Institucije Bosne i Hercegovine potpisale su niz sporazuma ili memoranduma s ruskim subjektima koji su trenutno na snazi. Posljednji su potpisani krajem septembra. No, u tome i ne bi bilo ništa toliko sporno da spomenuti memorandumi s kraja septembra ove godine nisu potpisani s ruskom institucijom koja je pod sankcijama kako Sjedinjenih Američkih Država, tako i Evropske unije! Dakle, dva najvažnija vanjskopolitička partnera BiH.
Riječ je o Federalnoj agenciji za tehničku regulativu i mjeriteljstvo Ruske Federacije (Rosstandardt). S ovom agencijom memorandume su potpisali Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na čelu sa Stašom Košarcem, zatim Institut za mjeriteljstvo BiH čija je direktorica Milica Ristović-Krstić, te Institut za standardizaciju BiH kojim upravlja direktor Aleksandar Todorović.
Sankcije za Rosstandardt
Rosstandardtu su odlukom Vijeća Evropske unije od 18. decembra 2023. godine sankcije uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Tada je u toj odluci dodato 29 subjekata kojima se nameću stroža ograničenja izvoza u pogledu robe i tehnologije s dvojnom namjenom te robe i tehnologije koja bi mogla doprinijeti tehnološkom jačanju sektora odbrane i sigurnosti Rusije. Ova ruska agencija je i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zatim Japana i Švicarske, a sve zbog podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu nakon invazije na Ukrajinu.
Ured za kontrolu stranaca (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a Rosstandardt je označio u sklopu svojih kontinuiranih napora da izvrši pritisak na Rusiju.
Evropska komisija je 5. oktobra ove godine objavila paket proširenja s pojedinačnim izvještajima za zemlje Zapadnog Balkana. U izvještaju EU o napretku BiH za 2025. godinu upravo je ukazano na spomenute sporazume s Rosstandardtom.
„Značajno je da su u septembru 2025. godine Institut za mjeriteljstvo i Institut za standardizaciju potpisali memorandume o razumijevanju s Rosstandartom, ruskim subjektom koji je sankcionirala EU. Bosna i Hercegovina treba nastaviti jačati svoje kapacitete za provođenje međunarodnih restriktivnih mjera, uključujući sankcije EU s kojima se pridružila, također i uvođenjem zakonodavstva u skladu s relevantnim propisima EU“, kaže se u izvještaju.
Sastanci u Sočiju
Predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin u izjavi za Fokus kaže kako ovakve poteze treba razumjeti kao najflagrantnije kršenje obaveza BiH u procesu pridruživanja EU.
„Ujedno na ovakav način se dodatno urušava ionako narušeni kredibilitet BiH, te zapravo potvrđuje teza da je opredjeljenje za pridruživanje EU isključivo deklarativne prirode“, smatra Blagovčanin.
No, kako je došlo do potpisivanja ovih sporazuma?
Na web-stranici Instituta za standardizaciju BiH 6. oktobra objavljena je informacija kako je na marginama sastanka delegacija BiH i Rusije u Sočiju 24. septembra potpisan novi Memorandum o razumijevanju između Rosstandardta i ovog instituta.
Navodi se da su Memorandumom predviđeni jačanje saradnje u oblasti standardizacije, razmjena stručnjaka, zajednički programi obuke i usklađivanja nacionalnih standarda s međunarodnim normama, te da se otvara mogućnost za međusobno priznavanje standarda, što bi trebalo doprinijeti lakšoj trgovinskoj razmjeni između dvije države.
Ruska strana, kaže se, ponudila je BiH pristup Fondu standarda koji sadrži više od 41.000 dokumenata, kao i specijalizirane obuke u Akademiji za standardizaciju, mjeriteljstvo i certifikaciju. Memorandum traje tri godine i automatski se produžava, a zamjenjuje sporazum iz 2014. godine.
Inače, navedena posjeta Sočiju, kako je saopćila Ruska ambasada u BiH, realizirana je u okviru sjednice Međuvladine komisije između Rusije i BiH. Rusku delegaciju predvodio je upravo direktor Rosstandardta Anton Šalajev, a bosanskohercegovačku ministar Košarac.
Izostao službeni stav institucija
Direktorica Instituta za mjeriteljstvo BiH Milica Ristović-Krstić još u aprilu ove godine održala je sastanak sa Šalajevom, kao i predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije. Sudeći prema javno objavljenom saopćenju, još tada se pripremao teren za potpisivanje ovih sporazuma u septembru.
Portal Fokus zatražio je službeni stav od Instituta za standardizaciju i Instituta za mjeriteljstvo, kao i od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, međutim do zaključenja ovog teksta nismo ga dobili. Ukoliko ih dobijemo, odgovore ćemo objaviti naknadno.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka i ekspert za geopolitiku i međunarodnu sigurnosti, smatra kako potpisivanje ovakvih sporazuma otvara po ko zna koji put nanovo pitanja, kako u pogledu vanjskopolitičke dosljednosti BiH tako i u vezi s unutrašnjom strukturom odlučivanja.
„U formalnom smislu, riječ je o tehničkoj saradnji u domenu standardizacije i mjeriteljstva. Međutim, u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, takvi potezi ne mogu biti shvaćeni kao tehnički. Rosstandart je pod sankcijama ne zbog svoje nominalne funkcije već zato što je dio šireg aparata kojim Rusija podržava svoju vojnu i industrijsku infrastrukturu koja je direktno uključena u agresiju na Ukrajinu“, kaže Turčalo za Fokus.
Zbog toga, tvrdi on, ovi sporazumi nadilaze domen stručne razmjene, te ulaze u prostor strateškog pozicioniranja.
„Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, morala bi voditi računa o signalima koje šalje svojim najvažnijim partnerima. S druge strane, ako pogledamo racionalnost takvog ponašanja kroz prizmu političkih aktera iz entiteta RS koji vode instituciju koja je potpisala sporazum, jasno je da koriste dostupne državne mehanizme kako bi povećali sopstvenu autonomiju u vanjskopolitičkom prostoru“, zaključio je Turčalo.
Od MUP-a RS do ombudsmena BiH
Inače, institucije u BiH na državnom i entitetskom nivou u proteklim godinama potpisivale su sporazume s ruskim subjektima u oblastima sigurnosti, energetike, civilne zaštite, kao i tehničke standardizacije.
Tako je na snazi memorandum između MUP-a RS i Glavne uprave MUP-a za Moskvu, prvobitno potpisan 2015. godine, zatim memorandum Vlade RS i Gazproma iz 2012. godine, u maju 2024. godine potpisan je memorandum o saradnji u oblasti sprečavanja i otklanjanja posljedica vanrednih situacija između Republičke uprave civilne zaštite RS i ruskog Ministarstva za vanredne situacije (MVSRF).
Memorandum o migracijama potpisan je 2018. godine između Ministarstva sigurnosti BiH i MUP-a Rusije. Obrazloženo je da je to urađeno s ciljem jačanja saradnje u oblasti vanjske migracije radne snage kako bi se zaštitila prava radnika i spriječile ilegalne migracije.
Također, memorandum o saradnji ombudsmena potpisan je 2019. godine između institucija ombudsmena Bosne i Hercegovine i Rusije.
U zakonodavnim institucijama u BiH, koje bi trebale biti svojevrsni kontrolori rada izvršne vlasti, vrlo rijetko je zatraženo „polaganje računa“ po pitanju zaključivanja sporazuma sa stranim subjektima.
Posljednji put je pregled svih sporazuma RS, a na osnovu poslaničkog pitanja u NSRS, dostavljen 2015. godine. Vidljivo je da je s Rusijom do tada potpisano 10 takvih sporazuma.
Treba naglasiti da je neposredno prije, ali i poslije agresije na Rusiju, kada je najveći dio svijeta osudio rusku agresiju, unutar institucija BiH predlagano potpisivanje nekoliko sporazuma s Rusijom. O tome je izvijestio portal Fokus.
Političke „vratolomije“ Bisere Turković
Tako se u proceduri, nekoliko mjeseci pred invaziju Rusije na Ukrajinu, našao Nacrt programa saradnje u oblasti kulture, nauke i obrazovanja između BiH i Rusije za period 2022-2024. koji se trebao temeljiti na Sporazumu koji je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija s tadašnjim SSSR-om potpisala 24. maja 1974. godine.
U istom tom periodu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, tada na čelu s ministrom Vojinom Mitrovićem (SNSD), pripremilo je sporazum koji je trebalo potpisati Vijeće ministara BiH i Vlada Rusije o „saradnji u implementaciji željezničkih infrastrukturnih projekata“.
Krajem novembra 2023. godine bio je pripremljen sporazum između Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara BiH o unapređenju sigurnosne zračne plovidbe. Akt je upućen iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo na čijem čelu je bio Čedomir Šušnjar.
Spomenimo i to da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, tada na čelu s ministricom Biserom Turković, mjesec prije ruske agresije na Ukrajinu, spremilo Sporazum između Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara BiH o osnivanju i uslovima poslovanja Ruskog kulturnog centra u Bosni i Hercegovini.
Također, nekoliko mjeseci prije početka agresije Rusije na Ukrajinu tadašnja ministrica vanjskih poslova Bisera Turković predložila je potpisivanje Konzularne konvencije između Rusije i BiH. Međutim, nijedan od spomenutih prijedloga nije realiziran.
Autor: fokus.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
