TEŠANJ PRESTIGAO ZENICU: Da li Zenica gubi ekonomski primat u ZDK?- Najnoviji podaci o fiskalnom prometu u Federaciji BiH za januar 2026. godine donijeli su ozbiljan zaokret, ali i otvorili niz pitanja kada je riječ o ekonomskom položaju Zenice. Dok je ukupni fiskalni promet u FBiH pao za oko 215 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine, pojedine općine su uprkos tome zabilježile snažan rast. Među njima se posebno izdvaja Tešanj.
Prema zvaničnim podacima, Tešanj je u januaru ostvario fiskalni promet od 246,6 miliona KM, što je povećanje od čak 43,7 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. Indeks rasta iznosi 121,56, što znači da je ova općina zabilježila rast veći od 21 posto. Istovremeno, Zenica je ostvarila promet od 232,8 miliona KM, što je za 24,6 miliona KM manje nego godinu ranije, uz indeks 90,45.
Time je Tešanj prestigao Zenicu i zauzeo šesto mjesto u Federaciji BiH po fiskalnom prometu, dok je kantonalni centar pao iza općine koja ima višestruko manji broj stanovnika i znatno manju administrativnu strukturu.
Podaci o zaposlenosti dodatno naglašavaju razliku u strukturi ekonomije. U Zenici je registrovano 27.221 zaposlenih po prebivalištu, odnosno 26.375 po sjedištu poslodavca. U Tešnju je taj broj gotovo duplo manji – 13.324 zaposlenih po prebivalištu i 13.712 po sjedištu poslodavca. Ipak, uprkos manjem broju zaposlenih, Tešanj generiše veći fiskalni promet od Zenice.
To otvara logično pitanje: Kako općina sa duplo manje zaposlenih ostvaruje veći novčani tok? Odgovor se vjerovatno nalazi u strukturi privrede. Tešanj se godinama razvija kao proizvodno i izvozno orijentisana sredina, sa razvijenim poslovnim zonama i snažnim privatnim sektorom. S druge strane, Zenica je u velikoj mjeri administrativni centar sa značajnim osloncem na javni sektor, bez vidljivog novog industrijskog zamaha, a svemu ovome doprinosi i “pad” najveće kompanije ne samo Zenice, nego i FBiH koja je godinama bila lider u izvozu- ArcelorMittal Zenica.
Tako da je jedan od glavnih faktora ovakvog stanja je što oko trećine radnih mjesta koja postoje u Zenici su radna mjesta u javnom sektoru (MUP, Kantonalna bolnica Zenica, agencije i druge institucije…)
Fiskalni promet ne predstavlja samo potrošnju građana, već ukupne tokove novca kroz firme i tržište na području jedne općine. Upravo zato on je jedan od najvažnijih pokazatelja realne ekonomske aktivnosti. Ako manja općina bilježi snažan rast i prestiže kantonalni centar, onda je riječ o jasnom signalu da se ekonomski centar gravitacije unutar Zeničko-dobojskog kantona pomjera i da je neophodno raditi na tome.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste ima li Zenica jasnu strategiju za jačanje privatnog i proizvodnog sektora ili će se trend zaostajanja za manjim, ali dinamičnijim općinama nastaviti i u narednom periodu. Broj zaposlenih sam po sebi ne znači mnogo ako se ekonomski potencijal ne pretvara u rast i jače tokove novca.
Najnoviji podaci tako ne predstavljaju samo statistiku, već upozorenje da Zenica treba da ima jasnu viziju i strategiju u kojem pravcu privredno želi da ide i da se razvija i da je konačno vrijeme da se na tome radi. Kraj rudnika, neminovni kraj Željezara su zatvaranje jedne velike epohe Zenice, a da ne bi doživjela sudbine drugih industrijskih gradova Zenici je neophodno da hitno krene u reorganizaciju i stvori viziju kakvu privredu ovaj grad želi.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
