Podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart 2024. dostavljeni portalu Akta.ba pokazuju da u pravnim osobama u Federaciji BiH radi 482.363 zaposlenih, pri čemu tržištem rada i dalje dominira srednji nivo kvalifikacija.
Istovremeno, u odnosu na početak godine evidentirano je skoro 5.000 manje zaposlenih, u godini ekonomskih reformi koje Vlada ocjenjuje kao „pozitivne“.
Analizu strukture zaposlenih po stepenu stručne spreme radili smo u kontekstu sindikalnog prijedloga da se minimalna plaća u FBiH diferencira prema kvalifikacijama, iako takav prijedlog nije dobio podršku.
Ukupna slika: SSS 64,92%, VSS 27,42%
U ukupnoj strukturi zaposlenih (u procentima), najveći dio čine radnici sa srednjom školom – 64,92%, dok je visoka stručna sprema (VSS) zastupljena sa 27,42%. Udio zaposlenih sa višom školom iznosi 3,20%, a sa osnovnom školom 6,68%.
Posmatrano zajedno, viša i visoka stručna sprema čine oko 30,6% zaposlenih – približno svaki treći radnik.
Gdje dominira visoko obrazovanje?
Najveći udjeli VSS (i ukupno višeg/visokog obrazovanja) logično su u djelatnostima koje traže formalne kvalifikacije, licence i specijalistička znanja:
-
Obrazovanje: približno 64% VSS, a uz VŠ ukupno oko 77% zaposlenih ima viši/visoki nivo obrazovanja.
-
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti: oko 56% VSS (uz VŠ ukupno oko 60%).
-
Finansijske djelatnosti i osiguranje: oko 52% VSS (uz VŠ ukupno oko 57%).
-
Informacije i komunikacije (IKT): oko 43% VSS (uz VŠ ukupno oko 47%).
-
Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje: oko 41% VSS (uz VŠ ukupno oko 45%).
-
Zdravstvo i socijalna zaštita: oko 35% VSS (uz VŠ ukupno oko 39%).
Ovo potvrđuje obrazac da je visoko obrazovanje najviše koncentrisano u javnim službama (obrazovanje, uprava, zdravstvo) i sektorima znanja i usluga (IKT, finansije, stručne djelatnosti).
Realni sektor nosi srednja stručna sprema
U najvećem broju “operativnih” djelatnosti okosnicu radne snage čine radnici sa srednjom stručnom spremom. Visoki udjeli SSS posebno se vide u djelatnostima poput administrativnih i pomoćnih usluga, ugostiteljstva i trgovine, ali i u dijelu industrije i uslužnih djelatnosti.
-
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: oko 79% SSS
-
Umjetnost, zabava i rekreacija: oko 78% SSS
-
Hoteli i ugostiteljstvo: oko 78% SSS
-
Trgovina: oko 67% SSS
-
Prerađivačka industrija: oko 51% SSS
-
Građevinarstvo: oko 47% SSS
Podaci dodatno ukazuju na snažan udio kvalifikovanih (KV) i nekvalifikovanih (NK) radnika u sektorima gdje su praktične vještine ključne – prije svega u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i skladištenju, te u pojedinim djelatnostima sa težim fizičkim poslovima.
-
Prerađivačka industrija: oko 27% KV i oko 6% NK
-
Građevinarstvo: oko 26% KV i oko 9% NK
-
Prijevoz i skladištenje: oko 24% KV
-
Rudarstvo: izražen udio KV (preko trećine) i NK (oko 16%)
Struktura zaposlenih u Federaciji BiH
Analiza po stepenu stručne spreme | Mart 2024.
📊 Ukupna struktura po stručnoj spremi
🎓 Gdje dominira visoko obrazovanje?
Najveći udjeli VSS logično su u djelatnostima koje traže formalne kvalifikacije, licence i specijalistička znanja
Obrazovanje
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti
Finansijske djelatnosti i osiguranje
Informacije i komunikacije (IKT)
Javna uprava i odbrana
Zdravstvo i socijalna zaštita
✅ Ovo potvrđuje obrazac da je visoko obrazovanje najviše koncentrisano u javnim službama (obrazovanje, uprava, zdravstvo) i sektorima znanja i usluga (IKT, finansije, stručne djelatnosti).
🏭 Realni sektor nosi srednja stručna sprema
U najvećem broju “operativnih” djelatnosti okosnicu radne snage čine radnici sa srednjom stručnom spremom
Administrativne i pomoćne usluge
Umjetnost, zabava i rekreacija
Hoteli i ugostiteljstvo
Trgovina
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
🔧 Praktične vještine: KV i NK radnici
Snažan udio kvalifikovanih (KV) i nekvalifikovanih (NK) radnika u sektorima gdje su praktične vještine ključne
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Prijevoz i skladištenje
Rudarstvo
Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku
Podaci za mart 2024. | Dostavljeno portalu Akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010







