Na vrata nam kuca CBAM, naknada za ugljen dioksid-(CO2), kojom će biti opterećeni proizvodi iz BiH namijenjeni za evropsko tržište.
Ovaj mehanizam uvodi oporezivanje emisija nastalih prilikom proizvodnje dobara van EU sa ciljem da izjednači cijene domaćih i inostranih proizvoda i time stvori fer unutrašnje tržište Evropske unije.
Pretpostavka je da će zbog toga pojedini proizvodi bh. poskupjeti i do 20 posto, ali i da će uslijediti rast cijena, smanjenje izvoza, zatvaranje firmi i porast nezaposlenosti ukoliko se donosioci odluka ozbiljno ne pozabave dekarbonizacijom u BiH.
Plaćanju ove naknade, od 01.01.2026. podliježu cement, željezo i čelik, aluminijum, gnojiva, električna energija i vodonik, dok privrednici koji izvoze prije svega u EU od 1. oktobra prošle godine moraju da vode evidenciju i da izvještavaju Evropsku komisiju koliko je u svaki njihov proizvod ugrađeno proizvoda koji u sebi imaju energiju koja emituje CO2.
BiH je imala priliku izbjeći uvođenje CBAM-a ispunjavanjem nekoliko ključnih uslova: formiranjem berze električne energije, povezanim tržištem struje, uspostavom unutrašnjeg sistema trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) i izradom strategije klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, do sada je napredak bio djelimičan. Zakon o regulatoru i tržištu električne energije usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali još nije prošao potvrdu u Domu naroda. Sistem EU ETS i dalje nije implementiran, što znači da BiH nije spremna da izbjegne nametanje CBAM-a i njegove potencijalne ekonomske posljedice.
RAST CIJENA, SMANJENJE IZVOZA, ZATVARANJE FIRMI I PORAST NEZAPOSLENOSTI
Nažalost, BiH je još uvijek na samom početku energetske tranzicije i kasni čitavih 10 godina samo za regionom, rekao je Damir Miljević ekspert u Regionalnom centru za održivu energetsku tranziciju RESET na radionici o karbonskim taksama u Banjaluci.
A ignorisanje ovog pitanja, istakao je, može dovesti samo do najgoreg mogućeg scenarija – da najveću cijenu na kraju plate građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.
Po logici stvari, najviše će biti pogođeni izvoznici struje, a zatim i oni kojima električna energija ima veliko učešće u finalnom proizvodu ili kako je Miljević naveo:
- Željezara Zenica
- Koksara Lukavac
- Cementare Lukavac i Kakanj
- Aluminij Mostar
- Veliki broj metaloprerađivača
- EFT Stanari
„A onog momenta kada TE Stanari ne bude mogla izvoziti u EU, pitanje je koga će „potopiti“- neku termoelektranu i rudnik u BiH ili regionu. Ljudi će za jedan dan ostati bez posla, kao što se desilo sa mostarskim Aluminijem. To je najgori scenario, a ništa se ne radi da se on spriječi”, naveo je Miljević.
Autor: 6yka.com
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
