastike se vrši po vrsti i boji, istu je potrebno oprati spolja i iznutra, skinuti naljepnice, ljepila, boje, druge materijale, itd. Ovi procesi znatno smanjuju efikasnost, rentabilnost i isplativost procesa. Tek nakon ovakve pripreme, može krenuti tehnološki proces reciklaže kojim se otpad siječe, usitnjava ili rastapa u odgovarajućim rastvaračima ( etilalkohol, etilacetat, ksilen ) kako bi ponovo dobili osnovnu, polaznu sirovinu za proizvodnju novih proizvoda od plastike. Obzirom na nisku cijenu gotovih proizvoda, ove faze su često skupe i nerentabilne tako da su u konačnom opredjeljenju o pokretanju ovakvih procesa često odustaje zbog previsokih ulaznih troškova. Tek ako bi se ovdje uveo i faktor zaštite okoliša koji je sada potpuno zanemaren, možda bi se moglo pričati i o isplativoj proizvodnji.

Spaljivanje plastike

Ovo je puno češće primjenjivana metoda ukljanjanja plastičnog otpada, mada kontroverzna zbog raznih faktora. Proizvodnja tzv. RDF goriva u što spada i plastični otpad nije jeftina tehnologija, takođe se dobija određena količina CO2 i ostalih plinova i da bi bila isplativa i neškodljiva treba ispoštovati tehničke parametre koje su odgovarajuće institucije već definisale. Prema podacima udruženja europskih spalionica otpada ( CEWEP ) oko 400 spalionica otpada u Europi godišnje spali preko 90 mil.t komunalnog otpada. Za proizvodnju 1 MW elek. energije treba spaliti cca 345 kg plastike, pri čemu dobijemo 880 kg CO. Pri ovome su spalionice oslobođene plačanja naknade za ispuštanje CO2 koja je bila oko 14 E/t otpada. Generalno, plastika je zaslužna za ispuštanje preko 600 mil.t CO2 u atmosferu, prema podacima za 2017.g. Dobre primjere iz prakse rada ovakvih postrojenja možemo naći recimo u Švedsko i Austriji.

Prva spalionica otpada u Švedskoj je napravljena 1904.g. u Stokholmu, da bi ih danas bilo preko 35. Proizvode toplotne energije za 810.000 stanova i elektr.energije za 250.000 kuća. Preko 50% komunalnog otpada se pretvara u energiju i Švedska je jedina država na svijetu koja uvozi komunalni otpad.

U Austriji je na ovom planu najviše uradio grad Beč u kojem se na 10 izgrađenih postrojenja spaljuje komunalni otpad. Ukupna instalisana snaga je oko 2800 MW, sa izgrađenom mrežom daljinskog grijanja i dužinom cjevovoda preko 1000 km. Najveća spalionica je Spitteltau instalisane snage 460 MW i rijedak je primjerak dobrog arhitektonskog rješenja objekta koji se uklapa u okoliš. Naravno da se svi parametri GVE – dozvoljenih emisija ( CO, SO, NO, prašina, ugljovodonici, hlorovodonik itd ) mjere i da su ispod dozvoljenih vrijednosti. Tehnologija je kompletna i sadrži i opremu za čišćenje dimnih plinova, denitrifikaciju, eliminaciju dioksina.

Dobra tehnološka rješenja i oprema postoji i najpoznatiji su Martin, Van Roll, Kepper-Seghers zavisno od traženog tipa sagorijevanja i zadatih efekata.

Zaključak

Nesporno je da je plastika uz sve svoje dobre strane postala globalni ekološki problem koji se stalno akumulira i pogoršava i čiji uticaj na okoliš i sve žive organizme još nije istražen. Zbog svoje dugotrajnosti i otpornosti prevazilazi sve do sada materije u našem okruženju i već sada uzrokuje nesagledive posljedice po eko sistem čitavog planeta i kao takvoj se moramo hitno suprostaviti svim sredstvima i načinima. Činjenica je da su glavni zagađivači svjetske multinacionalne kompanije koje javnost mora prisiliti da promijene ponašanje i sistem poslovanja koji će uvažiti zahtjeve cjelokupne svjetske zajednice za izbacivanje i supstitucije plastike kao materijala i primjenu novih, poboljšanih materijala i tehnologija. Oni moraju omogučiti razgradivost, biorazgradivost i jeftine načine recikliranja upotrebljenih materijala sve sa ciljem zaštite okoliša koji je enormno zagađen i kao takav, ugrožen. Pri tome je važna uloga organizacije UN, svih ekoloških udruženja kao i institucija vlasti u svim državama na planeti.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem